Počela izgradnja Južnog toka

Na jugu Rusije, u krasnodarskom kraju, počinje izgradnja gasovoda Južni tok, čija je ukupna vrijednost, zajedno sa kopnenim dionicama, procijenjena na 16 milijardi eura, navodi agencija Srna.

Ovaj gasovod se sastoji od dva velika projekta – prvi je izgradnja magistrale preko Crnog mora, a drugi stvaranje nove mreže u južnoj i centralnoj Evropi.

Ruta Južni tok ide od ruske luke Džubga do bugarske luke Varna na Crnom moru. Cijevi će iz Bugarske biti postavljene na teritorijama Srbije, Mađarske, Slovenije i Italije.

Pritom se planira izgradnja krakova ka bh. entitetu Republika Srpska, Makedoniji i Hrvatskoj.

Južni tok je neophodan da bi bio osiguran izvoz ruskog gasa u južni dio Evrope: Bugarsku, Rumuniju, Srbiju… Rusiji je izgradnja gasovoda interesantna zato što dobija normalan izlaz, zaobilazeći tranzitne države.

Za tranzit treba platiti i sada se ide kroz turske teritorijalne vode. Cijena za to je mnogo manja od one koju Rusija sada plaća Ukrajini.

Izgradnja će biti završena za tri godine i komercijalne isporuke Evropi bi trebale početi početkom 2016. godine. Pun kapacitet novog gasovoda trebao bi dostići 63 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Zajednički pristupi

Ali to će, prema preliminarnim planovima, biti dostignuto tek 2018. godine.

Svi ovi podaci su naveli evropske zvaničnike da promijene mišljenje o Južnom toku. Bukvalno, samo nekoliko dana prije početka izgradnje, Evropska komisija je izvijestila da ne isključuje mogućnost izrade zajedničkih pristupa EU-a i Rusije koji se tiču izgradnje ovog gasovoda.

Najvažnije je to da bi ovi pregovori mogli početi prije kraja ove godine, saopćio je komesar EU-a za energetiku Gunther Oettinger.

Riječ je, prije svega, o mehanizmu Trećeg energetskog paketa, čiji uslovi propisuju da jedan snabdjevač ne može koristiti više od 50 posto kapaciteta gasovoda. Pitanje o tome da li da se prihvati treća strana u projektu Južni tok trenutno razmatraju Rusija i Evropska komisija.

Sada su veoma složeni pregovori sa Evropskom komisijom, no ove treće strane ne učestvuju u investicijama u izgradnju gasovoda. Međutim, prema Trećem energetskom paketu, oni bi trebali imati pristup cijevi.

Glavni razgovori će se voditi o tome da li da se odobri pristup ovim trećim licima u projektu Južni tok, što umanjuje atraktivnost projekta za Rusiju, ali u svakom slučaju Južni tok će biti izgrađen i pušten u rad.

Tri oblasti

Evropa pozdravlja izgradnju novog gasovoda, a EU je trenutno fokusirana na tri oblasti: ekološku sigurnost, poštivanje pravila unutrašnjeg tržišta EU-a i javne nabavke.

Međutim, uprkos podršci, EU nastavlja insistirati na tome da Gazprom treba omogućiti trećim stranama slobodan pristup do cijevi.

U isto vrijeme se pojavljuje pitanje: kojim trećim stranama se to može dozvoliti?

Drugo pitanje, koje se tiče potrebe Evrope za gasom, već je našlo odgovor. Većina stručnjaka je uvjerena da će se, uprkos utjecaju globalne krize, dugoročno, potražnja za gasom u EU-u povećati.

Izgradnjom Južnog toka, neke od zemalja na Balkanu dobijaju izvjesniju isporuku plina.

To je stav Jelice Putniković, urednice Balkan magazina, koji se bavi energetikom. Komentirala je navode da je ovaj plinovod neisplativ i skup projekt.

“Mislim da je najskuplje ono čega nema, tako da hajde da pričamo iz ugla Srbije. Srbija ne troši neku veliku količinu gasa, manje od dvije milijarde kubika godišnje, ali kada ga nije bilo, zaista i ovo malo srpske privrede je moralo da stane da bi toplane radile. Nama će to zaista značiti puno… druga stvar, vlada Srbije je dogovorila isporuke većih količina gasa u narednim godinama baš računajući na Južni tok i planiraju se izgradnje gasnih elektrana kogeneracija mi ćemo imati jednu mogućnost da proizvodimo struju,a sigurno i Rusi koji su najavili da će učestvovati u izgradnji tih gasnih elektrana, oni su svesni da se ne može skupim gasom proizvoditi konkurentna struja”, smatra Putniković.
 

Izvor: Al Jazeera i agencije