Regionalni plinovod u fokusu Dubrovnik foruma

Drugog dana Dubrovnik Foruma, resorni ministri Hrvatske, Crne Gore i Albanije te predstavnik energetske kompanije SOCAR potpisali su memorandum o razumijevanju za Jadransko-jonski plinovod.

Tomislav Panenić, ministar gospodarstva Hrvatske u tehničkom mandatu, kazao je nakon potpisivanja kako su u Dubrovniku definirani koraci o kojima je ranije razgovarano u Crnoj Gori te da je uspostavljeno tajništvo koji će funkcionirati u okviru Ministarstva ekonomije Crne Gore.

“Utvrdili smo našu zajedničku inicijativu za razvoj Jadransko-jonskog plinovoda kao pravca koji osigurava opskrbu plinom i sigurnost opskrbe za ova tržišta i, što je još važnije, plinifikaciju mreže u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Nadamo se da i ovim nastavkom suradnje osiguravamo da će ovaj pravac biti bitna poveznica sjevera i juga Europe i da je to dobar put liberalizacije tržišta plina”, rekao je Panenić.

Upitan dio plinovoda kroz BiH

Projekt vrijedan 620 milijuna eura prvi bi put trebao osigurati plin kućanstvima na jugu Hrvatske, u Crnoj Gori i Albaniji.

Završen Dubrovnik Forum

Dubrovnik Forum na temu snažnijeg povezivanja zemalja članica Europske unije na prostoru Jadrana, Baltika i Crnog mora završio je u petak popodne i prema ocjeni potpredsjednika hrvatske Vlade u tehničkom mandatu Bože Petrova bilo bi odlično da se ostvare ideje iznesene na tom skupu.

“Europa je zadala svoje ciljeve, oni su možda teški i zahtjevni, ali vjerujem da ih je moguće ispuniti”, rekao je Petrov, koji je moderirao panelom “Povezivanje triju mora”.

Tokom skupa usvojena je i Dubrovačka izjava kojom se podupiru konkretni projekti energetskog, prometnog i digitalnog povezivanja srednje i istočne Europe te pozivaju zainteresirani iz cijelog svijeta da u njima sudjeluju.

Potpisani su i Memorandum o razumijevanju za izgradnju Jadransko-jonskog plinovoda, zatim Zajednička izjava gospodarskih komora zemalja sudionica i Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE).

Plinovod je osmišljen kao krak većeg pravca takozvanog TAP-a.

“Za nas, kao zemlju, ovo je veoma važno. I mislim da su ovo koraci u dobrom smjeru. Moramo ovako nastaviti, jer više ne razgovaramo samo politički, već vrlo konkretno”, kaže Ilir Bejtja, zamjenik albanskog ministra energetike i industrije.

“Ovo je megaprojekat, koji može značajno da utiče na funkcionisanje svih naših ekonomija i povećanje konkurentnosti industrije i, što je jako značajno s našeg aspekta, a to je diverzifikacija izvora i dostupnosti energenata”, dodaje Vladimir Kravarić, crnogorski ministar ekonomije.

Trasu za 516 kilometara plinskih cijevi tek treba definirati.

Plan je da ide od Albanije, Crne Gore do Splita u Hrvatskoj.

Dio kroz Bosnu i Hercegovinu je upitan.

Čekaju se studije isplativosti

Neki smatraju da je isplativije da plinovod ide podmorskim putem, no Bosna i Hercegovina želi prolazak kroz neumski koridor.

“Bosna i Hercegovina traži od partnera da jedan dio tranzitne trase prolazi kroz neumski koridor. To je naš osnovni zahtjev kod izrade dokumentacije”, ukazuje Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine Bosne i Hercegovine.

Je li opravdan, pokazat će studije isplativosti i tek onda kreće konkretan posao.

“Svaka zemlja će morati na svom teritoriju raditi na razvoju svoje mreže opskrbe do industrije i kućanstava. Naravno da nam je u interesu da te količine plina koje budu išle Jadransko-jonskim plinovodom ne budu samo na ova tržišta, već i ostatak Europe na jugoistočnom dijelu”, dodaje ministar Panenić.

Stručnjaci kažu da je raznolikost opskrbe posebno važna nakon 2009. godine, kada je Rusija, nakon sukoba s Ukrajinom, zaustavila dotok plina prema Europi.

Kao još jedan izvor plina u regiji, o kojem se govori više od 20 godina, trebao bi biti LNG terminal na otoku Krku.

Niži troškovi za kućanstva

“Osim velike sigurnosti za Hrvatsku, vjerojatno bi bio korišten i za povećanje sigurnosti u zemljama okruženja, na način da one zemlje koje percipiraju sigurnost i nesigurnost opskrbe u svijetu mogu ugovoriti opskrbu iz tog terminala negdje na Krku”, ukazuje energetski stručnjak Stevo Kolundžić.

To ne znači, nastavlja, da će biti opskrbljene baš tim molekulama plina koje su dospjele kao ukapljeni plin i koje su plinificirane ponovno, nego zamjenama plina.

Za to treba dodatno unaprijediti mrežu i bolje povezati plinovode zemalja u okruženju.

Raznovrsniji dotok plina, trebao bi značiti i niže troškove za kućanstva.

Izvor: Al Jazeera i agencije