Oglasi

Sastanak Trump – Erdogan: Kongres za sankcije, Bijela kuća za bolje odnose

Američki Kongres priprema moguće ekonomske sankcije dok Bijela kuća nastoji popraviti odnose sa Turskom.
Očekuje se da će Erdogan i Trump pribjeći međusobnom uvažavanju kako bi održali polufunkcionalan odnos između dva partnera u NATO-uAP

Piše: William Roberts

Kada turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjeti Bijelu kuću u srijedu, prijem predsjednika Donalda Trumpa najvjerovatnije će biti relativno topao, ali konfliktan, a onaj članova američkog Kongresa neprijateljski.

Do posjete dolazi samo mjesec nakon što je Turska pokrenula vojnu ofanzivu protiv kurdskih snaga YPG u sjeveroistočnoj Siriji.

Turska smatra YPG ogrankom oružane Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Ankara i neke zapadnjačke zemlje smatraju "terorističkom" organizacijom u čijim su naporima za autonomiju ubijeni deseci hiljada ljudi tokom proteklih decenija.

Operacija je izvedena nakon sporazuma Erdogana i Trumpa, nakon čega je američki predsjednik objavio da povlači snage iz tog područja.

Povlačenje je razljutilo američke demokrate i republikance, koji su taj potez vidjeli kao napuštanje Kurda, koji su bili jedni od glavnih američkih saveznika u borbi protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).

Sinan Ulgen, turski analitičar i bivši diplomat, rekao je da će Erdogan pokušati "uvjeriti Trumpa da ispuni svoja obećanja u Siriji i napusti odnose s YPG-om".

Ankara kaže da se YPG nije povukao iz svih područja prema američko-turskom dogovoru potpisanom prošlog mjeseca. Erdogan je iskazao i frustraciju zbog zajedničkih patrola američkih snaga i YPG-a u sjevernoj Siriji.

Jedini prijatelj

"Čini se da je Trump jedini prijatelj Turske u SAD-u, s obzirom na to da su Kongres i neki viši zvaničnici u američkoj administraciji preduzeli akcije protiv Ankare ili to pokušavaju", rekao je Ulgen za Al Jazeeru.

"Ankara nije očekivala takvu žestoku javnu i političku reakciju od SAD-a i drugih zapadnjačkih saveznika protiv njene operacije u Siriji, posebno u vezi s pitanjima u kojima vlada smatra da je u pravu", dodao je.

Iako je otad operacija okončana kada su kurdske snage YPG-a bile primorane povući se iz nekih sirijsko-turskih pograničnih područja, analitičari kažu da se nastavlja negativna politička reakcija u SAD-u, ograničavajući opcije američkog predsjednika u vezi sa Sirijom, i dovodi u pitanje dugoročna budućnost već narušenih odnosa dvije zemlje.

Turska kupovina ruskog sistema S-400 je jedan od velikih uzrok trenja u odnosima Ankare i WashingtonaAP

"Ovo je jedna od najnižih tačaka u američko-turskim odnosima", rekao je Fawaz Gerges, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije.

"Nije čudo što je ruski predsjednik [Vladimir] Putin uspostavljao blisko partnerstvo s Erdoganom nauštrb turskog strateškog članstva u NATO-u", rekao je Gerges za Al Jazeeru, pri čemu je mislio na Tursku saradnju s Rusijom, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog odbrambenog sistema S-400 i rastući utjecaj Moskve u Siriji.

Aaron David Miller, viši saradnik Carnegiejeve fondacije za međunarodni mir, složio se s takvim stavom, rekavši da je "problem u tome što je decenijama [SAD] tovario mnogo tereta u odnos" s Turskom.

"Po okončanju hladnog rata zajednički interesi koji su povezali SAD i Tursku, a koji su u osnovi vođeni historijskim turskim strahom i američkim hladnim ratom s Rusima, s bivšim Sovjetskim Savezom, došli su do kraja", rekao je Miller za Al Jazeeru. "Kao posljedica tog okončanja počeli su se javljati problemi kojima je bilo mnogo manje lako upravljati".

Uzrok trenja

Danas je važan uzrok trenja u američko-turskim odnosima odluka Erdogana da kupi protivraketne odbrambene sisteme S-400 od Rusije. SAD je odgovorio tako što je suspendirao Tursku iz programa proizvodnje naprednog borbenog lovca F-35 ranije ove godine, ali dosad nije proveo kaznene sankcije zbog takvog poteza.

Viši zvaničnici Trumpove administracije rekli su novinarima u Bijeloj kući u utorak da se predsjednik zalaže za direktan aranžman s Erdoganom i "potpunu i iskrenu" diskusiju u vezi sa Sirijom i kupovinom sistema S-400. Trump planira razgovarati o turskoj kupovini odbrambenog sistema S-400 od Rusije, kazali su zvaničnici.

Robert O'Brien, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost, rekao je u nedjelju da će Trump upozoriti Erdogana da se Turska još može suočiti s američkim ekonomskim sankcijama zbog kupovine S-400.

"U NATO-u nema mjesta za S-400. U NATO-u nema mjesta za znatnu kupovinu ruske vojne opreme", rekao je O'Brien tokom gostovanja u emisiji Face of the Nation televizije CBS.

"Sankcije će usvojiti Kongres s ogromnom dvostranačkom većinom i Turska će osjetiti utjecaj tih sankcija", rekao je O'Brien, pri čemu je mislio na kazne koje bi mogle proizaći kao dio američkog Zakona o protivnicima kroz sankcije. "To smo vrlo jasno dali do znanja predsjedniku Trumpu".

Bez preokreta

Unatoč upozorenju, analitičari kažu da ne očekuju veći preokret u narušenim odnosima između SAD-a i Turske i, slično, ne očekuju raspad odnosa tokom Erdoganove posjete u srijedu. Umjesto toga očekuje se da će Trump i Erdogan pribjeći međusobnom uvažavanju kako bi održali polufunkcionalan odnos između dva partnera u NATO-u.

Noć uoči pokretanja turske vojne operacije prošlog mjeseca Trump je poslao pismo Erdoganu u kojem ga je pozvao na suzdržanost u Siriji kazavši "Nemoj biti budala" te je prijetio da će uništiti tursku ekonomiju.

Erdogan je, navodno, bacio pismo u smeće, nazvavši ga kršenjem "diplomatske i političke učtivosti", te je rekao da "neće zaboraviti ovaj nedostatak poštovanja".

Ne očekuje se velika promjena u odnosima nakon Erdoganove posjete TrumpuAP

No, predsjednik Turske dodao je da će, uprkos pismu, "naša zajednička ljubav i poštovanje" nastaviti voditi njegov odnos s Trumpom.

S druge strane, iako je prijetio da će "uništiti" tursku ekonomiju, Trump je više puta pohvalio Erdogana, nazvavši ga "prijateljem" i "jakim čovjekom".

Cilj Erdoganove posjete Washingtonu bit će da uvjeri Trumpa da ne nametne ekonomske sankcije, što je ishod koji bi mu donio dobit na domaćem terenu, rekao je Gerges.

"Erdogan je pokazao mnogim Turcima da se može suprotstaviti SAD-u i stvoriti sigurnu zonu u sjeveroistočnoj Siriji kako bi tamo mogao premjestiti sirijske izbjeglice", rekao je Gerges Al Jazeeri. "Pokazao je sposobnost da postigne sporazum s Rusijom bez izazivanja kaznenih sankcija Trumpove administracije".

Složen proces

No, izbjegavanje američkih sankcija može biti složen proces, s obzirom na ono što se već događa u američkom Kongresu.

Zastupnički dom više je puta proteklih sedmica glasao za ukor Turske nakon njene vojne akcije u Siriji.

Krajem prošlog mjeseca taj dom većinom je odobrio ekonomske sankcije koje bi pokrenule obavezne kazne za Ankaru zbog kupovine sistema S-400 i, između ostalih koraka, naložio američku istragu o Erdoganovim ličnim finansijama.

Ankara nije očekivala žestoku reakciju u SAD-u na njenu vojnu operaciju u sjeveroistočnoj SirijiReuters

Istovremeno, Zastupnički dom također je usvojio rezoluciju kojom se zvanično priznaju kao "genocid" ubistva Armena koja je početkom 20. stoljeća provelo Osmansko Carstvo, što je naziv koji Turska žestoko odbacuje.

Republikanski čelnici u američkom Senatu onemogućili su usvajanje sličnog zakona kako bi Bijeloj kući dali prostora za diplomatiju s Turskom. Ali, zavisno od toga šta će se dogoditi između Trumpa i Erdogana, ažurirana verzija zakona o sankcijama najvjerovatnije će biti usvojena nakon što turski predsjednik napusti SAD, kažu senatori.

Demokratski senatori Chris Murphy i Bob Mendez rekli su da će pokušati provesti glasanje o mjerama koje bi primorale američki State Department da detaljno istraži obim navodnih turskih kršenja ljudskih prava u sjevernoj Siriji.

Kršenje ljudskih prava

"Trenutno nema mnogo signala da Trumpova administracija čini išta smisleno kako bi pokušala zaustaviti ono što bi moglo biti grubo kršenje ljudskih prava u sjeveroistočnoj Siriji", rekao je Murphy za Al Jazeeru.

"Ovaj sastanak bit će vanjskopolitička katastrofa za SAD, baš kao i gotovo svaki sastanak predsjednika sa stranim čelnikom", rekao je Murphy.

"Mi nemamo tursku politiku. Turska će uraditi šta god želi. Trump će im dopustiti da to urade. A jedina posljedica doći će iz zakona koji će usvojiti Kongres", rekao je on.

Simbolično za stav u američkoj prijestonici, predsjedavajući Odbora za vanjska pitanja Eliot Engel organizirao je dvostranačko pismo koje je potpisalo 17 članova Zastupničkog doma i poslalo Trumpu u ponedjeljak, pozivajući predsjednika da otkaže poziv Bijele kuće Erdoganu.

"Katastrofalni potezi predsjednika Erdogana u Siriji slijede dug spisak uznemirujućih koraka preduzetih pod njegovim vodstvom", kaže se u Engelovom pismu, navodeći S-400, ekonomsku agresiju na Kipar, te autoritarno upravljanje u Turskoj.

"Na domaćem terenu predsjednik Erdogan nadgledao je sistematski preokret demokratskih institucija u Turskoj, koncentrirajući svu političku moć u svojoj osobi, progoneći političke protivnike i mirne demonstrante, te zatvarajući novinare u šokantnom broju", navodi se u pismu.

Posljednji put kad je Erdogan posjetio Washington kako bi se sastao s Trumpom 2017. članovi njegovog sigurnosnog tima učestvovali su u žestokom sukobu s prokurdskim demonstrantima ispred rezidencije turskog ambasadora. Incident je snimljen i imao je više od milion pregleda na YouTubeu.

Američka policija intervenirala je i savezne vlasti kasnije su optužile 15 turskih sigurnosnih službenika i četiri druga muškarca za krivična djela počinjena u incidentu. Većina tih optužbi otad je odbačena jer ti muškarci ostaju izvan SAD-a.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.