Oglasi

Ruska ulaganja u hrvatski turizam

Ukupne investicije u crnogorski turizam iznose dvije milijarde eura, a u hrvatski pola miliona eura.
Zagrebačka tvrtka ruskog vlasnika na Malom Lošinju radi na projektima podizanja kvaliteta hotela i kampovaGoran Kovačić/Pixsell - Arhiva

Piše: Tomislav Šoštarić

Ruski kapital u hrvatskom je turizmu trenutačno prisutan u obliku investicija od 327 milijuna eura, od ukupno pola milijarde eura ulaganja koja se sada realiziraju u turističkom sektoru.

Bilježe se ukupno četiri ruska ulaganja, koja bi, prema procjenama Ministarstva turizma, trebala donijeti 500 radnih mjesta.

Prije svega, tu je investicija u tvrtku Jadranka na Malom Lošinju, u što je investirano oko 100 milijuna eura, a ukupna planirana ulaganja iznose između 200 i 300 milijuna eura.

Omjer 1:5 u korist Crne Gore

Još dvije velike ruske investicije trebale bi se realizirati u Dubrovniku i na otoku Murteru, u mjestu Tisno, a u tijeku je i projekt hotela s lječilištem kod Podgore te izgradnja hotela u blizini Poreča u Istri.

Važna komunikacija s građanima

Pri svakom dolasku velikog kapitala vrlo je važna komunikacija s građanima, kažu u Malom Lošinju. S građanima treba razgovarati, održati javne tribine i predstaviti projekte prije realizacije. "Na taj način i na našu inicijativu, Jadranka grupa je na javnim tribinama i zborovima građana predstavila svoje projekte - golf resort Matalda, uređenje Čikata, Aqua park - koji su prihvaćeni, ali je također predstavila i projekt izgradnje nebodera u Velom Lošinju, što je zbog negodovanja velikog broja stanovnika odbačeno", kaže Krajina Mršo.

Istovremeno, investicije u Crnoj Gori su, kaže turistički stručnjak Nikola Karamarko iz riječke tvrtke Karamarko Consulting, nekoliko puta veće, a Rusi su tamo veliki investitori.

"Po procjenama i ocjenama kolega u Horwath Consulting Zagreb, ukupan red veličina ove godine, ovog trenutka se u Crnu Goru ulaže gotovo dvije milijarde eura u turističke proizvode Crne Gore, od marina, hotela, receptivne i smještajne proizvode. U Hrvatskoj naš ministar se hvali sa 400 milijuna eura. Ako usporedimo potencijale Hrvatske i Crne Gore, onda je ovo 1:5 u korist Crne Gore", kaže Karamarko.

To, smatra, jasno pokazuje da nešto krupno ne funkcionira u Hrvatskoj što se ukupnih investicija tiče, pa tako i u kontekstu investicija ruskog kapitala. Prema Karamarku, Hrvatska je ovog trenutka nespremna za bilo kakva ozbiljnija ulaganja, pa tako i ona koja stižu iz Rusije.

Projekti u Malom Lošinju

Mali Lošinj, pak, pozitivan je primjer. Riječ je o projektima ulaganja u podizanje kvalitete hotela i kampova na razinu visoke četiri i pet zvjezdica te projektima izgradnje eco golf resorta na Mataldi na otoku Cresu, nove marine u Malom Lošinju te rekonstrukcije lošinjskog aerodroma, kako bi mogao primati avione kapaciteta do 180 putnika, kažu u agenciji Millenium promocija, koja govori u ime Beta ulaganja.

Ova zagrebačka tvrtka 2014. godine postala je vlasnik Jadranke, a sama je u vlasništvu ruskog društva za upravljanje investicijskim fondovima UK Promsvyaz.

Novi su vlasnici kroz dokapitalizaciju, kažu u agenciji, dali podršku provedbi investicijskog plana Jadranke i novih projekata s ciljem preobrazbe Lošinja u destinaciju vitalnosti i luksuza, uz očuvanje jedinstvene prirode i okoliša otoka Lošinja.

Grad, pak, osigurava preduvjete investitorima koji su voljni ulagati. Mali Lošinj tako donosi prostorno-plansku dokumentaciju, projekte održivog razvoja, omogućava edukacije i slično.

Cilj je dugoročni, održivi razvoj turizma i ukupni razvoj lokalne zajednice čega, kaže Martina Krajina Mršo, viši stručni suradnik za informiranje i EU projekte u Malom Lošinju, nema bez partnerstva javnog i privatnog sektora.

Birokracija guši partnerstvo

No, to partnerstvo u Hrvatskoj često guši birokracija. I u Malom Lošinju imaju neugodno iskustvo - produljenje tamošnje uzletno-sletne piste prije godinu dana je od strane države uvršteno u pet prioritetnih projekata.

Planirana ulaganja sedam milijardi eura

Svaka investicija u hrvatski turizam je, kažu u Ministarstvu, više nego dobrodošla. Strategijom razvoja turizma predviđeno je do 2020. godine sedam milijardi eura ulaganja. Otprilike polovica tog iznosa trebala bi ići u smještajne kapacitete, prije svega u hotele visokih kategorija, čime bi se hotelski smještaj podignuo sa 13 na 18 posto. Tu su i ulaganja u kvalitetu kampova te udruživanje, profesionalizacija i podizanje kvalitete privatnog smještaja. Druga polovica od sedam milijardi eura trebala bi se uložiti u dodatne sadržaje, atrakcije i tematske parkove.

Grad je, kaže Krajina Mršo, sa svoje strane po tom pitanju učinio sve što po zakonu može.

"No, na nivou državnih institucija, odnosno Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, zapelo je zbog imovinsko pravnih problema, odnosno zbog zemljišta koje je u državnom vlasništvu."

Administracija je, kaže Karamarko, jedna od glavnih kočnica dolasku investitora i razvoju hrvatskog turizma. Stvar zapinje na više razina.

"Od stanja s prostornim planovima i nemogućoj proceduri u koju investitori ulaze, polazeći od prostornih planova lokalnih jedinica, znači svaka općina pa do županijskih, pa onda i do nacionalnih planova. Administracija s jedne strane i nesposobnost Vlade da unatoč dobro programiranim programima bude spremna za takva ulaganja, ali očito se uplelo u mrežu vlastitih propisa, tako da pravih rezultata zapravo i nema", kaže Karamarko.

Hrvatska, navodi, već više od 20 godina nije uspjela riješiti neke natječaje što, smatra, dovoljno govori o stanju i investicijskoj klimi.

'Crna Gora se prejako otvorila'

"Da nije bilo tzv. patriotskog ulaganja u hrvatsko hotelijerstvo velikih obitelji Lukšić, grof Eltz... situacija u Hrvatskoj bi bila još dramatičnija što se tiče otvaranja onih investicija koje su dobrodošle, ne samo u Crnu Goru, nego i u Hrvatsku".

Istovremeno, ruski je kapital snažno prisutan u Crnoj Gori i igra veliku ulogu u razvoju tamošnjeg turizma. No, i u tamošnjoj su se javnosti pojavili kritički glasovi zbog predimenzioniranosti ulaganja u nekretnine te "betonizaciju" obale i posljedica koje to ima na okoliš, ali i imidž te turističke destinacije.

"Crna Gora se očito prejako otvorila i pustila je da ova struktura investicija dobrim dijelom vezana uz ono što u Hrvatskoj zovemo objektima u domaćinstvima, dakle to su privatni apartmani, kuće za odmor... koje se u pravilu iznajmljuju. Toga Hrvatska ima, samo taj segment razvija na drugi način. U Crnoj Gori ima sedam ili 10 velikih investicija, u Hrvatskoj malih takvih ulaganja ima, doduše ne u resortima i onome što ima Crna Gora, nego u slobodnim kućama za odmor, u naseljenim mjestima duž obale, preko 70.000".

No, pri investicijama treba biti na oprezu kako ne bi došlo do neželjenih posljedica po turistički imidž kakav Hrvatska želi imati.

Svaku investiciju preispitati

"Hrvatskoj treba samo onaj oblik ulaganja, bez obzira od kuda dolazi, koji spada u kontekst održivog ulaganja, dakle investiciju u hrvatski turizam po mjeri hrvatskih građana i potreba razvoja hrvatskog gospodarstva, odnosno pozicioniranja Hrvatske među 20-ak vodećih svjetskih turističkih proizvoda u turizmu", objašnjava Karamarko.

Cilj sezona od devet mjeseci

Mali Lošinj, kaže Krajina Mršo, želi biti destinacija koja uz kvalitetan smještaj nudi i kvalitetne usluge, posebice zdravstvenog i kulturnog turizma. Krajnji cilj je produžetak turističke sezone na minimalno devet mjeseci godišnje. Lošinj godišnje posjeti oko 300.000 gostiju koji ostvaruju 2,2 milijuna noćenja. "U samo nekoliko godina s postojećim kapacitetima povećali smo broj noćenja za 400.000. Evidentan je rast koji se očituje ne samo kroz noćenja nego i financijske pokazatelje. Zbog podizanja kvalitete smještaja, podignute su i cijene".

A to znači da svaku investiciju treba preispitati, provesti kroz kriterije održivosti, odnosno ekonomske, ekološke i dugoročne eksploatacije. No, to se, tvrdi, u Hrvatskoj ne radi.

"Ono što je loše u Hrvatskoj je da se ulaganja spontano događaju upravo u segmentu koji zovemo zimmer frei, odnosno apartman frei, dakle ulaganja u domaćinstva, u privatne kuće, apartmane, sobe... i to je ovog trenutka postao dominantan i najveći hrvatski turistički proizvod, dakle smještaj u domaćinstvima, koji se, nažalost, sputava zakonski, ali očito život ide drugim tokom."

Hrvatska tako raspolaže s pola milijuna kreveta u segmentu domaćinstva. Radi se o iznajmljivačima koji nude smještaj, ali koji nisu puni niti dva mjeseca. S tog aspekta to je, kaže Karamarko, neodrživ turistički proizvod. Istovremeno, hotelski smještaj iznosi između 13 i 14 posto u ukupnoj strukturi.

Upravljanje na državnoj razini

"Ovo je disbalans i očito nije u interesu onoga što Hrvatska želi, a to je turizam svih 365 dana, koji je opet marketinški trik, jer nam se ministar turizma pretvorio u šefa marketinga hrvatskog turizma, a to je izvorna zadaća Hrvatske turističke zajednice."

Karamarko stoga smatra kako je za privlačenje investicija iz bilo kojeg dijela svijeta nužno riješiti administrativne prepreke koje im se pojavljuju na putu.

"Da se uspostavi jasan sustav upravljanja na državnoj razini, a ne da svaka općina i svaki 'šerif' u svojoj općini vodi svoju politiku kad se tiče investiranja i na taj način povući one projekte koje Hrvatska treba da bi napravila tranziciju s jednosenzonskog turističkog proizvod, a kakav je danas, u smjer cjelogodišnjeg turističkog privređivanja", zaključuje Karamarko.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.