Oglasi

Pasivno posmatranje nasilja - propisane kazne koje se rijetko primjenjuju

Novi nacrt zakona u RS-u predviđa kazne i od nekoliko hiljada eura ako odgovorne osobe ne prijave nasilje u porodici.
Nasilje, ŽenaDruštvo još smatra da je nasilje privatna stvar i da ne treba ulaziti u probleme određene porodiceAl Jazeera - Ilustracija

Napastvovanje djevojčice u beogradskom tramvaju, otac koji sa balkona baca četvoro djece, ubistvo žene i djece u BiH - događaji su koji su uznemirli i potresli javnost, još više zato što je izostala reakcija kojom bi možda ovo nasilje bilo spriječeno.

“Nasilje nije privatna stvar” i “Svi smo odgovorni” - poruke su koje se ovih dana mogu čuti sa protesta u Hrvatskoj pod nazivom #Spasime, kojima je cilj iskazati solidarnost sa žrtvama nasilja u porodici.

Psiholozi ističu da građani, ali i stručne osobe, često nemaju reakciju jer smatraju da to nije njihova stvar ili da će svojim prijavljivanjem dovesti do nekih većih posljedica, kao što je “oduzimanje” djetata roditeljima ili “uništavanje” braka.

Ipak, i u slučaju nasilja na ulici i u javnim prostorima građani ostaju pasivni posmatrači, najčešće iz straha da i sami ne nastradaju. Poznat je slučaj iz Zadra, kada osobe koje su bile prisutne u kafiću kad je Darko Kovačević Daruvarac pretukao djevojku, nisu ništa uradile da to spriječe nego su čak i lažno svjedočile o samom događaju.

Također, snimak iz beogradskog tramvaja prikazao je kako je muškarac pokušao da napastvuje maloljetnu djevojčicu, dok su ostali putnici sve to posmatrali ne reagujući.

Međutim, da li građani i institucije na ovaj način krše neke zakone i da li su djela neprijavljivanja i pasivnog posmatranja nasilja kažnjiva te koliko se te kazne uopće primjenjuju?

Novi Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici u bh. entitetu Republici Srpskoj, koji bi trebao biti usvojen ovog mjeseca, predviđa kazne i od nekoliko hiljada eura ako se nasilje ne prijavi.

"Predviđeno je da se mijenja član 42 i u tom članu stoji da će se novčanom kaznom od 500 do 1.500 eura kazniti zaposlena osoba u obrazovnoj, socijalnoj ili zdravstvenoj ustanovi koja ne prijavi nasilje u porodici. Takođe, u istom članu stoji da će se novčanom kaznom od 200 do 450 eura kazniti za prekršaj građanin koji ne prijavi nasilje u porodici, i novčanom kaznom od 150 do 450 eura kaznit će se član porodice ili porodične zajednice koji ne prijavi nasilje u porodici izvršeno prema djetetu, osim u slučaju kada je sam žrtva nasilja. Takođe, postoji još jedna odredba koja kaže da će se novčanom kaznom od 1.500 do 2.500 eura kazniti za prekršaj subjekti zaštite ili druga tijela ovlašćena za postupanje po ovom zakonu koji ne postupe u skladu sa članom 34", objašnjava socijalna radnica Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka.

Nekažnjavanje osoba koje ne prijave nasilje

Dodaje da su i u ovom trenutno važećem zakonu bile predviđene novčane kazne, ali sada su, kaže, malo pooštrene. Bosna i Hercegovina je ratifikovala Istanbulsku konvenciju i ove godine treba da izvještava prema ekspertnoj grupi o stanju u državi kada su u pitanju standardi koji su propisani ovom konvencijom.

“Pretpostavljamo da su ove izmjene u zakonu idu prema tome i da su negdje motivisane tim izvještajem koji će biti ove godine. Tako da u državama koje su takođe ratifikovale Konvenciju, često nakon što se desi određeni epilog nasilja u porodici, da bude naprimjer žena ubijena kao posljedica dugogodišnjeg nasilja kada ono eskalira, onda se radi analiza slučaja, i šta je to što su subjekti zaštite uradili odnosno nisu uradili da spriječe ovakav ishod pa se onda povlači pitanje odgovornosti. Mi se nadamo da će to biti praksa jednog dana i u našoj državi”, kaže Ivić.

Ona, međutim, primjećuje da u posljednje vrijeme ima više prijava trećih lica o nasilju putem SOS telefona.

“To govori da se ipak na neki način mijenja svijest o problemu nasilja u porodici kao društvenom problemu, ne samo kao privatnom problemu žrtve koja trpi”, kaže Ivić ali dodaje da nema informacije o tome da je neko bio kažnjen što nije prijavio nasilje.

Iz Fondacije lokalne demokratije, koja se također bavi nasiljem u porodici, također kažu da nemaju sazanja da je neko kažnjen što nije prijavio nasilje.

“U zakonu u Federaciji BiH ustanovljeno je to da se kazni osoba koja ne prijavi nasilje, međutim, mi nemamo taj slučaj zabilježen kroz naš rad. To nama nije poznato”, kažu.

“Zakon o zaštiti od nasilja u porodici predviđa da je svaka ustanova koja dođe u kontakt sa osobom koja je žrtva nasilja obavezna da to prijavi, policija, zdravstveni radnik, nastavnik, odgajatelj.”

U Srbiji zakon također propisuje obavezu prijavljivanja krivičnog djela te se navodi da će se novčanom kaznom, od 400 do 1.270 eura kazniti za prekršaj odgovorno lice u državnom organu i ustanovi koje ne prijavi ili ne reaguje ili opstruira prijavljivanje ili reagovanje na svako saznanje o nasilju u porodici ili neposrednoj opasnosti od njega.

Ometanje rada pravosuđa

“Što se tiče Hrvatske, postoji osnovna odredba u članku 302 Kaznenog zakona u glavi 29, to je u kaznenim djelima protiv pravosuđa, to je neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela i tu je osnovna odredba tko zna da je počinjeno određeno kazneno djelo, a tu je zapriječena neka teža kazna, a to ne prijavi - odgovara za kazneno djelo neprijavljivanja takvog djela”, objašnjava zakon advokat Veljko Miljević te ističe da neprijavljivanje spada u krivična djela protiv pravosuđa jer se smatra da se tim ometa rad pravosuđa.

Međutim, dodaje, zakon propisuje i ograničenja, odnosno koje osobe nisu dužne prijaviti određeno krivično djelo.

“Tu uvijek imate osobe koje žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, u životnoj zajednici ili neformalnoj životnoj zajednici, dakle strahovito širok krug osoba koje su bliske počinitelju i onda ne moraju prijaviti to kazneno djelo, a tu imate i ove srodnike po krvi, očevi, djedovi, djeca, unuci… Riječ je o tome da vi niste dužni prijaviti ova manja kaznena djela, nego samo ona za koja je propisana veća kazna. Postoji opća dužnost prijavljivanja kaznenih djela za koja se goni po službenoj dužnosti, a naravno da je nasilje u obitelji takvo djelo koje se goni po službenoj dužnosti.”

Miljević dodaje da se više stvari obuhvata Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici.

“Ukoliko nemate ostvareno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179 A kaznenog zakona imate prekršaj i po njemu se postupa puno brže i učinkovitije jer se odmah ide u prekršajni postupak u kojem se naravno puno brže nego u kaznenom postupku utvrđuje postojanje prekršaja nasilja u obitelji i onda se puno brže dolazi do prekršajnih sankcija koje su tu izriču.”

Djeca posebno ranjiva

Socijalna radnica Gorica Ivić objašnjava da je problem što društvo još smatra da je nasilje privatna stvar i da se ne treba u to miješati i ulaziti u probleme određene porodice.

Ipak, ističe, takvi problemi ostavljaju velike posljedice na one koji trpe ili svjedoče nasilje, često i na djecu koja su zbog takvih iskustva posebno ranjiva i postoji rizik ili da sami postanu nasilnici ili da postanu žrtve nasilje.

"Osoba koja ima takva iskustva u porodičnom domu to na neki način može ispoljavati u školi, i u društvenoj užoj i široj zajednici, tako da društvo treba da reaguje pogotovo što je žrtvi teško prijaviti nasilje."

"Svjedoci smo da građani nekad pasivno gledaju nasilje i na ulici, svako pomisli da će onaj drugi prijaviti, pomoći i ustvari ne prijavi niko i onda imate tragične posljedice da neko na ulici bude pretučen a da niko nije odreagovao na to", zaključuje Ivić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.