Oglasi

Pasji život sarajevskih lutalica i na filmu i pred EU-om

Filmska ekipa iz Velike Britanije došla je u Sarajevo kako bi se uvjerila šta sve proživljavaju odbačene životinje.
Glumac Peter Egan i filmska ekipa koja ga je pratila ispričali su dramatičnu priču o gladnim, bolesnim i napuštenim psimaMaria Slough / Ustupljeno Al Jazeeri

Sudbina nezbrinutih pasa na sarajevskim, ali i ulicama drugih bh. gradova postala je predložak za dokumentarni film, a potom i predstavljena u Europskom parlamentu. Filmom Pasji život – sarajevske lutalice redateljica Maria Slough i glumac Peter Egan progovorili su o problemu koji podjednako muči i životinje i ljude. I za koji je rješenje teško naći.

Filmska ekipa iz Velike Britanije došla je u Bosnu i Hercegovinu, te se u pratnji veterinara Rogera Bralowa zaputila na ulice glavnog bh. grada kako bi od volonterke Milene Malešević čula što sve proživljavaju odbačene životinje. Iako ih nije uspjela točno prebrojati, Malešević je u posljednjih deset godina spasila najmanje 1.000 psećih života.

"I dalje je najveći problem u Bosni i Hercegovini mentalitet sredine kad je u pitanju sterilizacija životinja. Vlasnici pasa, poglavito muški, ne odvažavaju se na taj korak. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja se ne provodi i potrebna je masovna edukacija kako bi se iskorijenili mitovi vezani za pse lutalice i kako bi ih konačno počeli gledati kao osjećajna bića, a ne kao opasne nametnike", kaže Malešević, koja je svoja iskustva podijelila s britanskom filmskom ekipom, ali i pred europskim parlamentarcima u Bruxellesu.

'Psi su naši prijatelji'

Borba Milene Malešević inspirirala je proslavljenog glumca Petera Egana, ovdašnjoj publici poznatoj po ulozi u seriji Downton Abbey, i redateljicu Mariju Slough, oboje vrlo aktivnih u borbi za prava životinja, da ispričaju dramatičnu priču o gladnim, bolesnim i napuštenim psima.

Lutalice nisu greške prirode

"Psi i mačke lutalice u gradovima nisu problem koji je nastao sam od sebe ili zbog nekakve, nazovimo to tako, greške prirode. Taj problem nastao je isključivo zbog neodgovornosti vlasnika jer je svaka napuštena životinja proizašla iz vlasničkog legla", ukazuje eurozastupnik Davor Škrlec.

Po njegovu su mišljenju jedina rješenja sterilizacija i kvalitetan sustav skloništa za pse i mačke koja isključivo rade na njihovu udomljavanju. Nije dovoljno, nastavlja, imati snažan zakon koji štiti životinje na papiru, već je jako važno da se takav zakon zaista i provodi u praksi. "Nažalost, još svjedočimo velikom broju nekažnjavanih i neprijavljivanih slučajeva napuštanja, zlostavljanja i ubijanja životinja. Država mora sustavno provoditi kažnjavanje", predlaže.

Smatra da je važnije raditi na prevenciji i mijenjanju svijesti ljudi, za što je potrebna sustavna edukacija svih građana, pogotovo onih koji žive u ruralnim sredinama.

Eganu je zapanjujuća ljudska okrutnost prema životinji koja je tisućama godina pomagala ljudima da se razvije. "Psi su bili naši čuvari, upozoravajući nas na opasnost. Pomogli su nam da pronađemo puteve kroz teške terene. Otkrivaju drogu, improvizirana eksplozivna sredstva, upozoravaju nas na neposredne zdravstvene tegobe... Oni su naši prijatelji. I kako im uzvraćamo? U mnogim zemljama istočne Europe tretiraju ih kao štetočine, a ne kao cijenjene članove naše obitelji, našeg društva", konstatira.

Smatra kako je film idealan medij za predstavljanje jednog problema, u ovom slučaju zlostavljanja pasa, jer, "ako počnete riječima opisivati zločine prema životinjama, ljudi ili neće slušati ili neće vjerovati što kažete". Dokumentarni film vizualno informira na nesporan način, a snimke sa sarajevskih ulica ili iz azila, kaže, pokazuje kakav je to užas.

"Kao filmašici pružena mi je prilika da prenesem činjenice koje vidite, ali i da prenesem emocije, tragediju i okrutnost u tim situacijama. Bilježenje na filmu kako neki ljudi reagiraju na okrutnost sa suosjećanjem i dobrotom vodi primjerom i nudi ljudima alternativni put naprijed. Ako dokumentarci mogu informirati i obrazovati, mogu i inspirirati promjenu kod pojedinaca i unutar nacija, pa možemo raditi prema novoj generaciji poštovanja i brige za životinje", dodaje Slough.

Problem cijelog Balkana

A brige za životinje očito je malo i na balkanskim, ali i na širim europskim prostorima. Psi lutalice problem su i drugih država, poput Srbije, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske, Hrvatske... U posljednjim dvjema britanska filmska ekipa snimat će filmove, kao nastavak trilogije, o pasjem životu tamošnjih lutalica.

Milena Malešević je u posljednjih 10 godina spasila najmanje 1.000 psećih životaUstupljeno Al Jazeeri

No, bitno je pritom odgovoriti i na pitanja koliko je važno utjecati na svijest ljudi da počnu voditi brigu o psima i drugim kućnim ljubimcima i onog trenutka kad prestanu biti slatke, male igračke i smiju li se ljudi uopće odnositi prema životinjama kao prema igračkama.

"Psi nisu replika nečega, ne služe za zabavu i nikada ne bi trebali biti tretirani kao igračke. Psi su veličanstvena, osjećajna bića – osjete fizičku bol, glad, strah i sreću, ekstremnu vrelinu i hladnoću u nepovoljnim vremenskim uvjetima, ali i vole spavati negdje gdje je toplo, sigurno i ugodno. Ljudi i psi imaju toliko mnogo zajedničkog. I stoga je obrazovanje ključ da se kod ljudi izbriše strah od pasa, ali i pogrešno shvaćanje da se životinje poput pasa koriste za vlastitu zabavu ili užitak", navodi Slough.

Primijeniti svjetska iskustva

Filmašica Maria Slough po cijelom je svijetu pratila kako se ljudi odnose prema životinjama, te je pratila programe u kojima ljude uče o psima i kako se odgovorno brinuti o njima i potom ih upoznaju s psima.

"Mogu sjediti s psima kako bi s vremenom prevladali svoje predrasude i kako bi bili spremni prihvatiti beneficije koje pruža pas kao pratitelj. U Kini sam vidjela djecu koja su prvi put vidjela pse i odnosi između pasa i djece razvili su se u samo tri sata. Bilo je to nevjerojatno iskustvo", priča Slough.

Prema Eganovu mišljenju, sve životinje imaju ista prava kao svi ljudi, a posebno "pravo da žive bez straha, slobodni od zlostavljanja, slobodni od prijetnje smrću".

I stoga smatra da je nesporno potrebna šira akcija, koja se mora razvijati i kroz sustav obrazovanja, ali i u roditeljskom domu jer će djeca slijediti primjer svojih roditelja. "Ako roditelji nemaju odnos suosjećanja i brige, to je ono što će dati svojoj djeci. Suosjećanje je naš najveći dar. To je ono što nam omogućava da preživimo kreativno i humano", kaže Egan.

Slough je uvjerena da film može inspirirati promjenu odnosa prema psima bez adekvatne skrbi, ali i dodaje kako je "nužna i politička volja i volja pojedinaca da iskoriste tu inspiraciju i tu želju za promjenom kako bi je pretvorili u stvarnost".

"Ako želite vidjeti promjenu u svom selu, gradu ili školi, onda budite inspirirani filmašima i spasiteljima. Iskažite svoju želju za boljim životom uličnih pasa, slobodnih od okrutnosti, tako što ćete pisati gradonačelniku ili zastupnicima u Europskom parlamentu. Možete svojim telefonom napraviti kratki film i podijeliti ga uz hashtag #act4strayanimals. Sve kreće od pojedinca, mali koraci načinjeni zajednički dovest će do brojnih kilometara napretka. Ako iskažete dobrotu i suosjećajnost za životinju, to će vam se stostruko vratiti", navodi Slough.

Problem su i nezbrinute mačke

Jedan od pojedinaca, ujedno i europarlamentarac, koji je odlučio djelovati jest Davor Škrlec, nezavisni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu. Na njegovu inicijativu film o sarajevskim lutalicama prikazan je u Bruxellesu.

I on smatra da cijela priča ne treba ostati samo na jednom ili nekoliko filmova, niti na borbi volontera, kao i da treba mijenjati neka stajališta Europske komisije kad je u pitanju skrb za životinje. Prema Komisiji, životinje su pojedinačna odgovornost svake države članice. Škrlec predlaže da se cijela priča o dobrobiti životinja podigne na razinu Europske unije, pogotovo zbog izraženog zajedničkog problema pasa lutalica, s kojim se suočavaju mnoge europske države.

"Praksa pokazuje da je potrebno raditi na rješavanju uzroka i sprječavanju povećanja broja neželjenih životinja. Projekti koji bi se financirali iz fondova EU-a s tom svrhom bili bi dugotrajno isplativi i učinkoviti. Zanemarivanje problema samo donosi njegovu povećanju, što kasnije predstavlja samo dodatno financijsko opterećenje", smatra.

Film o psima lutalicama na sarajevskim ulicama prikazan je i u BriseluUstupljeno Al Jazeeri

Protivi se zatvaranju očiju pred strahotama koje prolaze životinje, te poziva na provedbu postojećih zakona i edukaciju građana u svim državama koje imaju problema s napuštenim životinjama. Navodi primjere iz Bugarske, gdje postoje sumnje u korupciju i netransparentno korištenje novca za odgovarajuću skrb životinja, i Rumunjske, gdje je situacija još gora jer se i u gradovima i u selima samo deset posto napuštenih pasa uspije spasiti.

"Napori za poboljšanje većinom ostaju na volonterima i nevladinim udrugama koji imaju svoja ograničenja i ne mogu doprijeti do udaljenijih ruralnih područja, gdje je situacija jako teška. Odnos prema psima nije se uvelike promijenio od nekih davnih vremena. Životinje ne kastriraju već redovito ubijaju", konstatira Škrlec.

Ključna je, po njegovu mišljenju, ljudska nebriga, a kao jedino dobro dugoročno rješenje za životinje (a ugroženi nisu samo psi nego i napuštene mačke), ali i stanovništvo navodi propisivanje obavezne sterilizacije. Time bi se, kaže, adresirao problem u startu i smanjilo opterećenje za naknadno zbrinjavanje napuštenih životinja čija sudbina, nažalost, nije nimalo sretna.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.