Oglasi

Radioaktivni otpad: Konsenzus u BiH postignut, kreću protesti

Političke strukture u BiH poručile Hrvatskoj da ne žele otpad iz Krškog na granici, slijede protesti s obje strane Une.
Trgovska gora, Čerkezovac, Vojarna, KasarnaSkladištenju radioaktivnog i nuklearnog otpada u Čerkezovcu već godinama se opiru zajednice s obje strane graniceAl Jazeera - Arhiva

Nakon što su političke strukture u BiH, čini se, postignule potpuni konsenzus o tome da je skladištenje nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško u vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, kod hrvatskog mjesta Dvor na Uni na granici s BiH, kreću novi prosvjedi.

Već u petak održava se prosvjed odmah preko rijeke, u Novom Gradu, gdje mladi prosvjeduju protiv nastojanja hrvatskih vlasti i Ministarstva zaštite okoliša i energetike da upravo u njihovo susjedstvo smjeste svoj dio otpada iz nuklearke u slovensko-hrvatskom vlasništvu, a 10. travnja udruge i lokalne zajednice s područja Sisačko-moslavačke županije okupit će se u Dvoru.

Front otpora

Nedavno je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zatražilo od Hrvatske da tu lokaciju izuzme kao mjesto odlaganja radioaktivnog otpada, a nekoliko dana nakon toga održana je konferencija u Parlamentu BiH u organizaciji 'Zelenog kluba' s koje su odaslane iste poruke.

Dumbović: Opipava se 'puls'

Prosvjed u Dvoru će, kaže Dumbović, podržati zainteresirane lokalne vlasti na tom području, uz podršku s druge strane granice.

"Jer oni smatraju da Una nije samo dvorište RH, nego da je to i njihova neposredna blizina jer imaju u Novome i vodocrpilišta, a na kraju i zaštitu svega onoga što je pitanju - 250.000 ljudi koji gravitiraju danas-sutra mogućem problemu".

Resorni ministar Tomislav Ćorić nakon sastanka sa slovenskom ministricom za infrastrukturu Alenkom Bratušek izjavio je da hrvatska strana mora promišljati o svom radioaktivnom otpadu na teritoriju RH.  Rješenje u Čerkezovcu, ukoliko se u tom smjeru bude išlo, a Nacionalnim planom je to predviđeno - kako je rekao - u slučaju neiznalaženja dogovora dviju strana bilo bi trajno stanje, a ne privremeno, kako se ranije tvrdilo.

Dumbović smatra da se nakon toga ne događa ništa, nego se 'opipava' puls. Jedna je stvar, navodi, donijeti odluku, a druga koga o tome još treba pitati.

"Kada bi se pitalo sve njih koji vode politiku iz Zagreba i ne vide baš sadržajno što je život na nekim područjima koja su tu u prirodnim ljepotama, da ne kažemo i u nacionalnim parkovima, oni bi donijeli odluku odmah. Međutim, doći do idejnog rješenja, glavnog projekta, lokacijske dozvole i građevinske dozvole i svega ono što su osnovni preduvjeti, a da je lokalna samouprava ta koja odlučuje što bi ona htjela, a što ne. Znači, ništa se ne može nikome natovariti i ništa ne može biti neki poseban nacionalni interes da se negdje nešto stavi".

Jedan od sudionika bio je i Darinko Dumbović, saborski zastupnik te gradonačelnik Petrinje, grada nedaleko od Dvora na Uni, koji se opire namjeri skladištenja nuklearnog otpada na tom području i najavljuje širok front otpora.

"Ono što mogu reći je, da se zbog svih ovih prosvjeda koji su vezani za Dvor i nuklearni otpad koji bi se trebao staviti u Čerkezovac, prije svega aktiviralo jako puno ljudi, puno udruga, a ono što je jako važno reći je da je i lijeva i desna obala Une krenula u aktivnosti i gledajući te sadržaje koji su jako važni da bi bili zajednički partneri, u zajedničkom cilju da zajednički kažemo 'Ne' nuklearnom otpadu, aktivirao se i Novi Grad", kaže Dumbović.

Zaključak konferencije je, navodi, da postoji konsenzus različitih politika u BiH da će kroz sve nadležne institucije tražiti zaštitu kao država BiH.

No, ističe, i s hrvatske strane granice, barem na lokalnoj razini, također postoji konsenzus udruga i lokalnih zajednica protiv odlagališta na Trgovskoj gori.

Ni politike, ni politiziranja

"Ja sam dao do znanja da ću kao saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Petrinje podržati inicijativu zbog onog što sam naveo - što je Banovina i što je područje koje trajno zaostaje u razvoju, ali ima budućnost ekološke proizvodnje, zdravog života, zdrave hrane".

Akcija bi, ističe, trebala odaslati poruku da u ovom slučaju nema politike ni politiziranja ili rušenja bilo kakvih odnosa, nego da se zaštiti jedna od najljepših rijeka u ovom području, kao i cijelo to područje.

Područje je, navodi, trusno i nije pogodno prije svega iz sigurnosnih razloga, a da se ne govori o psihološkim, gospodarskim i drugim aspektima.

"Ja sam čvrstog uvjerenja da to nikad neće biti na Trgovskoj gori i u Dvoru, ako imaju imalo pameti", zaključuje Dumbović.

Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, kaže kako se radi o skretanju pažnje na problem, budući da je jedino što su doznali iz medija to da je hrvatska Vlada odlučila da je tamo jedina lokacija pogodna za to, na što oni, navodi, ne mogu pristati.

Drljača: Bez dobre volje, ide tužba

"Zato što se nalazimo u neposrednoj blizini i otprilike svi mogući negativni efekti bi se odrazili na područje naše opštine, a naravno i na šire područje toka rijeke Une. Ono što smo mi radili u posljednje vrijeme je da animiramo prije svega javnost Republike Srpske, BiH i mislim da u ovom trenutku imamo jedan široki front na kojem ćemo istrajavati i želimo da se ta odluka promijeni", kaže Drljača.

Ukoliko ne bude dobre volje, morat će se, navodi, ići na neke druge institucije - tu su ESPO konvencija, međunarodni sud.

Drljača: Umjesto suradnje, isključeni smo

Drljača ističe da bi se odlagalištem na Trgovskoj gori ugrozio prostor koji je 70 posto na teritoriju BiH, a kada se uzme u obzir omjer stanovništva Novog grada i Dvora, omjer je 5:1. Hrvatska je, navodi, potpisnica brojnih međunarodnih konvencija te smatra da je bilo potrebno da surađuje na ovom pitanju. Umjesto toga, zajednica s druge strane Une isključena je kao zainteresirana strana i praktički ne sudjeluje u bilo čemu.

Smatra da se radi o političkoj odluci jer su u Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada razmatrane i druge moguće lokacije udaljene od granice koje su u metodologiji dobile više bodova, te kaže kako podržavaju prosvjede.

"Vidimo da je javnost zainteresovana, a da je to u stvari jedno od rijetkih pitanja u kojem su različite političke strukture i različiti narodi u BiH jedinstveni - znači, ovaj dio ljudi u Unsko-sanskom kantonu i mi iz RS-a, svi ljudi u dolini rijeke Une. Naravno, tu ne izostavljam ni stanovnike Hrvatske u susjednim područjima".

"Mi smo i sada uvijek inzistirali da to bude u pregovoru, dogovoru s RH, od strane BiH naravno, a ukoliko to ne bude išlo, već sada smo tražili da se formira jedan ekspertni pravni tim koji će polako pripremati tužbu, zbog negativnih iskustava u svom ovom prethodnom periodu".

Smatra da je najbolja opcija ona koju je nudila slovenska strana - skladištenje u Vrbini kod samog Krškog. To je pogodno zbog transporta, a i lokalno stanovništvo, kaže, već je prihvatilo tu varijantu.

"Ono što smo vidjeli i što osjećamo je da je osnovni problem financiranja cjelokupnog projekta to što je to na neki način previše skupo za hrvatsku Vladu", zaključuje Drljača.

Kolarec: Cijela županija može postati deponij

Anita Kolarec, koordinatorica prosvjeda ispred Stožera za obranu Općine Dvor od nuklearnog otpada, kaže da je iza njih više udruga s područja županije, a podržala ih je i Zelena akcija te istomišljenici s druge obale Une.

"Do sada se to držalo samo na lokalnoj priči, da je to priča općine Dvor, ali se dešava to da će cijela Sisačko-moslavačka županija biti deponij za toksični otpad. U Glini se planira azbestni otpad, u Sisku medicinski otpad, u Dvor nuklearni i Novska kompostana", navodi, precizirajući da se ne radi samo o kompostani već i o zagrebačkom otpadu koji će biti prevožen tamo.

Stoga su se, kaže, svi udružili da ne postanu golemo odlagalište, dok se više institucionalne razine, smatra, prema njima odnosi kao da su beznačajni.

"S obzirom da mi platimo struju koju već plaćamo po toj cijeni, u cijeni je već uračunato što se Slovenija naplaćuje što odlaže taj otpad, pa onda neka se i dalje plaća Slovencima za skladištenje".

Dok se na razini županije, navodi, promovira ekoturizam kao budućnost i jedan od smjerova razvoja, apsurdno je da se istovremeno 'guraju' ovakvi projekti.

'Sve se radilo uredski'

Za vojarnu Čerkezovac kaže kako se moglo vidjeti kamione koji iz nje nešto odvoze, no ne znaju što, ali imaju informaciju da je teren, navodno, nedavno obišao tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.  

"A strategija nije provedena, koliko je to štetno za okoliš nije provedeno. Sve što su radilo do sada, radilo se uredski. Mi ovdje imamo i klizišta - prošle godine koliko ih je nastalo u Dvoru, onda kad se to dogodilo i u Kostajnici, to je medijski bilo popraćeno, kad su kuće urušene. To isto prijeti i Dvoru. U dvije ulice su kuće dignute do metar, to je samo pitanje kad će se urušiti. I da je urušavanje bilo na samom ulazu u Čerkezovac".

Ministarstvo: Traži se rješenje

Na detaljni upit o razlozima inzistira li se i zašto na Trgovskoj gori unatoč otporu lokalnog stanovništva, razmatraju li se druge opcije, uključujući i skladištenje u slovenskoj Vrbini, iz hrvatskog nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike Al Jazeeri je stigao odgovor koji prenosimo u cijelosti:

"Prema zaključcima 12. sjednice Međudržavnog povjerenstva za praćenje provođenja Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korištenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško, koja je održana 22. siječnja 2019. godine u Zagrebu, Koordinacijski odbor će nastaviti tražiti rješenje o detaljnim uvjetima pod kojima bi se mogao provesti projekt zajedničkog odlagališta NSRAO-a [Neobrađeni nisko i srednje radioaktivni otpad] te u rujnu 2019. godine izvijestiti predsjednike hrvatske i slovenske delegacije Međudržavnog povjerenstva o tome jesu li pronašli moguće rješenje oko zajedničkog odlaganja NSRAO", stoji u priopćenju.

Do 2023. godine Hrvatska treba riješiti pitanje trajnog odlagališta radioaktivnog otpada iz NE Krško.

S bh. strane rijeke susjede iz Dvora podržava udruga Green Team. Na ulice Novog grada u petak izlaze mladi reći 'Ne' radioaktivnom otpadu, a nakon toga više od 800 mladih čisti grad.

U toj brojci, kaže Mario Crnković iz Green Teama, ima i simbolike - ulaz u vojarnu Čerkezovac nalazi se na 800 metara od Une.

Crnković: Bez podjela na 'ove' i 'one'

"Poseban fokus imamo na tom dijelu da idemo zajedno, bez podjela na 'ove' i 'one', što je na neki način i nezvanični moto ovog okupljanja, obzirom da smo svjesni da je bukvalno sve na našoj strani da odbranimo Trgovsku goru. Jedino što naš može pomesti na neki način su eventualne podjele na ove i one - kad kažem na 'ove' i 'one', mislim na podjele na sve moguće načine jer mi se na Balkanu dijelimo po svim mogućim osnovima, samo još da krenemo po boji očiju", kaže Crnković.

Na prosvjedu preko granice u Dvoru, navodi, kao nevladina udruga ne smiju sudjelovati, ali je uvjeren da će mnogi građani s bh. obale Une doći, čuti i podržati poruku koja će od tamo biti upućena.

Radi se, napominje, o lošem rješenju za koje je i struka davno rekla 'Ne' - poziva se na studiju jednog stručnog tima koje su, kaže, pokazale da je Trgovska gora najlošije rješenje.

'Apsurdno rješenje'

Među razlozima za takav zaključak studija navodi da je više od polovice površine oko Čerkezovca u zoni vrlo visokog rizika od poplava, rasjedna zona u krugu kilometar oko lokacije, erozija i nestabilnost tla, površinski i podzemni tokovi te pitka voda, blizina grada od blizu 30.000 ljudi te blizina Parkova prirode i nacionalnih parkova.

"Ni geološki ni hidrološki taj potez nije dovoljno dobar za tako nešto, da ne pričamo da sam objekat prije svega nije građen za tu namjenu, a da ne pričamo onda o svemu ostalom što ide uz to. Još na to sve kad dodamo blizinu granice i blizinu Une kao vodonosnika, kao rijeke koju pije 10.000 ljudi ovdje u Novom Gradu, kao rijeke koja se ulijeva u Savu i ide dalje, tu dolazimo da je Trgovska gora apsurdno rješenje", zaključuje Crnković.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.