Oglasi

Pet decenija od najvažnijeg koraka u historiji čovječanstva

Cijelo čovječanstvo je profitiralo od napora da se ljudska posada pošalje na Mjesec prije pola stoljeća.
Hodom Armstronga i Aldrina po Mjesecu naučna fantastika je postala stvarnostEPA

Prije tačno 50 godina, američki astronaut Neil Armstrong je napravio mali korak za njega, ali veliki za čovječanstvo i naučnu fantastiku pretočio u stvarnost. Slijetanje lunarnog modula Orao na površinu Mjeseca bio je poduhvat koji je pratio cijeli svijet, koji je pola stoljeća kasnije i dalje najveći uspjeh u historiji čovječanstva i vjerovatno jedina svijetla tačka Hladnog rata.

Teško je iz današnje perspektive pojmiti koliko "ludosti" i hrabrosti, ali i saradnje je trebalo da se ljudska posada pošalje na Zemljin satelit, jer su današnji pametni telefoni, koji se mogu kupiti za stotinjak eura, mnogo jači i brži od računara korištenih u projektu Apollo 11.

Iako je trka za osvajanje Mjeseca bila prvenstveno utakmica između SAD-a i tadašnjeg Sovjetskog saveza, prisjeća se Muhamed Muminović, predsjednik Astronomskog društva Orion, do nje je došlo u vrijeme velikog napretka čovječanstu na mnogim poljima.

Susret s Mjesečevim šetačem

Astronom Muhamed Muminović je samo nekoliko mjeseci nakon slijetanja ljudske posade na Mjesec imao priliku da upozna jednog od "Mjesečevih šetača", odnosno "Buzza" Aldrina, drugog čovjeka koji je koračao površinom ovog nebeskog tijela.

Nakon velikog uspjeha misije Apollo 11, astronauti su krenuli u obilazak mnogih zemalja, a  među prvima koje su posjetili bila je Jugoslavija, prisjeća se astronom iz Sarajeva.

U oktobru 1969. godine stigli su u Beograd gdje je predsjednik Josip Broz Tito priredio veliki prijem i uručio im ordenje, a oni njemu Mjesečev kamen.

"Ja sam bio pozvan iz razloga što sam dvije godine prije, kao maturant, bio je prvak Jugoslavije u astronomiji. Pitao sam Aldrina da li je istina da se na Mjesečevom nebu, koji nema atmosferu, istovremeno mogu vidjeti i Sunce i zvijezde. U klasičnoj astronomskoj literature tog vremena to se smatralo potpuno tačnim", prisjeća se Muminović.

"Ne", rekao mu je Aldrin, "to vam je kao da ste na noćnoj utakmici. Od reflektora ne vidite niše na nebu. Ali, ako odete u sjenu letjelice ili iza neke veće stijene, onda se vide i zvijezde", podijelio je svoja iskustva američki astronaut s budućim predsjednikom Astronomskog društva Orion.

To je bilo doba ogromnog entuzijazma. "Idemo na Mjesec, osvojit ćemo cijeli Sunčev sistem", govorilo se tada. Iako su od napora za slanje ljudi na našeg nebeskog susjeda očekivano profitirale vojske, koje su razvijenu tehnologiju primjenjivale za mnogo zlokobnije svrhe, kao i političari koji su možda i nezasluženo skupljali poene, najviše je profitiralo čovječanstvo.

Korist za sve

Astronom Muminović govori da je prije svega profitirala tehnologija i nauka. "Da bi ste imali napredak u nauci i tehnologiji morate imati zadatak. A zadatak je bio let na Mjesec. Najrazličitiji tehnički I tehnološki sistemi koji su razvijani za potrebe projekta Apollo našli su kasnije primjenu u svakodnevnom životu, odnosno komercijalizirani su. Tu je razvoj kompjutera koji su tada bili tek u povoju, novih materijala, optičkih uređaja i tako dalje". Sve ono što danas uzimamo zdravo za gotovo i bez čega je nezamisliv svakodnevni život svoje početke je imalo u naporima hiljada ljudi da čovjeka pošaljemo na Mjesec.

Predsjednik AD Orion dodaje da su ljudska ekspedicija na Mjesec i sve faze projekta Apollo imale snažan utjecaj na popularizaciju nauke, naročito astronomije i srodnih prirodnih nauka, što je posljedično dovelo do novih benefita za čovječanstvo.

"Meni lično je to bila inspiracija iako sam se već intenzivno bavio astronomijom. U bivšoj Jugoslaviji svi smo ustali u zoru da gledamo direktni prenos spuštanja letjelice 'Orao' na tlo jednog drugog svijeta", prisjeća se Muminović.

Doktor Dragan Gajić, redovni profesor na Departmanu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i predsjednik Astronomskog društva Alfa, govori da je slijetanje na Mjesec pokazalo da je ova civilizacija u mogućnosti da krene u kolonizaciju Sunčevog sistema.

"Ne treba zaboraviti reči Arthura C. Clarkea: 'Svi svetovi su vaši. Koristite ih zajedno i u miru'. Sam odlazak na Mesec praćen je i nizom tehnoloških dostignuća koja omogućuju čoveku novog doba bolji život. Ukoliko ne bude destruktivnih zloupotreba, pred čovečanstvom se otvaraju nove perspektive. Ne treba ispustiti iz vida da trenutno ono radi na svom uništenju", kaže profesor Gajić.

Hladni rat

Svemirska trka ka Mjesecu se dešavala u jeku Hladnog rata, kada Washington i Moskva nisu štedjeli kako bi dokazali da su bolji i pametniji od suparnika. Zbog toga se mnogi pitaju da li bi ikada zakoračili na Mjesec.

Profesor Gajić ne sumnja da bi do slijetanja ljudi na Mjesec kad-tad došlo, ali je nesumnjivo da je Hladni rat te napore samo ubrzao. U krajnjem, u istraživanja svemira su danas uključene i zemlje koje nisu bile dijelom "takmičenja" velikih sila.

On ističe da je, barem kada se radi o istraživanju svemira, let na Mjesec vjerovatno jedan od najvećih uspjeha čovječanstva, ali napominje da u tu ravan treba svrstati i to da je čovječanstvo obišlo sve vrste članova Sunčevog sistema, pri čemu su se njegove sonde na neka od njih i spuštale uz obavljanje brojnih zadataka.

Osim što je odlazak na Mjesec vjerovatno najveći uspjeh u historiji čovječanstva, taj poduhvat je ujedno i jedan od najvećih tema ljubitelja teorije zavjera, koji tvrde da do slijetanje na Zemljin satelit nikada nije došlo.

"Nevjerovatno je kao se ljudi lako navuku na teorije zavjere koje su u eri interneta doživjele pravi procvat. Ima jako puno argumenata kojima se mogu pobiti sve pseudoanalize koje izvlače bizarne detalje trudeći se dokazati da čovjek nikada nije bio na Mjesecu. Najvažniji je argument, po meni, činjenica da bi Rusi jedva dočekali da ponize Amerikance i dokažu da je spuštanje obavljeno u nekom studiju ili pustinji na Zemlji. Nikada nisu opovrgli ovu činjenicu. Oni, a ne samo oni, raspolagali su sa prijemnim uređajima i mogli direktno hvatati TV emisiju sa Mjeseca. Jednako kao što su radioamateri mogli hvatati zvučne signale sa Sputnika 1, prvog satelita u orbiti oko Zemlje", ističe astronom Muminović.

Nova svemirska trka

Nakon što je gotovo pola stoljeća bio "zaboravljen", Mjesec je ponovno "meta" interesa naučne zajednice. Glavni razlog za neodlazak na ovaj satelit, visoka cijena, danas je manji problem nego prije. Tehnologija je napredovala, rakete su sofisticiranije, a brojne privatne kompanije streme ka prvom Zemljinom susjedu. Osim njim, i zemlje koje nisu bio dio prvog vala, poput Kine, Indije, ali koalicija Evropljana, aktivno rade na odlasku na ovo nebesko tijelo, čime je faktički započela nova "svemirska trka".

Sagovornici Al Jazeere napominju da za razliku od onih iz doba Hladnog rata, ciljevi za odlazak na Mjesec više nisu da se čovjek samo spusti na ovo tijelo, pokupi neko kamenje, obavi par mjerenja i vrati se kući.

Profesor Gajić kaže da će predstojeći letovi na Mjesec svakako biti u funkciji letova ka drugim planetama, prije svega Marsa.

"Mesec će biti usputna baza. U planu su (misija Artemis) i izgradnje svemirskih stanica oko Meseca, ali izgradnja baza na Mescu. Raduje to da se radi o međunarodnim projektima".

Rješavanje problema

A za korištenje Mjeseca kao odskočne daske za dalje osvajanje Sunčevog sistema bi olakšalo to ako bi na njemu pronašli zamrznutu vodu, dodaje Muminović. Pored toga što bi bio usputna stanica, baza na ovom tijelu bi nam također omogućila opsežna istraživanja, koja bi nam dala uvid u ranu historiju Sunčevog sistema, ali i pružila odgovore na pitanja o postanku našeg planetskog sistema i Zemlje kao njenog dijela.

Naravno, nije potrebno riješiti samo tehničke probleme, kaže profesor Gajić, odnosno ne treba gubiti iz vida i medicinske probleme vezane za dugotrajan boravak čovjeka u bestežinskom stanju ili u uvjetima smanjene gravitacije. Drugi problemi vezani za opasna zračenja i za nas neadekvatne temperaturne režime vjerovatno se mogu lakše riješiti tehničkim rješenjima za njihovo otklanjanje, dodaje.

Prije ravno 50 godina, 20. jula 1969. godine, na Mjesec se spustio lunarni modul Orao. Prvi čovjek koji je stao na ovo nebesko tijelo je bio zapovjednik Neil Armstrong, koji je izgovorio čuvenu rečenicu: "Ovo je mali korak za mene, a veliki za čovječanstvo".

Nakon njega je na Mjesec izašao pilot lunarnog modula Edwin "Buzz" Aldrin, dok ih je u orbiti čekao treći astronaut, Michael Collins. Hodom Armstronga i Aldrina po Mjesecu naučna fantastika je postala stvarnost.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.