Sadija Klepo nosi njemački orden i bosanski pasoš

Piše: Harun Cero

“Do novca mi nikada nije bilo, to bi bilo bizarno. Sva pomoć koju su humanitarne organizacije pružale izbjeglicama i koju pružaju, treba da budu odlika borbe za pravdu na ovom svijetu. I sama sam vidjela kako je kada te neko prinudi da napustiš svoju zemlju kada je bio rat u Bosni i Hercegovini. Svrha rada humanitarnih organizacija bi trebala biti da pomognu onima koji pomoć trebaju!”- tako počinje svoju priču Bosanka Sadija Klepo koja je nedavno u Berlinu dobila Njemački orden za zasluge (Bundesverdienstkreuz am Bande).

To najveće priznanje koje neko u Njemačkoj može dobiti, dodjeljuje se onim osobama koje su se svojom aktivnošću iskazale na području političkog, ekonomsko-socijalnog i duhovnog rada i koje su doprinijele izgradnji mira i razumijevanja među ljudima, a dodjeljuje ga predsjednik Savezne Republike Njemačke.

Državljanka Bosne i Hercegovine koja se, iako je u aprilu 1992. godine zbog rata u BiH izbjegla u Njemačku, nikada nije htjela odreći bh. državljanstva, primjer je osobe koja napornim radom uspijeva probuditi nadu u onima koji su je izgubili.

´Od čovjeka čovjeku´

“Kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini ja sam radila u Skupštini BiH. Do kraja 1992. godine sam konvojem žena napustila Sarajevo i jedno vrijeme bila u Jablanicu, gdje sam organizovala doček drugih konvoja žena. Nakon toga sam otišla u Njemačku“, priča Klepo.

Prva riječ koju je naučila na njemačkom jeziku je bila ´Hilfe von Mensch zu Mensch´(Od čovjeka čovjeku) i tada je odlučila da će se tako zvati i njena humanitarna organizacija koja će pomagati izbjeglicama iz cijelog svijeta.

“Počeli smo skupljati pomoć za BiH i paralelno smo smještali ljude koji su dolazili u Njemačku. Pošto su tada, kao i danas, izbjeglički centri bili puni, ja sam odlučila da izbjeglice sa Balkana smještam u kuće njemačkih porodica i ljudi koji žive ovdje. Tako su se i brže integrisali. Otvorili smo bosansku školu, a pri tom su nam pomogla i Udruženja njemačkih novinara“, opisuje Sadija početak svog djelovanja u Njemačkoj.

U novembru 1992. je njena organizacija poslala prvi konvoj humanitarne pomoći za BiH, a nakon toga je slala mjesečno 250 konvoja u tu državu.

Dani Balkana

Ova manifestacija, koju pored svih obaveza organizuje Sadija Klepo, treba da poveže ljude na Balkanu i predstavi sve ljepote te regije. Svake godine se Balkan predstavlja sa jednom temom, a ove godine su to Romi.

Naredne godine će tema biti ´Upoznajte nepoznati Balkan´ gdje će ljudi moći da saznaju sve što ih interesuje o toj regiji. To će biti jubilarni deseti Dani Balkana koji se održavaju u eminentnim pozorištima i kulturnim centrima širom Njemačke.

Kasnije se ta humanitarna pomoć proširila na Kosovo, Albaniju, Makedoniju, Afganistan…

Klepo živi u glavnom gradu pokrajine Bavarska Minhenu, a u tu pokrajinu zbog izbjegličke krize svaki dan dođe oko 13.000 ljudi iz područja zahvaćenih ratom.

Sadija je otvorila prvu školu za izbjeglice bez roditelja u Minhenu, a osnovala je i Centar za jezike  i vrtiće za izbjeglice.

“Mi nalazimo smještaj za izbjeglice i spremni smo da im pomažemo sve dok traje ova kriza na bilo koji način. Nijemci moraju shvatiti da izbjeglice nisu jedan dio društva, nego da su one svuda u društvu. Za mene su svi na neki način izbjeglice. Ti ljudi nisu sporedna stvar u društvu, nego glavna stvar. Tek sada su izbjeglice ovdje postale glavna tema, ali trebale su to biti i prije nego što je izbjeglička kriza počela“, tvrdi Klepo.

Bosanski jezik na minhenskom radiju

Obaveza u Njemačkoj je da djeca idu u školu do 14-te godine, ali Sadijina organizacija čini sve da djeca izbjeglice nakon toga nastave sa školovanjem.

“U našoj organizaciji rade ljudi iz preko 50 nacija iz cijelog svijeta i većina tih ljudi je prošla put izbjeglica. Mi znamo u kakvom položaju su ti ljudi i to želimo da dočaramo Nijemcima. I ovu nagradu što sam dobila, nisam dobila samo ja, nego i mojih 350 radnika i hiljade volontera koji dan i noć rade sa izbjeglicama“.

Pored svih obaveza, Sadija nađe vremena i za ono što joj je cijelog života bila strast i što najviše voli- novinarstvo.

Urednica je tri emisije na gradskom radiju LORA Minhen, a sve to radi volonterski.

“U emisijama najviše govorimo o Bosni i Hercegovini jer sam ja iz te države. Svake sedmice se u Minhenu čuje glas Balkana, a evo pripremamo i hiljaditu emisiju pod imenom Pogled na Balkan. Druga emisija koju uređujem se zove Note Balkana, a ona se emituje jednom mjesečno. Ta emisija je također dvojezična. Treća emisija je posvećena izbjeglicama i ona se emituje svakog drugog utorka“, zaključila je Klepo.

Sadija Klepo je svojim dosadašnjim radom pokazala da je moral bogatstvo koje imaju samo odabrani ljudi i da se ne stiče isključivo životnim iskustvom kako neki tvrde.

Izvor: Al Jazeera