Oglasi

Optuženog za ratne zločine iz BiH u Švedskoj štiti zakonska zastara

Siniša Milojčić identificiran je kao počinilac ratnih zločina, učesnik u silovanju i brutalnom ubistvu žene u okolini Banje Luke 1993.
Milojčić vjerovatno nikad neće odgovarati za počinjene zločine jer je nakon rata odselio u ŠvedskuReuters

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Siniša Milojčić identificiran je kao počinilac ratnih zločina, učesnik u silovanju i brutalnom ubistvu žene u okolini Banje Luke 1993.

No, on za to krivično djelo vjerovatno nikad neće odgovarati jer je nakon rata odselio u Švedsku, čiji ga pravosudni sistem štiti jer je zločine počinio u doba kad je bio mlađi od 21 godine, objavila je u ponedjeljak Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Kako prenosi taj portal specijaliziran za izvještavanje o slučajevima ratnih zločina, optužnica protiv Milojčića podignuta je još tokom rata, a to je učinilo tadašnje banjalučko vojno tužilaštvo.

Slučaj je potom prepušten civilnom tužilaštvu, a pravosuđe Bosne i Hercegovine 2012. godine, nakon što je utvrđeno da je Milojčić državljanin Švedske te da stoga ne može biti izručen, zatražilo je od te zemlje da preuzme krivični progon.

'Neshvatljivo je da neko ima amnestiju'

Švedska je zahtjev iz Bosne i Hercegovine odbila s obrazloženjem da njihovi zakoni predviđaju zastaru nakon isteka roka od 15 godina za procesuiranje ratnih zločina u slučajevima osoba koje su u vrijeme počinjenja imale između 18 i 21 godine, kako je to bio slučaj s Milojčićem.

Prema navodima iz optužnice podignute u Bosni i Hercegovini, Milojčić se tereti da je, zajedno s Miladinom Trivićem i Slobodanom Bajićem, 1993. godine učestvovao u silovanju i ubistvu ženske osobe na kupalištu Mirnica.

Optužen je i da je s Trivićem zlostavljao i pljačkao civile bošnjačke nacionalnosti.

Suoptuženi Trivić i Bajić zbog toga su u Bosni i Hercegovini osuđeni na ukupno 23 godine zatvora.

Predsjednica udruge Žena – žrtva rata Bakira Hasečić rekla je kako je nevjerovatno da postoje zakoni koji štite silovatelje i ubice te potvrdila da su zbog svega protestirali u švedskoj ambasadi u Bosni i Hercegovini.

"Rekli smo da ćemo ustrajati u svojim zahtjevima, da ćemo ih podići i na nivo protesta, do Strasbourga i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, da je neshvatljivo da se utočište daje optuženima za ratne zločine. Ako ga se ne može izručiti, mi tražimo da se procesuira u Švedskoj. Nije on jedini koji je tamo našao utočište. Neshvatljivo je da neko ima amnestiju, zastaru, to je katastrofalno", rekla je Hasečić.

Generalna skupština UN-a još je 1968. usvojila konvenciju kojom se sprečava postavljanje granica zastare za predmete ratnih zločina.

Švedska nije potpisnica konvencije

U obrazloženju konvencije navodi se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti "najgnusniji zločini u međunarodnom pravu", zbog čega se treba osigurati njihovo procesuiranje bez obzira na protok vremena, podsjeća BIRN.

Kevin Jon Heller, stručnjak za međunarodno pravo s Univerziteta u Amsterdamu, ocijenio je da švedski zakon, koji je praktično onemogućio procesuiranje jednog slučaja ratnih zločina, nije nedopušten, ali jest neuobičajen.

"Ne mislim da međunarodno pravo zabranjuje postojanje zastare u predmetima ratnog zločina. Naravno, postoji konvencija UN-a koja brani državama da zakonom predvide zastaru za ratni zločin, ali Švedska nije potpisala tu konvenciju. Stoga smatram da Švedska može imati zakon u kojem piše da je moguća zastara za počinioce mlađe od 21 godine iako je ta dobna granica neobična s obzirom na to da su međunarodni tribunali uvijek postavljali granicu odgovornosti na punoljetnosti, odnosno 18 godina", rekao je Heller.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.