Oglasi

Sastanak Grabar-Kitarović i Vučića: Bez razgovora o prošlosti

Vučić je u Hrvatsku stigao u vrijeme napetih odnosa Beograda i Zagreba, koje je dodatno zaoštrila srbijanska izložba o logoru Jasenovac.

Zajednička press konferencija Vučića i Grabar-Kitarović

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić održali su zajedničku konferenciju za novinare, s koje su poručili da će "Hrvatska i Srbija morati imati mnogo bolje odnose u budućnosti, željeli to svi ili ne".

Grabar-Kitarović objasnila je da je, kad je uslijedila eskalacija "verbalnog rata", odlučila to prekinuti te pozvala Vučića da se što prije održi susret.

"Odnosi Hrvatske i Srbije su bremeniti poviješću, ali nismo povijest doticali i nismo o njoj razgovarali. Bremenita povijest priječi da bismo odnose nazvali prijateljskima, ali je obveza predsjednika nalaziti se, razgovarati, nalaziti dodirne točke, rješavati ono što nas razdvaja, ali i nalaziti rješenja za budućnost", izjavila je Grabar-Kitarović.

Otvorena pitanja

Kazala je kako su se na sastanku dotaknuli mnogih pitanja, uključujući i ona otvorena.

"U mnogim od njih nismo se složili, u nekima se približili, u nekima vjerujem da ćemo se približiti, ali smo se dogovorili da ćemo nastaviti razgovarati."

Složili su se, kako je rekla hrvatska predsjednica, o nekoliko otvorenih pitanja koja predstavljaju političku, ljudsku, moralnu, etičku odgovornost prema građanima, posebno prema obiteljima, majkama koje traže svoje nestale, da se to pitanje riješi što je moguće prije.

Najviši predstavnici Srbije donijeli su u Zagreb dokumente koji su nestali tokom rataAl Jazeera

Razgovarali su i o položaju manjina te su ga, kako kaže, odlučili poboljšati.

"Jedan od glavnih zahtjeva Srbiji jest politička zastupljenost pripadnika hrvatske manjine na razini državne i pokrajinske skupštine, kao i na drugim političkim razinama. Odlučili smo potaknuti i pitanje granica te pregovarati bilateralno u naredne dvije godine u duhu međusobnog poštovanja. Ukoliko se u tom razdoblju ne dogovorimo, onda bismo išli pred međunarodno pravosudno tijelo", rekla je Grabar-Kitarović.

"Nadamo se i očekujemo od Hrvatske da pomogne Srbima da mogu i smeju da se izjašnjavaju kao Srbi, da ponosno čuvaju svoje ime i prezime i da će posle sastanka poboljšanje prava srpskog naroda biti na dnevnom redu i da će biti mnogo toga učinjeno", poručio je predsjednik Vučić, no i obećao da će se posvetiti rješavanju problema hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

Riješiti pitanja granica

"Došao sam razgovarati o svim otvorenim pitanjima, kojih je mnogo, ali i pokušati neka pitanja da rešimo. Barem za nekoliko nestalih lica čini se da ćemo određene informacije imati", rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, "Srbija i Hrvatska će ubuduće morati da razgovaraju i imaju bolje odnose, bez obzira koliko to ne žele svi u političkim sistemima i jedne i druge zemlje".

Naveo je i kako odnosi dvije države "nisu baš u uzlaznoj liniji", uz primjedbu kako je "teško naći pitanje oko kojeg se jednostavno dogovoriti".

Vjeruje da će Hrvatska i Srbija morati imati bolje odnose u budućnosti, a jedno od pitanja za koje je potvrdio da namjerava rješavati s Hrvatskom jest pitanje granice na Dunavu.

Najavio je i kako će uskoro primiti predstavnike udruženja nestalih iz posljednjeg rata, jer je "pomoć u pronalasku nestalih važna iz civilizacijskog razloga i za Srbe i za Hrvate".

Rekao je i kako želi graditi najbolje moguće odnose sa Hrvatskom, te dodao kako će to biti "obaveza svih srpskih političara bez obzira hoće li Hrvatska na to odgovoriti".

"U narednih 100 dana pokušaćemo da promenimo atmosferu i svi državni funkcioneri imaće obavezu da se ponašaju odgovorno, u najboljem interesu obe zemlje", rekao je Vučić.

'Nisam četnik'

Priznao je i kako Hrvatska i Srbija "po pitanju prošlosti ni o čemu nisu saglasni, ne mogu se ni o čemu dogovoriti, ali trebaju razgovarati zbog budućnosti dece koja dolaze".

Na pitanja o nezadovoljnicima koji su ga dočekali usput rekao je kako je "nešto protesta bilo, pa i transparenata na kojima je pisalo 'Konju, ne laži', nešto oko izvinjenja, četnika i početnika, 'Barabo, vrati se u Srbiju'".

"Nisam na to obraćao pažnju, jer tako to u demokratiji funkcioniše. Ne vidim šta je tu tako strašno. Nikome ne želim da se pravdam, ali nisam četnik niti mi je ko u porodici bio četnik. Porodica Vučić je stradala u prošlom i pretprošlom ratu. Ako je nekome lakše da mene vređa, sa tim nemam problem", istaknuo je Vučić.

"Demokratsko je pravo prosvjedovati, ali ne mogu podržati bilo kakvo vrijeđanje, govor mržnje. Ako netko doživljava da izrazi svoje mišljenje, onda to mora biti na prihvatljiv i kulturan način, bez ekscesa, narušavanja javnog reda i mira. Ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra diktiraju politiku. Politiku trebaju definirati državnici i ogromna većina hrvatskih građana, jer moramo razgovarati o pitanjima koja doprinose boljitku naših državljana", rekla je Grabar-Kitarović.

Dočekan uz najviše državne počasti

Srbijanskog predsjednika Vučića prethodno je, uz najviše državne počasti, ispred svog ureda na Pantovčaku dočekala Grabar-Kitarović.

Dvoje dužnosnika potom su počeli susret "licem u lice", nakon čega su im se priključila izaslanstva u kojima je nekoliko ministara, koordinatora za otvorena pitanja, kao i predstavnici manjina i udruga nestalih u ratu.

Grabar-Kitarović i Vučić, među ostalim, razgovarali su o otkrivanju sudbine 1.945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.

Nakon sastanka s hrvatskom predsjednicom Vučić se sastao i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

Hrvatski premijer na svojem je Twitter-profilu objavio koje su bile teme razgovora.

"S predsjednikom Srbije razgovarao sam o svim otvorenim pitanjima između dvije države – nestalima, granici, pravosudnoj suradnji, ratnim odštetama, zaštiti manjina, sukcesiji te gospodarskoj suradnji, europskom kontekstu i odnosima u JIE [jugoistočnoj Europi]", naveo je Plenković.

Vučić je u izjavi novinarima također rekao da je to bila jedna od tema razgovora.

"O mnogočemu smo razgovarali. Jedna od tema koju je pokrenuo premijer Plenković bila je ratna odšteta", rekao je Vučić, istaknuvši da su on i hrvatski premijer o tomu imali različita stajališta.

Plenković: 'Obnoviti pregovore o ratnoj odšteti'

Plenković je uoči Vučićeva posjeta rekao da pitanje ratne odštete za velikosrpsku agresiju izaziva opravdan interes javnosti i da će posjet srbijanskog predsjednika biti prigoda da se razgovara o tom pitanju, obuhvaćenom Sporazumom o normalizaciji.

Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb, rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti "odgovoran i ozbiljan odgovor" pokrene li pitanje ratne odštete.

Iz Vlade Hrvatske priopćeno je kako je hrvatski premijer predsjedniku Srbije, s kojim je dogovorio da se do kraja ožujka sastane međudržavna komisija za granice te počnu razgovori o bilateralnom ugovoru o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina, rekao da pregovore o Sporazumu o ratnoj odšteti treba obnoviti.

"Sukladno članku 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa od 23. kolovoza 1996., potrebno je obnoviti pregovore radi sklapanja Sporazuma o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu", rekao je premijer Plenković, prema tesktu priopćenja.

Na prijedlog hrvatskog premijera dogovoreno je da se rad na tim pitanjima nastavi kroz rad koordinatora za otvorena pitanja s ciljem uspostave posebne radne skupine, dodaje se u tekstu. 

"Dogovoreno je da se međudržavna komisija za granice, čiji je rad zastao 2011. godine, ponovno sastane do kraja ožujka te nastavi s radom neposrednim pregovorima dviju strana", stoji u priopćenju.

Vezano za pitanje procesuiranja ratnih zločina, dogovoreno je da na razini resornih ministarstava počnu razgovori o sklapanju bilateralnog Ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina.

Hrvatski je premijer otvorio pitanja nestalih, granice, pravosudne suradnje, ratne odštete, zaštite manjina i sukcesije.

Teme razgovora bile su i gospodarska suradnja, pregovori Srbije za članstvo u Europskoj uniji, migracije i odnosi u jugoistočnoj Europi.

Potrebno je intenzivirati suradnju na pitanju nestalih, koje je važno za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, istaknuo je premijer, prema priopćenju.

Plenković je posebno istaknuo da su politički predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj dio parlamentarne većine i da imaju Ustavom zajamčen broj predstavnika u Hrvatskom saboru.

Vlada angažirano radi na poboljšanju životnih uvjeta, pa tako i na rješavanju pitanja dovršetka elektrifikacije u onim naseljima gdje žive pripadnici srpske nacionalne manjine, rekao je premijer predsjedniku Srbije, prema tekstu priopćenja. 

Plenković je izrazio očekivanje da će i pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji biti zajamčena sva prava koja proizlaze iz bilateralnog sporazuma Hrvatske i Srbije o zaštiti prava manjina.

To se prvenstveno odnosi na pitanja izravne političke zastupljenosti Hrvata na svim razinama vlasti.

Vlada Hrvatske pomaže hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji povećavanjem financijske potpore institucijama, programima i projektima.

Prosvjed udovica i branitelja protiv Vučićeva posjeta na Markovom trgu jutros je bio zabranjen. Održan je na Trgu bana Josipa Jelačića, a prosvjednici su vikali 'Izdaja, izdaja!'

Al Jazeerini reporteri javili su kako hrvatska policija iz sigurnosnih razloga nije odobrila prosvjed veteranskih udruga na Markovu trgu. Oni se protive Vučićevu dolasku u Zagreb.

Protivnici Vučićeva posjeta okupili su se na Trgu bana Josipa Jelačića te su odatle uputili poruke neslaganja s hrvatskom politikom i pozivom koji je predsjedniku Srbije uputila Grabar-Kitarović. Na porukama ispisanim na transparentima tvrde da ih je hrvatska predsjednica "izdala".

Predstavnici veteranskih udruženja okupili su se na glavnom zagrebačkom trguAl Jazeera

Prosvjed je organizirala Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a podržava ih Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a).

"Na Gornjem gradu, gdje se nalaze zgrade Vlade i Sabora, policija je stavila barijere, te legitimiraju sve koji prolaze. Prosvjed protiv Vučića udovice su organizirale jer misle da se nije odstupio od politike velikosrpske agresije, te da hrvatska predsjednica u njemu nema iskrenog sugovornika", javio je Al Jazeerin reporter Marin Veršić. 

Okupljeni nose zastave Hrvatske, ali i crnu zastavu s natpisom "HOS" i "Za dom spremni", kao i transparente na kojima piše "Reći ću vam još jednu stvar: zapamtite Vukovar" i "Srbija mora odgovarati za genocid u Hrvatskoj i platiti ratnu odštetu", prenosi agencija Beta.

Među okupljenima na Jelačićevom trgu bilo je i onih sa zastavama na kojima se nalazio ustaški pozdravAl Jazeera

Prosvjed je najavila i Autohtona stranka prava. Oni će se prvo okupiti ispred sjedišta Srpskog narodnog vijeća, a potom planiraju pred srbijansko veleposlanstvo na Pantovčaku.

Posjet srbijanskog predsjednika trajat će dva dana, a, usprkos medijskim najavama i licitiranjima, teme sastanaka neće biti ratna odšteta i moguća Vučićeva isprika, pišu agencije.

Prethodno je iz Ureda hrvatske predsjednice priopćeno da "isprika za agresiju na Hrvatsku i ratna odšteta nisu na dnevnom redu posjete srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića", što je potaknulo nagađanja da se Banski dvori i Pantovčak nisu usuglasili o Vučićevu posjetu Hrvatskoj.  

Da bi s Vučićem trebalo razgovarati i o ratnoj odšteti izjavio je prošlog četvrtka hrvatski premijer Andrej Plenković, a ispriku uoči dolaska u Zagreb zatražio je i potpredsjednik njegove vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

No, u Uredu predsjednice kažu da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.

Vučić je u Hrvatsku stigao u vrijeme napetih odnosa Beograda i Zagreba, koje je nedavno dodatno zaoštrila srbijanska izložba o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku.

Odlazak na skupštinu SNV-a

Sastanak na vrhu nije tražila neka treća država, nego je isključivo riječ o inicijativi Grabar-Kitarović da se s mrtve točke pomaknu dugogodišnja otvorena pitanja, kažu njeni suradnici.

Nakon sastanka s Grabar-Kitarović Vučić je imao radni ručak s premijerom Plenkovićem, te se upisao u Zlatnu knjigu, izrazivši uvjerenje da će odnosi dviju zemalja i dva naroda biti znatno unaprijeđeni.

"Izražavam iskreno uverenje da će odnosi između Srbije i Hrvatske biti značajno unapređeni, kao i odnosi između Srba i Hrvata u celini", napisao je Vučić u knjizi.

"Siguran sam da će Vlada Hrvatske, kao i svi mi iz Srbije, tom važnom i pozitivnom procesu dati puni doprinos", dodao je. 

Poslije susreta s Plenkovićem Vučić će razgovarati i s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Istog dana popodne održat će se hrvatsko-srbijanski gospodarski forum, a uvečer će se dvoje predsjednika susresti s mladim pripadnicima srpske zajednice.

Vučić u utorak odlazi u Vrginmost u posjet tamošnjim Srbima, a u večernjim satima vraća se u Zagreb na skupštinu Srpskog narodnog vijeća.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.