Palmer: Dejton nije fiksan, Srbija i Kosovo da se vrate pregovorima

Cilj mi je da što prije vratim Srbiju i Kosovo za pregovarački sto i da osiguram dogovor, poručuje Matthew Palmer u intervjuu Tanjugu nakon što je imenovan za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan.

Novoimenovani američki izaslanik ističe da je prihvatio tu funkciju zato što misli da može postići sporazum o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, koji bi, kako on kaže, transformirao cijeli Balkan, otvorio evropski put Srbije i Kosova, i bio „pozitivna stvar za regiju, Evropu i SAD“.

„Rješenje kosovskog pitanja je na mojoj agendi veoma visoko. Imamo mogućnost i želimo da je iskoristimo“, kaže Palmer i precizira da je njegov cilj da što prije vrati strane za pregovarački sto i osigura dogovor.

Povratak Srbije i Kosova za pregovarački sto, ističe Palmer, kratkoročni cilj SAD-a.

„Imamo izbore na Kosovu 6.oktobra, a u Srbiji će biti održani na proljeće. Imat ćemo mogućost za nastavak pregovora između dva izbora koju trebamo iskoristiti. Nadamo se da će obje strane iskoristiti tu priliku koja se ukazuje“, naglasio je on.

Zajednička osnova

Kazao je da u ovom procesu postoji niz izazova, a da je jedan da se što prije nastave pregovori, a drugi da se pronađe dovoljno zajedničkog osnova za pregovore.

Izrazio je nadu da će iduća kosovska vlada prihvatiti da suspendira takse kako bi omogućila obnovu dijaloga, i da će Srbija zaustaviti svoje napore na međunarodnoj delegitimizaciji Kosova i lobiranje kod drugih zemalja da povlače priznanje.

Sve to, prema njegovim riječima, “truje atmosferu” i čini teškim povratak pregovorima u konstruktivnom duhu.

Upitan ako nema crvenih linija u dijalogu, kao što se zvanično ponavlja, u čemu je problem, na primjer, što Srbija lobira protiv nezavisnosti Kosova, Palmer kaže da je lobiranje izazvalo takse, a one su postale prepreka napretku u dijalogu, a na drugoj strani Srbija ih smatra razlogom da se ne vrati za pregovarački sto.

“Tako nešto nije od pomoći. Lobiranje kod, prije svega malih zemalja, da povuku priznanje, je možda taktički uspjeh za Srbiju, ali košta Srbiju da očuva svoj interes i postigne dogovor o normalizaciji. Nadamo se da će obje strane razumjeti svoje interes i postići dogovor”, kazao je on.

SAD bi želio, kaže Palmer, da vidi međusobno priznanje kao centralnu tačku dogovora.

Istakao je da je cilj SAD-a da podrži dijalog i sporazum iz kojeg bi, kako kaže, svi izašli tako, da su zaštitili svoje osnove interese.

Naglasio je da niko ne treba imati osjećaj da je izgubio, i da nema razloga da kompromis bude pobjeda za Srbiju, Kosovo i međunarodnu zajednicu.

“To će zahtijevati kompromis, neku vrstu empatije, razumijevanje kako druga strana gleda na stvari i spremnost na saradnju u pronalaženju dogovora koji bi bio lokalno prihvatljiv, a ujedno bi mogao da se građanima predstavi kao pravo rješenje”, objasnio je Palmer.

Rekao je da SAD i Srbija žele istu stvar – napredak ka evropskoj budućnosti Srbije.

“Želimo evropsku perspektivu za Srbiju, a postojeći je zahtjeva rješenje kosovskog pitanja. Srbija ima podršku SAD-a u tom procesu kao što je ima Kosovo. Mi želimo pomoći stranama da se sastanu, identificiraju tačke zajedničkog interesa, ali i razlike i da dođu do sporazuma koji bi bio najbolji za njihovu budućnost”, objasnio je.

Preuzimanje odgovornosti

Na pitanje šta SAD podrazumijeva pod kompromisom, u situaciji u kojoj je jasno da Srbija neće pristati da prizna Kosovo, a da ne dobije ništa, Palmer je rekao da nije na SAD da govori šta je kompromis i da je važno da strane preuzmu same odgovornost za taj proces.

“Mi smo spremni da sarađujemo sa vlastima u Srbiji i na Kosovu podržavajući napredak. Veoma je važno da sporazum bude nešto lokalno, a ne nešto što je napisano u Washingtonu i potom nametnuto stranama. Tako nešto ne bi bila stabilna budućnost”, smatra Palmer.

Na pitanje šta ukoliko ne dođe do dogovora, Palmer odgovara da bi u tom slučaju svi bili na gubitku.

“Nadamo se da je moguće postići sporazum, a u tom procesu mogu da računaju na prijateljstvo, podršku i aktivno angažiranje SAD-a”, rekao je Palmer.

U dijalogu, smatra, ima mnogo tema o kojima treba razgovarati, jer svako održivo rješenje sadrži multidimenzionalni, politički, ekonomski i sigrunosni aspekt, kao i kulturni po pitanju položaja imovine Srpske pravoslavne crkve.

“Sve su to otvorene teme o kojima treba razgovarati. Ima mnogo elemenata za razgovor”, poručuje Palmer.

‘Teška zadaća’

Na pitanje da li su održiva tumačenja dijela javnosti da se požurivanje zapada da do rješenja kosovskog pitanja dođe do juna povezuje sa izborima u SAD-u i želju Donalda Trumpa da rješenje bude u njegovom mandatu, Palmer je rekao da želja da se postigne rješenje nije vođeno američkim političkim kalendarom, već činjenicom da će spor što duže traje ostati neriješen i bit će teže da se napreduje ka dogovoru.

“Nadam se da će i strane razumjeti potrebu hitnosti i da će se što prije, nakon izbora na Kosovu i formiranja vlade, moći vratiti dijalogu”, zaključio je Palmer.

U razgovoru za ljubljansko Delo, Palmer je kazao kako je svjestan da je preuzeo “tešku zadaću”.

Istakao je kako je Prespanski dogovor Grčke i Sjeverne Makedonije “najveće diplomatsko postignuće u regiji” zadnjih nekoliko godina, te da je red na Evropskoj uniji da građanima Makedonije ispuni “svoj dio ugovora” i daju im evropsku viziju, čime bi EU drugim zemljama u regiji pokazala da mogu sa sigurnošću računati na svoju evropsku budućnost.

U vezi s Bosnom i Hercegovinom Palmer je kazao da je najveći diplomatski uspjeh u regiji uopće bio Daytonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u toj državi.

“Daytonski sporazum nikad nije bio zamišljen kao fiksni okvir, nego okvir koji se mijenja, no ja sam skloniji evoluciji nego revoluciji utjecaja tog sporazuma”, kazao je Palmer, prenosi Delo, ocijenivši da je Daytonski sporazum “još živ”.

Izvor: Agencije