Oglasi

Rudarenje na Mjesecu je karta za osvajanje svemira

Zemljin satelit će biti odskočna daska i ljudima nuditi sve nužno za osvajanje svemira.
U Mjesečevim kraterima se mogu očekivati veće količine željeza i drugih metala prisutnih na asteroidima, čiji su udari formirali kratereEPA

Rudarenje i razvoj civilizacije od davnina idu ruku pod ruku. Što smo više rudarili i iskopavali korisne minerale iz utrobe Zemlje, to smo više napredovali. Prvi veliki skok u razvoju civilizacije se desio otkrićem bronze, za čije stvaranje su potrebni sastojci izvađeni iz dubina naše planete. A čovjek je i mnogo prije toga kopao u potrazi za vrijednim materijalima.

Zbog toga ne čudi da, na korak od osvajanja nebeskih prostranstava, Zemljani žele kopati po svemiru. Prvi korak će biti naš najbliži susjed, Mjesec, na kojem Evropska svemirska agencija - ESA planira početi s rudarenjem do 2025. godine.

Doktor Dragan Gajić, redovni profesor na Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i predsjednik Astronomskog društva Alfa, ipak misli da "rudarenje" u svemiru, bar za sada, spada u fantastiku. Međutim, on dodaje da "kako se u tehnološkom smislu savremena civilizacija ubrzano razvija, postali smo svesni da ono što smo do pre svega nekoliko decenija smatrali fantastičnim idejama danas predstavlja realnost".

Usputna destinacija

Profesor Gajić kaže da ovi rudarski poduhvati na Zemljinom satelitu pokreću, prije svega, zbog daljih istraživanja Sunčevog sistema.

"Mesec će biti usputna destinacija, koja će znatno olakšati lansiranje kosmičkh letelica ka ostalim telima u našem 'kosmičkom komšiluku' i dalje", dodaje.

Stručnjak iz Srbije govori da je jasno da će stvaranje ljudskih kolonija pod kupolama na Mjesecu podrazumijevati i korištenje "lokalnih" materijala.

Ipak, prvi svemirski rudari neće biti ljudi, kako to uobičajeno jesu na Zemlji, s obzirom na uvjete koji vladaju "gore", odnosno taj zadatak će biti povjeren robotima, što je logično očekivati, jer je to mnogo jeftinije i manje rizično od slanja brojni ljudskih posada.

Ljudi će dio "rudarskog" posla obavljati tek kasnije, kada roboti koliko-toliko pripreme uvjete za njihov boravak i opstanak tamo, kaže profesor Gajić.

Iako je čovjek po Mjesecu hodao još prije 50 godina, za većinu ljudi je naš satelit i dalje velika misterija. Vijest da ćemo po njemu rudariti budi maštu o tome kakve sve egzotične materijale možemo naći.

Vrijedni minerali

Predsjednik Astronomskog društva Alfa pojašnjava da je mineraloški sastav stijena na Mjesecu sličan zemaljskom, mada su otkriveni i neki novi minerali, koji nisu nađeni na Zemlji, poput armalkolita. Otkrivene su i stijene koje su starije od zemaljskih, što je impresivno, s obzirom da su najstarije stijene na Zemlji stare gotovo 3,8 milijardi godina.

"U azaltnim basenima na Mesecu ima gvožđa, titana , piroksena... U brdovitim predelima ima kalcijuma, aluminijuma, feldspata...", govori profesor Gajić, što ukazuje da na tom satelitu ima niz korisnih materijala, koje će ljudi moći koristi za razne namjene.

Što ne znači da ćemo u skorije vrijeme kupovati nakit i ukrase od "Mjesečevog kamenja", jer bi transport takvih materijala do Zemlje, za sada, bio preskup.

Posebno je interesantna analiza materijala i njegova eksploatacija u brojnim kraterima, koji, za razliku od onih na Zemlji, nisu izbrisani erozijom, niti snažnom tektonikom, koja je na Mjesecu znatno slabija i "usahla", napominje profesor Gajić. U takvi m kraterima se mogu očekivati veće količine željeza, ali i drugih metala prisutnih na asteroidima, čiji su udari formirali kratere. 

Otkriće vode

Interesantna će biti eksploatacija egzogene vode iz leda u polarnim oblastima, a postojanje ovakvog leda u sjenovitim kraterima potvrdile su sonde Clementine i Lunar Prospector.

"Ispostavlja su da količine vodenog leda u tim kraterima i nisu tako male. Elektrolizom vode dobile bi se veće količine goriva za rakete, što bi omogućilo lakši let ka drugim 'destinacijama'", navodi profesor Gajić.

U preletu pored Mjeseca svemirske istraživačke letjelice Deep Impact i Cassini potvrdili su i postojanje endogene vode prisutne u regolitu i stijenama, koja je difuzno raspoređena i procjene su da je ima jedan litar po toni materijala, tako da ne treba isključiti ni njenu eksploataciju.

A ta voda je znatno otkriće, prije svega što se neće morati "dovlačiti" sa Zemlje, čime se izbjegavaju brojni problemi i troškovi.

"Svemirska voda" se može koristiti za piće, ali se može i rastaviti na sastavne dijelove vodik i kisik da tako postane raketno gorivo, što otvara nove mogućnosti za istraživanje svemira.

Lansiranje sa Zemlje košta hiljade dolara po kilogramu težine, što je skupo i izuzetno neučinkovito, tako da, umjesto da letjelice nose ogromne količine vode i goriva prilikom polijetanja, one mogu koristiti "svemirske pumpe", na kojim bi se, prema potrebama, dopunjavale misije.

'Zarobljavanje' asteroida

Međutim, nije samo Mjesec zanimljiv za rudarenje, kaže profesor Gajić, koji govori da postoji mogućnost da će u budućnosti ljudi "zarobljavati" i asteroide.

Kako je rekao astronom Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion iz Sarajeva, asteroidi su grude metala, stijena i prašine, često prekriveni ledom, koji su svemirski ostaci nastali tokom formiranja Sunčevog sistema prije gotovo 4,5 milijardi godina.

Takvih nebeskih tijela postoji na stotine hiljada, gdje su neki veliki "samo" nekoliko metara, dok postoje oni čije dimenzije se mjere kilometrima. Iako su manji asteroidi znatno brojniji, čak i oni koji se dimenzijama mogu porediti s, recimo, kućama, mogu sadržavati metale vrijedne milione, pa čak i stotine miliona dolara.

Platinski metali su među najrjeđim i najkorisnijim elementima na Zemlji, a postoje u takvim koncentracijama na asteroidima da jedan asteroid prečnika 500 metara bogat platinom može sadržavati više platine i sličnih metala nego sva količina takvih materijala koja je ikada iskopana u ljudskoj historiji, kazao je Muminović.

Naravno, asteroidi ne moraju biti puni rijetkih metala da bi bili interesantni ljudima.

Kolonizacija Sunčevog sistema

"Gvozdeni asteroidi imaju ogromne količine gvožđa, nikla i drugih metala u procentu koji je mnogo viši od njihove zastupljenosti u rudama na Zemlji", dodaje profesor Gajić.

Asteroidi, također, sadržavaju velike količine organskog ugljika, fosfora i drugih ključnih elemenata potrebnih za gnojivo biljaka koje bi Zemljani potencijalno uzgajali u svemiru, što otvara mogućnost za kolonizaciju Sunčevog sistema.

Pa čak i ako bude problematično rudarenje na asteroidima, veliki broj je tokom miliona godina udarao u Mjesec, što ukazuje da taj satelit može zaista biti prava škrinja blaga.

Zbog svega navedenog, kaže profesor Gajić, predstoji nam svijetla budućnost, "ukoliko pre toga sami sebe ne uništimo ili devastiramo sopstvenu planetu".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.