Oglasi

Presuda protiv BiH u korist žrtve silovanja tokom rata

UN-ov Komitet protiv torture nalaže Bosni i Hercegovini da žrtvi isplati naknadu štete, omogući pomoć i osigura službeno izvinjenje.
Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sistem reparacija na državnom nivou kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločinaAl Jazeera

Prva odluka pred UN-ovim Komitetom protiv torture, u kojoj se odlučivalo o predstavci žrtve seksualnog nasilja, donesena je prvi put protiv Bosne i Hercegovine.

U novembru 2017. žrtva ratnog seksualnog nasilja iz Bosne i Hercegovine, koju je zastupala nevladina organizacija TRIAL International, Komitetu protiv torture podnijela je predstavku protiv Bosne i Hercegovine. Pritužba se odnosila na neuspjeh bh. vlasti da ispune Konvencijom preuzete obaveze i žrtvi ratnog seksualnog nasilja omoguće efektivno i provodivo pravo na adekvatnu i pravednu naknadu, kao i što potpuniju rehabilitaciju.

Navedenom odlukom Komitet nalaže Bosni i Hercegovini da žrtvi isplati naknadu štete, te u što kraćem roku osigura pružanje odgovarajuće i besplatne medicinske i psihološke pomoći. Također, naloženo je da se preživjeloj osigura javno službeno izvinjenje.

Usvajanje zakona

U odluci se također navodi da Bosna i Hercegovina mora uspostaviti efektivni sistem reparacija na državnom nivou kako bi se pružili svi oblici reparacije žrtvama ratnih zločina, uključujući žrtve seksualnog nasilja, te pripremiti i usvojiti okvirni zakon koji bi jasno definirao kriterije za stjecanje statusa žrtve ratnih zločina, uključujući seksualno nasilje, i utvrdio koja su specifična prava zajamčena žrtvama u cijeloj državi.

"Ovu odluku smatramo revolucionarnom ne samo na nivou naše države nego i globalno jer je ovo prva odluka pred ovim tijelom u kojoj se odlučivalo o predstavci žrtve ratnog seksualnog nasilja, te prva odluka Komiteta o predstavci pojedinca kojom se ispituje primjenjivost zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete u predmetima mučenja", ističe Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL Internationala u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopćenju dostavljenom medijima.

"S jedne strane, UN-ov Komitet osudio je propust Bosne i Hercegovine da usvoji zakonodavstvo i razvije praksu izvršenja koja omogućava da se dosuđena naknada štete, poput one dosuđene u krivičnom postupku, zaista i naplati. S druge strane, ovo je prvi put da se jedno međunarodno tijelo za zaštitu ljudskih prava izjasnilo o praksi primjene zastarnih rokova na zahtjeve za naknadu štete žrtava mučenja u Bosni i Hercegovini tako što je osudilo ovu praksu, napominjući da se, zbog kontinuirane traume s kojom žrtve torture žive nakon pretrpljenog mučenja, zastarni rokovi ne bi smjeli primjenjivati jer se time žrtvama uskraćuje pravo na naknadu i rehabilitaciju koja im je potrebna, a država propušta provesti svoju obavezu iz člana 14 Konvencije, ostavljajući žrtvu seksualnog nasilja bez pravedne i adekvatne naknade štete."

Naknada od države ili entiteta

Pravna pomoć žrtvi seksualnog nasilja u ratu počela je krivičnim postupkom pred Sudom Bosne i Hercegovine i to je bio drugi slučaj u kojem je (u junu 2015) dosuđen imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini od 30.000 KM (15.000 eura).

Budući da počinilac nije imao imovine i da dosuđeni iznos nije bilo moguće naplatiti, izvršni postupak nije se mogao provesti do kraja. U Bosni i Hercegovini ne postoji fond iz kojeg bi se u takvim situacijama automatski osigurala naplata dosuđenog iznosa, pa je jedina mogućnost koja bi žrtvi nakon neuspješno provedenog izvršnog postupka teoretski preostala bilo pokretanje parničnog postupka kako bi se utvrdila supsidijarna, tj. dodatna odgovornost entiteta i države za naknadu pričinjene štete.

Međutim, odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2014. zauzet je stav da se na tužbene zahtjeve za naknadu štete u parničnim postupcima usmjerenih protiv entiteta i države primjenjuju zastarni rokovi od tri do pet godina iz Zakona o obligacijskim odnosima, te se takvi tužbeni zahtjevi od donošenja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine odbijaju pred domaćim sudovima, zbog čega je žrtva, s obzirom i na činjenicu neprovodivosti presude iz krivičnog postupka, ostala bez efektivnog pravnog lijeka za ostvarivanje naknade štete.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.