Papa se neće miješati u izbor nasljednika

Među mogućim nasljednicima Benedikta XVI su nadbiskup Sao Paola Odilo Scherer i Argentinac Leonardo Sandri, te Peter Turkson iz Gane.

Papa Benedikt XVI  neće se miješati u izbor svog nasljednika, ali će "biti na raspolaganju" ukoliko njegova pomoć bude potrebna, izjavio je u utorak brat poglavara Rimokatoličke crkve Georg Ratzinger.

Ratzinger je govorio dan nakon što je papa iznenadio čitav svijet odlukom da se krajem mjeseca povuče, prenosi Tanjug.

Ratzinger je rekao i da je njegovog brata ljekar savjetovao da više ne putuje u inostranstvo, kao i da je o povlačenju razmišljao mjesecima.

"Kada je ušao u 85. godinu, osjetio je da ga stižu godine i da postepeno gubi sposobnosti koje je ranije imao i koje su potrebne kako bi na odgovarajući način ispunjavao svoje obaveze", rekao je papin brat, ističući da povlačenje Benedikta  XVI stoga predstavlja "prirodan proces".

Vatikan je ranije saopćio da bi novi papa trebalo biti izabran prije Uskrsa, nakon što je Benedikt XVI saopćio da će se povući jer je s 85 godina previše star da ostane na čelu Rimokatoličke crkve, koju je vodio skoro osam godina.

Katolici ove godine Uskrs obilježavaju 31. marta, a navodi se da važeća pravila predviđaju da do izbora treba proći od 15 do 20 dana od trenutka kada je crkveni tron upražnjen.
   
Benedikt XVI je prvi papa poslije skoro 600 godina koji se povukao s položaja, što je iznenadilo vlade širom svijeta, pa čak i njegove najbliže saradnike.

Mogući nasljednik

Kako prenosi Reuters, nakon najave pape Benedikta XVI da će se krajem mjeseca povući s položaja, možda je stiglo vrijeme da Rimokatolička crkva izabere prvog neevropskog vođu i to iz najveće vjerničke baze - Južne Amerike, piše agencija Reuters. 

U toj regiji već živi 42 posto od ukupno 1,2 milijarde katolika u svijetu, pojedinačno najviše u odnosu na sve ostale dijelove svijeta, uključujući i Evropu u kojoj ih je 25 posto.
 
Nakon Poljaka Ivana Pavla II i Nijemca Benedikta XV, položaj nekad rezerviran za Italijane sada je dostupan svima. 
 
Povjerenje kardinala u konklavi dobit će onaj za kojeg procijene da će najbolje voditi Crkvu.
 
Dva visoka vatikanska dužnosnika nedavno su iznenađujuće jasno naznačili moguće nasljednike, a, prema njihovim izjavama, novi Papa bi doista mogao biti iz Južne Amerike.
 
"Znam za mnoge biskupe i kardinale iz Južne Amerike koji bi mogli preuzeti odgovornost za svjetsku Crkvu", rekao je nadbiskup Gerhard Muller, koji obavlja nekadašnju dužnost kardinala Ratzingera na čelu Kongregacije za nauk vjere, dodavši u predbožićnom razgovoru za njemački dnevnik Rheinische Post da "Crkva uči da kršćanstvo nije usredotočeno na Evropu".
 
Švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik vatikanskog ureda za kršćansko jedinstvo je u otprilike isto vrijeme izjavio za ciriški dnevnik Tagesanzeiger da budućnost Crkve nije u Evropi.
 
 "Bilo bi dobro da u idućoj konklavi bude kandidata iz Afrike ili Južne Amerike", rekao je, dodavši da bi se opredijelio za kandidata izvan Evrope ako bi imao iste kvalifikacije kao i kanidat iz Evrope.
 
Najizgledniji kandidati
 
Ako je doista došao red na južnoameričkog Papu, najizglednijim se kandidatima čine nadbiskup Sao Paola Odilo Scherer i Argentinac talijanskog porijekla Leonardo Sandri, koji je sad na čelu Kongregacije za istočne Crkve.
Afrički je favorit kardinal Peter Turkson iz Gane, sadašnji čelnik Papinskog vijeća Iustitia et pax.
 
Otprilike pola kardinala s pravom glasa su iz Evrope, iako tamo živi tek četvrtina svjetskih katolika. 
 
Ako se konklava prikloni Starom kontinentu, poznavatelji vatikanskih prilika smatraju da najviše izgleda ima bivši venecijanski patrijrah, sada milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola, genovski nadbiskup Angelo Banasco, koji je u dva mandata bio predsjednik italijanske biskupske konferencije, a snažnim se kandidatom smatra i bečki kardinal Christoph Schoenborn, blizak papi Benediktu XVI.
 
Uz njih se, zasad, kao mogući kandidati najčešće spominju Brazilac Joao Braz de Aviz, koji predvodi nedavno ustanovljeni vatikanski Ured za vjerske kongregacije, njujorški nadbiskup Timothy Dolan, Kanađanin Marc Ouellet, prefekt Kongregacije za biskupe, Italijan Gianfranco Ravasi, od 2007. na čelu Papinskog vijeća za kulturu i, najmlađi među njima, filipinski kardinal Luis Tagle.
 
Drugi najtiražniji američki list USA Today zamolio je trojicu stručnjaka za vatikanska pitanja, historičara Crkve Matthewa Bunsona, dopisnika iz Rima Johna Allena i autora nekoliko knjiga o papama Davida Gibsona da istaknu pet najozbiljnih kandidata za novog papu po njihovom sudu. Složili su se da su to kardinali Scola, Bagnasco, Ouellet, Ravasi i Sandri. 
 
Tražit će se kandidat, kažu oni, koji može revitalizirati katolički svjetonazor koji polako blijedi na kršćanskom Zapadu i istovremeno dovesti u red vatikansku kuriju, složenu birokratsku strukturu koja upravlja svjetskom Crkvom, a koja je proizvela skandal Vatileaks. Trebat će im talentirani administrator i vješt komunikator. 
 
Najviše od svega treba im papa s dvije vitalne osobine, rekao je Allen, novinar koji izvještava iz Vatikana za National Catholic Reporter.
 
"Treba im um Benedikta XVI i srce Ivana XXIII - snažna intelektualna snaga koja ima sposobnost prenijeti poruku i najskromnijem slušatelju", rekao je Allen. 
 
Kaže, međutim, da ovog puta u Kardinalskom zboru neće biti natjecanja između liberala i konzervativaca. "Tamo više nijedan liberal nije ostao", objasnio je. 
 
Izvor: Al Jazeera i agencije
Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.