Oglasi

Odlazak legende: Preminuo glumac Dragan Nikolić

Glavne i veće sporedne uloge Dragan Nikolić je igrao u 80-ak filmova, a zavidnu karijeru ostavio je i u pozorištu.

6bV0APOMauI

Dragan Nikolić, jedan od najpoznatijih glumaca u regiji, preminuo je jutros u 73. godini, priopćio je Atelje 212.

Svojom jedinstvenom glumačkom igrom, prividno bez napora, s velikom sugestivnošću i neponovljivim duhovnim šarmom udahnuo je život kultnim antiherojima među kojima su Džimi Barka, Flojd, neodoljivo simpatični Prle, šarmer Popaj, divlji Vlah Alija, gradski vitez Urke, prenosi agencija Tanjug.

"Nikolić je glumac bez koga se, posle više od stotinu briljantno odigranih uloga u kojima je pokazao da u njegovom izražajnom registru ima mesta i za neznane nacionalne junake, romantične zavodnike sa građanskim ili polugrađanskim pedigreom, likove sa sumnjivog vrha i nesumnjivog društvenog dna, ne može ni zamisliti domaća filmska i pozorišna umetnost", navodi Atelje 212.

Dragan Nikolić rođen je u Beogradu 1943. godine. Poslije studija glume na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, filmsku karijeru počinje glavnom ulogom u filmu Živojina Pavlovića Kad budem mrtav i beo (1967), za koju je (uz ulogu u filmu Tri sata za ljubav, Fadila Hadžića) nagrađen diplomom na Filmskom festivalu u Puli 1968. godine.

U svojoj prvoj velikoj ulozi zablistao je kao Džimi Barka, sezonski radnik labilnog morala koji pogine, a da nije našao svoje mjesto u društvu i u životu (što je osobina i mnogih njegovih kasnijih likova), koji je u mnogim anketama filmskih kritičara proglašavan za jedan od tri najbolja filma snimljena na južnoslavenskim prostorima.

Brojne nagrade za vrhunske uloge

"Ovaplotivši legendarni lik mladog prevaranta, secikese i zavodnika devojaka i žena iz uboge provincije i periferije normalnog života, obojivši ga nehotičnim humorom i diskretnom samoironijom, Nikolić je već ovim junakom najavio svoje buduće glumačke kreacije - palanački sanjari, večiti gubitnici, šarmeri na prvu loptu, mladići koji žive tu pored nas, a ponekad i u nama", podsjeća Atelje 212.

Glumačko sazrijevanje, s nizom uspjelih kreacija likova iz svoje generacije, donosi mu 1985. godine Oktobarsku nagradu Grada Beograda za "kreativnu sposobnost da uzbudljivo predoči lik velikog psihološkog raspona", za ulogu nasilnika Gare u filmu Život je lep Bore Draškovića.

Glavne i veće sporedne uloge ostvario je u više od 80 filmova, igrao je i u kratkim igranim filmovima, i na televiziji, a veliku popularnost donio mu je lik Prleta iz filmova i TV-serije Otpisani (1974) i Povratak otpisanih (1976) u režiji Aleksandra Ðorđevića.

Kao stalni član ansambla Pozorišta Atelje 212, u kojem je od 1969. godine, ostvario je mnogo uloga i vrlo uspješnu karijeru, a igrao je i u Zvezdara teatru, Beogradskom dramskom pozorištu, pariškom Theatre de la Villeu...

Dobitnik je svih značajnih filmskih nagrada, uključujući i Nagradu za životno djelo "Pavle Vujisić" 2000. godine.

Bio je u braku s glumicom Milenom Dravić. Radio-televizija Srbije podsjeća kako su se upoznali 1972. godine, kada su zajedno vodili show-program Obraz uz obraz na tadašnjoj TV Beograd i na pauzi između snimanja, 31. prosinca iste godine, otišli se vjenčati. Milena je do posljednjeg dana bila uz supruga i brinula o njemu, javlaj RTS.

Datum komemoracije i sahrane bit će naknadno objavljeni.

Tuga kolega i prijatelja

Vijest o smrti Dragana Nikolića prenijela je većina medija u regiji, a njegove kolege i prijatelji nisu mogli skriti tugu zbog velikog gubitka.

Glumac Branimir Brstina, direktor Ateljea 212, kaže da nakon smrti Dragana Nikolića u njegovim mislima dominiraju samo dvije rečenice.

"Kogod ga je sreo, kadgod ga je video – bilo u njegovim ulogama, bilo privatno – zaljubio se u njega. Takav je to bio duh, takav je to bio čovek, takva je to bila veličina i vitez da će zauvek ostati u našem sećanju i zauvek će biti prazno mesto za koje ne verujem da će ga neko popuniti, niti treba da ga popuni jer je ostao neizbrisiv trag jedne značajne ličnosti", rekao je Brstina.

Hrvatski redatelj Lordan Zafranović vijest o smrti dobrog prijatelja doznao je u Pragu, malo prije nego što je dao izjavu za Al Jazeeru.

Prisjetio se kako je Nikolića "upoznao davnih dana", kada je snimao film Ubojstvo u noćnom vlaku (1973) u kojem su glumila, kako kaže, dva izuzetna mlada glumca – Slobodan Perović i Dragan Nikolić.

Bilo je to, prisjeća se, teško snimanje, jer se radilo u vlaku u pokretu. Bilo je vrlo zahtjevno i to su bili Zafranovićevi sami počeci kao redatelja.

Kaže kako je riječ "o izuzetnom glumcu, legendi, jer je cijeli život posvetio filmu i teatru". Osobno je, ističe, želio s njime i više raditi, no Nikolić je obično bio zauzet kada je Zafranović snimao ili bi se nešto drugo ispriječilo.

"I po liku, i po načinu te dokumentarne glume, i kako je likove uvijek predstavljao u nekom misteriju... To je glumac koji ti pomaže kad vidi da je to što ostvaruje nešto što će se pamtiti, što će ljudi gledati i gdje će to zračiti iz glumca u svakom kadru“, rekao je Zafranović.

'Bio je simbol Beograda'

Dugogodišnji direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović poručio je kako je Beograd ostao "bez prave urbane legende, čoveka koji je na mnogo načina bio simbol Beograda".

"Dragan Nikolić je bio veliki šmeker, gospodin. Na filmu je više od 50 godina, od 1964. godine, i kada pogledate tih više od 170 uloga, koje se ostvario što na filmu, što na televiziji, tu bogatu filmografiju, ispada da je mogao da glumi sve", istaknuo je Zelenović.

Podsjeća i kako je Nikolić bio jedan od najomiljenijih glumaca u cijeloj Jugoslaviji.

"Volela ga je publika, volele su ga kolege, bio je čovek koji je stvarno mogao da vam uvek bude od pomoći. Ostaće velika praznina, ali i veliko delo i siguran sam da će Jugoslovenska kinoteka to čuvati kao svojevrsnu ostavštinu za budućnost i generacije koje dolaze, pokazivati i objašnjavati koliko je Dragan Nikolić obeležio vreme za nama kao veliki glumac i veliki čovek", rekao je Zelenović.

Po mišljenju redatelja Gorana Markovića, Nikolić je bio "inkarnacija beogradskog duha, što je vrlo retko i što treba pamtiti".

"Ljudi sa periferije ovoga grada su bili izvor svih poetskih opsesija i u literaturi, i na filmu. Dragan Nikolić je od ranih dana, od pojave crnog talasa i filma Kada budem mrtav i beo, pa do danas, predstavljao Beograd", naglasio je Marković, koji je režirao film Nacionalna klasa, jedan od najčuvenijih u kojima je glumio Nikolić.

Redatelj i glumac Radoš Bajić poručio je kako je "otišao najbolji među nama".

"Božanstven čovek, veliki glumac i divan kolega. Ponosan sam što sam gotovo pet godina, od 2006. do 2011, neprekidno sarađivao sa njim i učio od njega. Njegov trag u našim dušama i u srpskoj kulturi, kinematografiji i pozorištu ostaće neizbrisiv", naglasio je Bajić u pisanoj izjavi Tanjugu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.