Oglasi

Odbijen Šešeljev zahtjev za žalbu na drugostepenu presudu

Predsjednik Mehanizma za krivične sudove Carmel Agius naveo je da žalba na drugostepenu presudu nije predviđena pravilima Statuta.
Šešelj je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo gotovo 12 godinaArhiva

Predsjednik Mehanizma za krivične sudove u Hagu Carmel Agius odbio je molbu čelnika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja da formira novo žalbeno vijeće koje bi odlučilo o njegovom zahtjevu da se žali na drugostepenu presudu, kojom je u aprilu prošle godine proglašen krivim zbog progona Hrvata u Hrtkovcima i osuđen na kaznu zatvora od deset godina.

Tom, prema pravilima Mehanizma, pravosnažnom presudom preinačena je prvostepena presuda kojom je Šešelj prvobitno bio oslobođen svih optužbi, pa je u augustu prošle godine tražio da mu se omogući pravo na žalbu u trećem stepenu.

Agius podsjeća da je žalbeno vijeće Mehanizma odbilo taj njegov zahtjev, navodeći da žalba na drugostepenu presudu nije predviđena pravilima Statuta Mehanizma nego samo revizija, za koju, prema stavu tog vijeća, "nije naveo argumente, niti je pokušao prikazati da drugostepena presuda sadrži bilo kakve nedostatke".

Osuđen po tri tačke optužnice

Šešelj je zbog toga od predsjednika Mehanizma zatražio da formira novo žalbeno vijeće od pet sudija koje bi odlučilo o njegovom pravu na žalbu na drugostepenu presudu.

Smatra da ima to pravo, s obzirom na to da mu je prvostepena oslobađajuća presuda drugostepenom preinačena (na njegovu štetu) u osuđujuću (prema pravu u Srbiji, žalba je u tom slučaju slučaju dozvoljena – žalba u trećem stepenu).

Tužilaštvo u Hagu usprotivilo se tom zahtjevu.

Agius ističe da Statut i pravila Tribunala ne predviđaju žalbu na drugostepenu presudu i da je u praksi ustanovljeno da žalbeno vijeće može nekoga proglasiti krivim u svojoj drugostepenoj odluci.

Također napominje da Statut osuđenoj osobi dozvoljava pravo da traži reviziju presude pod propisanim uvjetima, što u ovom slučaju može uraditi i Šešelj, pa je njegov zahtjev odbio.

Šešelj je osuđen po tri od devet tačaka optužnice na deset godina zatvora. Budući da se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, on neće služiti izrečenu kaznu.

Zločin protiv čovječnosti

U pritvorskoj jedinici Haškog tribunala proveo je gotovo 12 godina, od februara 2003, kada se dobrovoljno predao Tribunalu, do sredine novembra 2014.

Drugostepenom presudom Mehanizma u Hagu, nasljednika Haškog tribunala, Šešelj je proglašen krivim zbog govora u Hrtkovcima 6. maja 1992. te da je počinio krivično djelo poticanje deportacije, progona i drugih nehumanih djela, kao i zločin protiv čovječnosti.

To vijeće, kojim je predsjedavao sudija Theodor Meron, zaključilo je da su zločini počinjeni u Hrtkovcima bili povezani s ratnim sukobom tako da je prvostepeno vijeće pogrešno zaključilo suprotno.

Žalbeno vijeće odbilo je navode iz žalbe tužilaštva koji se odnose na kršenje zakona i običaja ratovanja i u tom dijelu potvrdilo oslobađajuću presudu.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.