Sanchez dobio podršku Parlamenta za lijevu koalicijsku vladu

Španska socijalistička radnička stranka tek je u drugom krugu glasanja tijesnom većinom dobila zeleno svjetlo (EPA)

Španjski premijer Pedro Sanchez dobio je u utorak podršku Parlamenta za formiranje lijeve koalicijske vlade, čime je Španija uspostavila prvu koalicijsku vladu na nacionalnom nivou od uvođenja demokratije prije 40 godina.

Sanchezova Španska socijalistička radnička stranka (PSOE) tijesnom većinom, tek u drugom krugu glasanja, dobila je zeleno svjetlo, prenosi Hina.

Za koaliciju lijevog centra PSOE i manjeg lijevog Unidas Podemosa ruku je podiglo 167 zastupnika, 165 ih je bilo protiv, a njih 18 suzdržalo se od glasanja.

Glasanje je održano nakon što u nedjelju, u prvom krugu glasanja, ta koalicija nije dobila natpolovičnu podršku 176 zastupnika u Parlamentu s 350 mjesta.

U drugom krugu bilo je potrebno dobiti više glasova “za” u odnosu na “protiv” bez obzira na to koliko zastupnika glasalo.

Koaliciju su podržale lijeve stranke, protiv je bila desnica, a suzdržane su ostale dvije regionalne stranke, koje zagovaraju nezavisnost Katalonije i Baskije.

Redovni i vanredni izbori

Sanchezov PSOE pobijedio je na parlamentarnim izborima u aprilu, ali nije dobio dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade.

Nakon što nije dobio podršku ostalih stranaka, u novembru su bili održani novi, vanredni izbori.

Na njima je PSOE opet ostvario sličan rezultat, pa je dogovorio koaliciju s manjim lijevim Unidas Podemosom, s kojim ima ukupno 155 zastupnika u Parlamentu.

Ta manjinska koalicija sada će ovisiti o malim regionalnim strankama, koje su joj pasivno dale podršku, pa će teško usvajati zakone.

Sanchez, koji je na vlasti od juna 2018, već je imao neugodno iskustvo ovisnosti o katalonskim regionalnim strankama.

Okrenule su mu leđa jer nije podržao njihov zahtjev za referendum o nezavisnosti Katalonije, pa Sanchez nije u Parlamentu dobio dovoljno glasova za usvajanje budžeta.

Teški pregovori na ljevici

Nakon toga je bio sazvao izbore u aprilu 2019.

U posljednjih 40 godina, otkad je 1978. uvedena demokratija, na vlasti su se izmjenjivali lijevi centar PSOE i desni centar Narodna stranka (PP).

No, zbog ekonomske krize, visoke nezaposlenosti i korupcije, na političku scenu 2015. iskočile su tri nove stranke, koje su “nagrizle” tradicionalno dvostranačje.

Otad PSOE i PP ne mogu na izborima dobiti dovoljnu podršku za samostalno sastavljanje vlade.

Španija na nacionalnom nivou nije imala iskustava u sastavljanju koalicijskih vlada, pa su posljednjih osam mjeseci vođeni teški pregovori na ljevici, koji su propadali, dovodeći do svađa.

Urodili su plodom nakon što je postalo jasno da bi Španci mogli, nakon aprila i novembra, na treće izbore zbog nemogućnosti uspostavljanja vlade.

Lijeve stranke odlučile su se na sporazum i zbog osjetnog jačanja desnice, što je došlo do izražaja na izborima u novembru, kada je protivimigrantska stranka Vox postala treća politička snaga u zemlji sa 46,5 miliona stanovnika.

Uskoro raspodjela ministarstava

Sanchezov PSOE ustupio je neka ministarska mjesta Unidas Podemosu, lijevoj stranci nastaloj na uličnim protestima i ogorčenju građana mjerama štednje.

Odbio im je dati upravljanje ekonomijom i finansijama.

Unidas Podemos dosad je sudjelovao jedino u vladama na lokalnim nivoima.

Sljedećih dana trebala bi biti poznata raspodjela ministarstava.

PSOE i Unidas Podemos ranije su najavili povećanje poreza kompanijama, poticanje politike rodne jednakosti, borbu protiv klimatskih promjena i prihvatanje emigranata koji bježe od siromaštva i ratova.

Izvor: Agencije