Oglasi

Rao: Spomenuli smo Srebrenicu, jer muslimani Kašmira su pod opsadom

Svijet mora preduzeti mjere na Kašmiru, umjesto da kasnije šalju UN-ove komisije da kopaju masovne grobnice, kaže pakistanski ambasador u BiH.
Pakistan nastoji pomiriti strane i nastojanja da se izbjegne rat u Zaljevu, kaže ambasador Pakistana u BiHFena

Novi pakistanski ambasador u Bosni i Hercegovini, Muhammad Khalid Rao, stupio je na dužnost u više nego turbulentnom periodu po svoju zemlju, čiji su odnosi sa susjednom Indijom ponovo dodatno pogoršani potezom Delhija da ukine autonomiju dijela Kašmira pod indijskom kontrolom, regije zbog koje su dvije azijske sile vodile već tri rata.

Neriješen status regije s muslimanskom većinom nakon odlaska britanskih kolonizatora i danas predstavlja najveći problem u odnosima nuklearnih sila koje su zbog nje često na rubu novog rata, čije bi posljedice, nije teško prognozirati, bile katastrofalne.

BiH je most za Pakistan prema Evropskoj uniji

  • Kako biste ocijenili odnose Pakistana i BiH i možete li nam reći kakve, uopšte, emocije narod Pakistana osjeća prema BiH.

- Pakistan i BiH imaju odlične odnose otkako je nastala ta država. Naravno, ti odnosi mogu biti dodatno unaprijeđeni po pitanju trgovine i ekonomije, jer obje zemlje nude odlične prilike za poslovne aktivnosti. Narod Pakistama ima ogromno poštovanje prema BiH i njenom narodu. Za nas, Balkan je veoma važna regija jer predstavlja most kojim pakistanski proizvodi idu ka tržištu Evropske unije. Narod Pakistana je pažljivo pratio situaciju u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Želja nam je da BiH načini napredak u svim segmentima i uskoro postane članica Evropske unije, što joj je neophodno za ekonomski razvoj. Ovdje sam došao nedavno i pokušavam shvatiti kompleksnost političke situacije, ali sam uvjeren da bosanskohercegovački lideri i narodi mogu prevladati sve goruće probleme.

Muslimani čine 90 posto populacije Kašmira, no, britanske vlasti su pri povlačenju iz regije odlučile da se ta regija pripoji Indiji. 

Pakistanski premijer Imran Khan, koji je u Ujedinjeni nacijama indijskog kolegu Narendru Modija nazvao „rasistom“, upozorio je svijet da bi indijska odluka o ukidanju autonomije, ukoliko ne bude povučena, mogla dovesti do „novog srebreničkog genocida“.

„Zar će svijet tiho posmatrati masakr i etničko čišćenje muslimana u Kašmiru kao što je to bilo sa Srebrenicom?“, upitao je Khan.

U razgovoru za Al Jazeeru, ambasador Rao je govorio o situaciji na Kašmiru, korijenima problema, politici Delhija prema četiri miliona muslimana u toj regiji, te o mogućnosti da, za sada verbalni konflikt, eskalira u oružani.

  • Gospodine ambasadore, koji je glavni razlog što je Indija ukinula specijalni status Kašmira i šta to u praksi znači za muslimane u toj regiji?

- Indija trenutno ima vlast kojom dominiraju ekstremni hinduski elementi koji propagiraju 'Hindutvu', hegemoniju hinduske ideologije, koja ne toleriše postojanje drugih zajednica. Ukidanje specijalnog satusa Jammuu i Kašmiru je program vladajuće partije BJP. Ukidanje Člana 370 i 35A, izazvalo je bojazan da će vladajuća partija u Indiji pokušati promijeniti demografiju Kašmira kako bi ga pretvorila u većinski hindusku regiju.

Narod Kašmira je od 5. augusta praktično pod opsadom. Promjena statusa Kašmira imat će užasne posljedice za narod Okupiranog Kašmira, za Pakistan i Indiju, mir i sigurnost u regiji i van nje, ali najviše po muslimane i ostale etničke i vjerske manjine u cijeloj Indiji.

  • Govoreći nedavno pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija pakistanski premijer Imran Khan je upozorio na mogućnost rata u Kašmiru. Mislite li da je taj scenario moguć i kakve bi posljedice sukob dvije nuklearne sile imao po ostatak svijeta?

- Kašmir je predmet nesuglasica između dvije zemlje koje posjeduju nuklearno oružje. Taj problem nije riješen već 72 godine, uprkos tri vođena rata i mnogim rezolucijama Ujedinjenih nacija koje su jasno ukazale na to da Indija narodu Kašmira ne želi omogućiti pravo na samoopredjeljenje. To stoji u rezoluciji 39 iz 1948. godine. No, Pakistan je odgovorna država i ima pravo na samoodbranu ako bude na bilo koji način izazvana indijskom agresijom, poput one koju su pokušali izvesti u februaru 2019. godine.

Pakistan ne želi rat i sve sporove, uključujući i Kašmir, želi riješiti mirnim dijalogom. No, naše su snage raspoređene na liniji u Kašmiru i ako nešto krene po zlu i dvije strane pribjegnu borbi, može li neko isključiti najgoru noćnu moru? Cijeli svijet i UN moraju djelovati odmah da zaustave Indiju i spase regiju i svijet od strašnih posljedica rata između dvije zemlje s nuklearnim naoružanjem.

  • Premijer Imran Khan je nedavno, također, upozorio na novi „srebrenički genocid“ u Kašmiru. Šta je pod tim mislio i u čemu vidite sličnost između Srebrenice i Kašmira?

- Pakistan u potpunosti razumije srebrenički genocid koji je je bio jedan užasan događaj u modernoj historiji. Narod Kašmira je trenutno pod opsadom blizu milion indijskih vojnika i sigurnosnih snaga koje im onemogućavaju slobodu pokreta, kao i korištenje društvenih mreža. Ukoliko bilo ko pokuša izaći iz kuće, može se suočiti sa oružjem i mecima.

Postoji bojazan da može doći do ustanka naroda Kašmira i da bi Indija, kako bi ga obuzdala, mogla pribjeći masovnim ubistvima. U posljednjih 30 godina već su ubili blizu 100.000 Kašmiraca. Dakle, slažem se da bi se radilo u genocidu i zato pozivamo svijet da se probudi i preduzme pravovremene mjere da ga spriječi, umjesto da kasnije šalju UN-ove komisije da kopaju masovne grobnice, uz kajanje što ništa nisu uradili.

  • Gdje leži rješenje kašmirske krize?

- Moramo se vratiti natrag u historiju da vidimo šta je to pogrešno urađeno i šta se može ispraviti. Prema dogovorenoj formuli podjele, sva područja hinduističke većine trebala bi činiti dio Indije, a sva područja muslimanske većine trebali bi postati Pakistan. Kašmir, kneževska zemlja, koja nikada nije bila dio Indije, bila je većinski muslimanska, i ta većina željela je biti dio Pakistana. Ironično je to da je vladar bio hindus koji je u početku želio ostati neovisan, ali Britanci su smatrali da ta država ne bi bila održiva i da se treba odlučiti ili za aneksiju ili s Indijom, ili s Pakistanom.

Pravi muslimani pokazuju toleranciju, i od drugih očekuju isto

- Termin 'islamofobija' izmislili su oni desno orijentisani mislioci/lideri koji ne shvataju istinski duh islama. Ogromna većina od preko milijarde muslimana u svijetu je miroljubiva. Djela veoma male manjine ili onih koji imaju vlastite političke stavove, ili su u funkciji nečijih pripadnika, ne mogu se smatrati djelovanjem cijele muslimanske zajednice. Pravi muslimani pokazuju toleranciju prema drugim vjerama i očekuju isto poštovanje i toleranciju od ostalih religija prema islamu.

U suprotnosti sa mišljenjem svojih podređenih, on je ipak odlučio pridružiti Kašmir Indiji. To je bila greška. Odluka je trebala biti donesena prema željama naroda. Kad su ljudi reagirali protiv ove odluke, gospodin Nehru, tadašnji indijski premijer, koji je to pitanje uputio Ujedinjenim nacijama, obećao je plebiscit kako bi donio odluku po izboru Kašmira, ali Indija nikada nije ispunila to  obećanje.

Trenutna situacija u okupiranom Jamuu i Kašmiru potiče od odbijanja Indije da prihvati samoopredjeljenje kašmirskog naroda na osnovu rezultata slobodnog i poštenog prebiscita, koji im je kroz nekoliko rezolucija nalagalo i Vijeće sigurnosti UN-a. Zbog toga, jedino održivo rješenje spora je provedba rezolucije Vijeća sigurnosti o slobodnom i nepristrasnom plebiscitu u skladu sa željama naroda Kašmira.

  • Indijski ministar Subrahmanyam Jaishankar rekao je da će jednog dana Indija imati punu kontrolu nad regijom Kašmira. Kakva je reakcija Islamabada na tu izjavu?

- To je diverzantska taktika. Kako bi skrenuli pozornost sa brutalnosti koje vrše u Jammuu i Kašmiru, počeli su govoriti da je Kašmir sastavni dio Indije i da, ako Pakistan želi razgovarati o Kašmiru, može razgovarati o onom dijelu koji je uz Pakistan, za koje misle da bi u konačnici trebao bio njihov. Nazvat ću to nepraktičnom i pretjeranom željom indijskog ministra.

  • Mislite li da je slučajnost što se Indija na ovaj potez u Kašmiru odlučila u periodu jačanja islamofobije?

- Po mom mišljenju, to nije slučanost. Treba proučiti filozofiju političke partije BJP, koja je političko krilo militantnog Rashtriya Swayamsevak Sangha (RSS), a koja vlada Indijom u ovih pet godina. U nastojanju da dobije izbore u maju 2019. godine, BJP je svojim manifestom probudio nacionalizam, potaknuo retoriku protiv Pakistana i, također, obećao da će Kašmir ponovo biti dio Indije. Neki indijski novinari su ovaj potez premijera Narendre Modija u Kašmiru, objasnili kao odvraćanje pažnje indijske mase od pogoršanog stanje ekonomije.

  • Situacija u Zaljevu eskalira već mjesecima. Plašite li se rata u Zaljevu i kakve bi posljedice otvoreni oružani sukob u regiji ostavio po Pakistan i ostatak svijeta? Pakistanski premijer Imran Khan vrši velike diplomatske napore da dovede suprotstavljene strane za pregovarački sto.

- Iran je važan susjed Pakistana i mi pažljivo pratimo situaciju u Zaljevu. Rat ne bi imao katastrofalne posljedice samo za regiju, već i za cijeli svijet. Mi ne želimo da konflikt eskalira, zato Pakistan nastoji pomiriti strane i nastojanju da se izbjegne rat.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.