Rafinerija nafte u Brodu – izvor zagađenja ili prihoda
Prije osam godina stanovnici Broda u bh. entitetu Republika Srpska odahnuli su kad su novi ruski vlasnici obnovili proizvodnju u Rafineriji nafte, u kojoj radi približno 1.000 ljudi. No, za stanovnike Slavonskog Broda u Hrvatskoj tad su počeli problemi sa zagađenim zrakom, zbog čega godinama protestiraju. Vlade dvije zemlje rješenje će tražiti i na zajedničkoj sjednici u februaru.
Otvoriti prozor ili ne – ta odluka u Slavonskom Brodu nije jednostavna. Sin Javorke Jokić ima izuzetno nizak imunitet, pa prije nego što pusti zrak u kuću, mora provjeriti je li svjež ili zagađen. Za sumporovodik je lako, kaže. Smrdi. No, ima li drugih čestica bez mirisa istražuje po očitanjima mjernih stanica. Zimi su grafikoni češće u crvenom nego u zelenom. I to, kaže, diktira ponašanje sinu, pa i cijeloj porodici.
“On meni ne izlazi van za vrijeme onečišćenja, kad su povišene onečišćujuće čestice, zapravo, ne otvaramo ni prozore. A kad čujem drugu djecu vani gdje ciče, trče punim plućima, što je super, kao, za zdravlje – međutim, u Slavonskom Brodu ta djeca u toj svojoj igri u najniže dijelove pluća zapravo unose lebdeće čestice”, kaže Javorka Jokić.
Zabrinutost stanovnika
Za svoja pluća zabrinuti su i drugi stanovnici grada, koji je već godinama jedan od najzagađenijih u Hrvatskoj.
“I Ivan diše s oprezom. Otkako je prije četiri godine liječen od tuberkuloze”, kaže, “jače osjeti zagađenost zraka. Utječe li, i kako, Rafinerija na zdravlje tek trebaju utvrditi istraživanja na lokalnoj razini. No, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava – dugotrajna izloženost onečišćenom zraku uzrokuje karcinome, kardiovaskularne i respiratorne bolesti”, govori Javorka Jokić.
“Osam godina mi trpimo taj nečisti zrak. Posljedice možda još nisu sad toliko očite, ali će se za par godina sigurno osjetiti. I onda, tko će biti odgovoran?”, pita se Ivan Došlić, stanovnik Slavonskog Broda.
Na pitanje je li Rafinerija nafte u Brodu glavni izvor zagađenja ili prihoda drugačije odgovaraju s druge strane Save. Srđan Carić u Brodu je godinama uključen u priču, prije kroz ekološku udrugu, sada kroz općinski odjel za ekologiju. I kaže: da je dobro – nije. Ali ide nabolje. Ne može se reći da samo Rafinerija zagađuje, objašnjava, tu je i vrlo prometni granični prijelaz, dimnjaci kuća…
“Naravno, Rafinerija nije fabrika parfema. To je svugdje u svijetu i bilo je prisutno. Ali, zadnjih godina, znači, kako je i strani kapital ušao ovdje, Rafinerija je značajno povećala svoje kapacitete po pitanju ekologije. Ekološki aspekat je jedna priča, ekonomski druga, a politika je treća”, kaže Carić.
Pregovori vlasti
Dok hrvatska politika traži da rafinerija s mazuta pređe na plin, mnogo brže od planirane 2020. godine, bosanskohercegovačke vlasti nedavno su na još pet godina produžile ekološku dozvolu, po standardima koji vrijede u toj zemlji.
Praznog stomaka ne priča se o ekologiji, kažu stanovnici kuća kojima je Rafinerija prvi susjed. Rijetki žele pred kameru. No, Čedo nije zabrinut.
“Nije ovdje kao na Zlatiboru. Međutim, treba znati da je ovu rafineriju instalirao Austrijanac, koji je tražio ‘ružu vjetrova’. U poređenju s Pančevom, Siskom, to nema… nisu parametri isti”, kaže Čedo, stanovnik Slavonskog Broda.
Dok jedni ne žele da se u vezi s Rafinerijom nepotrebno troši dah, drugi kažu – ne mogu ga samo zadržati dok se problem onečišćenja ne riješi. Kada i kako – dogovora zasad nema, izvještava reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.
Izvor: Al Jazeera