Sedam desetljeća rada Muzeja Hercegovine

Muzeja Hercegovine, uprkos nepovoljnim okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19, raznovrsnim sadržajima obilježava 70. godišnjicu svoga rada.

“Sedamdesetu godišnjicu rada Muzej Hercegovine obilježava u vremenu COVID-19 i, nažalost, ograničen je u namjeri da obilježavanje bude na način kakav zaslužuje jedan ovakav povod. Ove godine ne radimo, kao ranijih godina, s brojnim posjetiocima iz cijelog svijeta. Naša odjeljenja ‘Stari most’ i Interpretacijski centar na Starom mostu su više zatvorena nego otvorena. Nedostaju najviše strani posjetioci, koji su naši redovni gosti nakon obilaska Starog mosta i koji prve informacije i prvi razgovor u staroj gradskoj jezgri obave s našim kustosima”, kaže Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ističe da je sa ekonomskog aspekta ove godine Muzej ostao bez vlastitih prihoda, što je u mnogo čemu utjecalo na realizaciju planiranih sadržaja vezanih za godišnjicu, pa su mnogi pripremljeni programi i sadržaji otkazani, neki odgođeni, a neke će biti predstaviti do kraja godine. Sve kulturne institucije su primorane rad i aktivnosti prilagoditi okolnostima izazvanim pandemijom, što je prilika za rad na primarnoj djelatnosti Muzeja.

“Rad Muzeja se odvija po preporukama Kriznog štaba. Glavni posao se obavlja u domenu primarne muzejske djelatnosti naspram segmenta kulturnog turizma, koji se ne odvija u punom obimu. Primaran je rad u zbirkama, da se digitaliziraju do kraja, i na taj način predstave i budu dostupne javnosti. Zadnjih mjeseci je na taj način završen časopis Hercegovina i postao je dostupan preko naše web stranice. Kombiniran je i rad od kuće, kao i dio programa preko digitalnih platformi”, pojašnjava Krhan.

Nedostatak prostora za širenje

Kulturne institucije u Bosni i Hercegovini imale su blistavu prošlost, ali sadašnjost je izuzetno izazovna, a budućnost za pojedine vrlo upitna. Muzej Hercegovine je preživio ratna stradanja, a vrijeme pandemije je novi izazov za razvoj.

“Od malog nukleusa Muzeja Hercegovine, koji se uspio sačuvati tokom rata 1992-95, Muzej se u narednom periodu uspio razviti u instituciju prepoznatljivu za Mostar kao kulturno središte, ali i grad koji ima takvu baštinu i spomenik UNESCO-a, a i sam grad je muzej na otvorenom. Otvorena su dva nova muzejska odjela neposredno uz Stari most. Interpretacijski centar je bio nominiran za evropsku muzejsku nagradu EMIY. To sve pokazuje da muzej i muzejska djelatnost ima veliku budućnost”, smatra  Krhan.

S obzirom na značaj ove kulturne institucije za Hercegovinu i historijsku građu s kojom raspolaže, imaju potrebu za većom podrškom vlasti i širim prostorom.

“Planovi muzeja u narednim godinama se prvenstveno odnose na veće i adekvatnije predstavljanje građe koju trenutno posjeduje. Za to će trebati novi i veći prostor. Sedamdeset godina Muzeja će se nastaviti obilježavati i narednih godina kroz određene sadržaje. Posebno smo ponosni na našu izdavačku djelatnost, koja nastavlja u narednom periodu kroz dva projekta”, zaključuje Krhan.

Naučni godišnjak ‘Hercegovina’

Vrijednost naučnog časopisa Hercegovina, s obzirom na njegovu historijsku važnost, dodatno je naglašena činjenicom da je ovo jedina naučna publikacija koja se bavi proučavanjem Hercegovine.

“Časopis Hercegovina je pokrenut 1981. godine, a izdavači su bili Muzej Hercegovine, Arhiv Hercegovine i Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Mostar. Do 1990. godine objavljeno je osam brojeva, a onda je nastala pauza, sve do 1997. godine, kada je rad časopisa ponovo obnovljen, pa je do 2003. objavljeno još osam brojeva i nakon toga je nastala duža pauza. Svjesni važnosti ovakvog časopisa, početkom 2018. godine predstavnici Muzeja Hercegovine, Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona i Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ dogovorili se da ponovo obnove rad časopisa Hercegovina, tako da smo do sada objavili dva broja: broj 17 za 2018. godinu te broj 18 za 2019. godinu. U pripremi je 19. broj, koji bi trebao izaći do kraja godine”, kaže Edim Šator, urednik naučnog časopisa Hercegovina i profesor na Univerzitetu “Džemal Bijedić”.

Bez obzira što se o kulturnoj i historijskoj baštini Hercegovine zna mnogo, ipak još uvijek ima mnogo interesantnih i neistraženih tema koje čekaju istraživače.

“Uređivačka politika časopis Hercegovina je veoma jasna. Nastojimo objavljivati naučne i stručne radove koji se bave aktuelnim i nedovoljno istraženim temama. Zato je u posljednja dva broja objavljeno 30-tak radova koji su tretirali problematiku o kojoj se do sada znalo malo, bez obzira da li su to radovi iz oblasti historije, arheologije, kulturne baštine, knjiženosti ili jezika”, kaže Šator.

Kao što većina institucija i ustanova u Mostaru ima dvojnu, tako i časopis Hercegovina ima dvostruku sudbinu. O važnosti obnove rada časopisa Hercegovina Šator ističe činjenicu da je izdavanje časopisa pod istim imenom pokrenuo Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, odnosno njihovo Odjeljenje za historiju, a kasnije su prebacili izdavačka prava na Sveučilište u Zagrebu.

Šator poručuje istraživačima u i izvan Hercegovine da je područje ove regije neiscrpan izvor za istraživače, bez obzira da li se bavili historijom, arheologijom, lingvistikom, književnosti ili kulturnom baštinom.

“Pozivam sve naučnike koji se bave humanističkim i društvenim naukama da šalju svoje naučne i stručne radove i time doprinesu razvoju nauke u Hercegovini, ali i jačanju ovog značajnog časopisa.”

Izvor: Al Jazeera