Oglasi

Pola stoljeća od sovjetske invazije na Čehoslovačku

Šokantnom intervencijom SSSR je vratio Čehoslovačku pod svoju kontrolu i njezine demokratske težnje odgodio za 20 godina.
Čehoslovačka, SSSR, Invazija, Praško proljećeEPA

Prije točno 50 godina, u kolovozu 1968. sovjetski tenkovi ušli su u komunističku Čehoslovačku kako bi ugušili pokret za demokratske reforme poznatiji kao Praško proljeće. 

Šokantnom intervencijom sovjetska je vrhuška vratila zemlju pod svoju kontrolu, a njezine demokratske težnje odgodila za dvadeset godina, podsjeća AFP.

"U 23 sata su sovjetske, poljske, istočnonjemačke, bugarske i mađarske trupe prešle čehoslovačku granicu", objavila je agencija AFP rano 21. kolovoza preuzimajući vijest Radio Praga o invaziji.

Prethodno su do vrhunca narasle tenzije između tadašnjeg sovjetskog čelnika Leonida Brežnjeva i reformističke vlade koja je preuzela vlast u Čehoslovačkoj.

'Socijalizam s ljudskim licem'

Početkom godine je moskovskog poslušnika Antonina Novotnyja na mjestu čelnika čehoslovačke komunističke partije zamijenio Slovak Aleksander Dubček, a u ožujku na mjestu predsjednika republike Ludvik Svoboda.

Dubčekovom inicijativom uvedene su reforme kojima je cilj bio "socijalizam s ljudskim licem".

Uključivale su zabranu cenzure, slobodu okupljanja i udruživanja te oprezne ekonomske reforme.

Moskva je na to odgovorila upozorenjima i ultimatumom.

Tenkovi u gradovima

Radio Prag je u 4:59 ujutro objavio da su prijestolnica i ostatak države okupirani.

Moskva i njezini komunistički saveznici prvi dan invazije u Čehoslovačku su poslali 200.000 vojnika, a broj je kasnije narastao na 600.000.

Vlada u Pragu je pozvala građane da "ostanu mirni i ne koriste oružje protiv stranih trupa". Mnogi su o invaziji saznali putem svojih radio prijemnika.

Sovjetske snage u Pragu su bile koncentrirane u tri centra - u sjedištu Centralnog komiteta Komunističke partije, u Praškom dvorcu i sjedištu radija.

Stotine praških stanovnika okupljalo se od zore ispred radiostanice koja je bila okružena tenkovima. Vojnici su pucali iz strojnica na zgradu i obližnje kuće dok su ih Čehoslovaci zasipali uvredama poput "Gestapo" ili "Živio Dubček". U prvim danima invazije ubijeno je oko stotinu ljudi.

Čelnici uhićeni

Ruska novinska agencija Tass objavila je da je intervencija izvedena na zahtjev "čehoslovačkog državnika". Povjesničari su kasnije ustvrdili da je to bio Vasil Bilak, član politbiroa partije.

Sovjetska Crvena armija je u ranim satima invazije uhitila Dubčeka, premijera Oldricha Černika i druge, odvevši ih 22. kolovoza u Kremlj, a dan kasnije im se pridružila druga skupina koja je uključivala i predsjednika Svobodu.

Svi su nakon četiri dana pregovora primorani potpisati Moskovski protokol kojim je sovjetska okupacija formalizirana. Dubček je ostavljen na vlasti, ali mu je utjecaj sustavno slabljen. 

Česi i Slovaci u međuvremenu su počeli nenasilan otpor okupaciji.

Kako bi zbunili Sovjete uklanjali su table s nazivima ulica, a u provinciji postavljeni su putokazi u smjeru Moskve. 

Narodni otpor

Dvanaest slobodnih radiostanica nastavilo je emitirati usprkos pokušajima Moskve da ih ugasi.

Automobilske trube, tvornička i crkvena zvona svakodnevno su zajedno zvonila u znak podrške Svobodi i Dubčeku čiji se povratak iz Moskve nestrpljivo čekao.  

Ujutro 27. kolovoza radio je objavio da se Dubček i Svoboda vraćaju.

Ushićene su mase preuzele prometnicu koja vodi od zračne luke do Praškog dvorca na koji je vraćena državna zastava. Ali zanos je bio kratka vijeka. 

Svoboda je u obraćanju naciji istaknuo da je odlazak "okupatora" uvjetovan "normalizacijom situacije".

Ugušeno Praško proljeće i smrt Jana Palacha

"Sloboda će neko vrijeme biti ograničena kako bi se omogućio povratak u normalno stanje", dodao je Dubček "slomljenim glasom", pisao je tada AFP.

Dana 16. siječnja student Jan Palach, češki domoljub, zapalio se usred Praga i postao simbolom suvremene borbe Čeha i Slovaka za slobodu.

Dogovor o privremenom stacioniranju sovjetskih trupa potpisan je u travnju 1969. godine.

Dubček je istog mjeseca uklonjen s funkcije čelnika Komunističke partije te su uslijedile masovne čistke.

Demokracija se u zemlji nije vratila do Baršunaste revolucije 1989. godine, a četiri godine kasnije država se podijelila na Češku i Slovačku.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.