SAD ponovo uveo sankcije Iranu
Sjedinjene Američke Države vratile su naftne i finansijske sankcije Iranu, značajno pojačavši pritisak na zvanični Teheran da obustavi svoje navodne programe balističkih raketa i nuklearnog oružja.
Vraćene su sankcije koje su ukinute prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, koji je dogovorila administracija predsjednika SAD-a Baracka Obame, a dodano je još tristo meta iz iranskog naftnog pomorskog, bankarskog i sektora osiguranja.
Nove sankcije, koje također na meti imaju odsijecanje iranskog bankarskog sektora od globalnog tržišta, dešavaju se u isto vrijeme kada i godišnjica upada iranskih revolucionara u američku Ambasadu u Teheranu 1979. godine, kada su studenti držali američke diplomate kao taoce 444 dana.
Iran, uprkos sankcijama i prijetnjama, ostaje pri svom stavu i smatra kako će izdržati te kako SAD neće uspjeti ukinuti iranski izvoz nafte.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani poručio je kako će slomiti sankcije nametnute na vitalne energetske i bankarske sektore Teherana.
„Amerika želi ukinuti u potpunosti iransku prodaju nafte, ali mi ćemo nastaviti sa prodajom i slomiti sankcije“, rekao je on u ponedjeljak.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Bahram Qasemi za državnu TV je izjavio kako su nove sankcije dio psihološkog rata koji je pokrenuo Washington.
„Trumpova administracija je ovisna o nametanju sankcija. Američki ekonomski pritisak na Iran je beskoristan i dio je njihovog psihološkog rata protiv Teherana“, istakao je.
Osam izuzetaka
Tokom kampanje pred izbore na polovini mandata, predsjednik SAD-a Donald Trump u nedjelju je rekao kako Iran već ima mnogo poteškoća zbog pritiska njegove administracije.
„Iranske sankcije su voma jake, one su najjače sankcije koje smo ikada izrekli. I svi ćemo vidjeti šta će se desiti sa Iranom, no već vam mogu reći kako im je teško.“
Trump je u maju objavio kako se njegova administracija povlači iz onog što je nazvao „najgorim ikada“ sporazumom koji je isposlovao Washington. Druge strane sporazuma, među kojima su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Kina i Rusija objavile su kako se ne povlače.
Kina, Indija, Južna Koreja, Japan i Turska – vodeći uvoznici iranske nafte – nalaze se među osam država koje bi trebale dobiti privremeno izuzimanje od sankcija kako bi osigurale da cijene sirove nafte ne budu destabilizirane.
Prijetnje preko Twittera
No, obični ljudi, piše Guardian, strahuju od kretanja vrijednosti domaće valute te poskupljenja stvari.
U nedjelju je održan protest (u organizaciji države) ispred bivšeg kompleksa američke ambasade u centru Teheran, a kako bi se obilježila godišnjica.
Okupljeni su držali transparente na kojima je pisalo “Dole sa SAD-om” i “Dole s Izraelom”, dok su drugi palili američke i izraelske zastave.
“Nikada nemojte prijetiti iranskome narodu”, rekao je okupljenima Mohammed Ali Jafari, prvi čovjek iranske elitne Revolucionarne garde ispred bivše ambasade.
“Nemojte nam prijetiti vojskom, niti nas pokušavati zastrašiti vojnim prijetnjama.”
Američki predsjednik najavio je ponovno uvođenje sankcija objavom u petak na Twitteru, gdje se vidi njegova fotografija u stilu reklame za TV seriju Igra prijestolja, s tekstom “Sankcije dolaze, 5. novembar”.
Iran se oslanja na Evropsku uniju
Iz ureda komandanta snaga Quds Qassema Soleimanija je objavljen odgovor u sličnom stilu, gdje je pisalo: “Stat ću nasuprot tebe.”
Iran se oslanja na pomoć Evrope.
Evropska unija je uspostavila mehanizam – poznat kao tijelo za specijalne potrebe – kako bi se mimoišle američke sankcije i nagovorio sve tvrdoglaviji Iran da ostane pri dogovoru kako bi spasio svoju ekonomiju.
Izvor: Agencije