Oglasi

Od saradnje na proizvodnji uglja i čelika do Brexita

Projekt evropske zajednice država i naroda pokrenule su Francuska i Njemačka, danas je taj savez proširen na 28 država.
Evropska unija je suočena s brojnim problemima posljednjih godina, a posebno snažan udarac nanio je BrexitEPA

Od Rimskog ugovora do Brexita, preko uvođenja eura i migrantske krize - ključni su trenuci koji su obilježili 60 godina izgradnje Europske unije, podsjeća AFP.

Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. godine položio je kamen-temeljac europskog projekta, predloživši Njemačkoj, samo pet godina nakon kapitulacije, da integriraju francusko-njemačku proizvodnju ugljena i čelika u organizaciju otvorenu svim zemljama Europe.

Pariški ugovor, kojim je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik - ECSC, potpisan je godinu dana poslije, 18. travnja 1951. godine, kada je rođena "Europa šestorice" (Njemačka, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska).

"Šestorka" je 25. ožujka 1957. godine u Rimu potpisala osnivački ugovor Europske ekonomske zajednice - EEC, zajedničkog tržišta utemeljenog na slobodi kretanja i carinskoj uniji.

Institucije uspostavljene 1958.

Europske institucije (Vijeće ministara, Europska komisija, Europska parlamentarna skupština) uspostavljene su početkom 1958. godine.

U siječnju 1973. godine EEZ-u su se pridružili Velika Britanija Kraljevstvo, Danska i Irska, a slijedile su Grčka (1981), Španjolska i Portugal (1986), Austrija, Finska i Švedska (1995).

Ugovor iz Maastricha, drugi temeljni akt europskog projekta, potpisan je 7. veljače 1992. godine i predviđa uvođenje zajedničke valute i utemeljuje EU.

Od siječnja 1993. godine jedinstveno tržište postaje realnost, omogućujući slobodno kretanje roba, usluga, osoba i kapitala.

Trebat će pričekati ožujak 1995. godine da Schengenski ugovor omogući Europljanima da putuju bez graničnih kontrola.

Euro je postao svakodnevica gotovo 300 milijuna Europljana 1. siječnja 2002. godine.

Samo su Danska, Velika Britanija i Švedska odlučile zadržati svoje nacionalne valute.

Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, polako se nameće proširenje prema istočnoj Europi.

Velika finansijska i izbgeglička kriza

Deset novih država članica ušlo je u EU u svibnju 2004. godine: Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija te Malta i Cipar.

Slijede ih Bugarska i Rumunjska 2007. godine te Hrvatska 2013. godine.

U proljeće 2005. godine francuski i nizozemski birači odbacili su prijedlog prvog Europskog ustava, što je izazvalo institucionalnu krizu.

Iz nje Unija izlazi tek Lisabonskim ugovorom, kojim se želi poboljšati funkcioniranje institucija proširene Europe, koji je ratificiran 2009. godine, doduše teško.

Iste godine grčka vlada je objavila veliko povećanje svojeg deficita, što je bio prvi znak za uzbunu pred veliku financijsku krizu.

Grčka, a potom Irska, Španjolska, Portugal i Cipar zatražili su pomoć EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda - MMF, koji su zauzvrat zahtijevali stroge mjere štednje.

Dužnička kriza srušila je niz europskih šefova vlada i povećala nepovjerenje prema Uniji.

Tek pošto je izišla iz financijske krize, Europa se suočila s najvećom migrantskom krizom od 1945. godine, uslijed dolaska stotina tisuća tražitelja azila, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike.

Brexit odgođen za 31. oktobar

Unija nije uspjelao dogovoriti zajednički akcijski plan za rješavanje tog problema.

Novi udarac Uniji, oslabljenoj jačanjem populizma i euroskepticizma, nanio je Brexit.

Nakon kampanje fokusirane na imigraciju i gospodarstvo, 51,9 posto Britanaca glasalo je 23. lipnja 2016. godine za izlazak iz EU-a.

Tri godine poslije, Brexit, predviđen prvotno za 29. ožujka 2019. godine, još se nije dogodio.

Države članice pristale su odgoditi ga za 31. listopada, kako bi se britanske političke stranke dogovorile o uvjetima izlaska.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.