Novi ‘odgovor’ EU na koronakrizu

Slijedeći preporuke čelnika država i vlada članica Evropske unije od 10. marta u vezi sa potrebom zajedničkog evropskog pristupa u borbi protiv virusa COVID-19, a da se pritom ne ugrozi sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, Evropska komisija je od tada utvrdila niz odluka, preporuka, smjernica i komunikacija u cilju što bolje koordinacije između država članica na očuvanju javnog zdravlja uz istovremeno poštovanje prava evropskih građana na slobodno kretanje u vremenu pandemije.

Početkom mjeseca Komisija je predložila a Vijeće za opće poslove ovih dana odobrilo novu preporuku za koordinaciju mjera među državama članicama koje bi mogle uticati na ograničavanje slobodnog kretanja unutar Unije. Preporukom o koordiniranom pristupu nastoji se izbjeći fragmentacija i poremećaji u praktičnoj primjeni evropskih pravila o slobodi kretanja, s jedne strane, te povećati transparentnost i predvidljivost za građane i kompanije, s druge strane.

„Zbog neminovnih restrikcija u javnom prometu nekima od naših građana unuta EU je doista teško doći na posao, u školu i na fakultet ili posjetiti svoje najbliže. Zato je naša zajednička dužnost osigurati koordinaciju svih mjera koje utječu na slobodno kretanje i našim građanima i građankama pružiti sve informacije koje su im potrebne pri donošenju odluke o putovanju“ izjavio je njemački državni ministar za evropska pitanja Michael Roth, očito zadovoljan usvajanjem nove preporuke upravo u vrijeme kada njegova zemlja ima ulogu predsjedavajućeg Vijećem EU.

Proporcionalnost i nediskriminacija

Ministar Roth je naglasio da sve mjere kojima se ograničava slobodno kretanje radi zaštite javnog zdravlja moraju biti proporcionalne i nediskriminirajuće te se moraju ukinuti čim to epidemiološka situacija dopusti.

Evropskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) sa sjedištem u Švedskoj države članice bi trebale svakih sedam dana dostavljati dostupne podatke po tri ključna kriterijima za ocjenu epidemiološkog stanja u svakoj od članica Unije: broj novoprijavljenih slučajeva na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana; broj testova provedenih u prethodnoj sedmici na 100.000 stanovnika (stopa testiranja); te postotak pozitivnih testova provedenih u prethodnoj sedmici (stopa pozitivnih testova).

Na temelju tih podataka, ECDC će svakog četvrtka objavljivati sedmične kolor-karte država članica EU-a s pojedinačno označenim regijama (zelena, narančasta, crvena i siva zona) kako bi se i na taj način objektivizoralo donošenje odluka u državama članicama u vezi s eventualnim ograničenjima kretanja.

Zelenom bojom će biti označene regije u kojima je 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva niža od 25, a stopa pozitivnih testova manja od 4 odsto. Narančasto su uznačene regije u kojima je 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva manja od 50, ali je stopa pozitivnih testova 4 odsto ili veća, ili ako se 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva kreće od 25 do 150, ali je stopa pozitivnih testova manja od 4 procenta.

Crveno su označene regije ako je 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva 50 ili veća, a stopa pozitivnih testova 4 odsto ili veća, ili ako je 14-dnevna stopa prijavljenih slučajeva veća od 150. Sivom bojom su označena područja o kojima nema dovoljno informacija ili ako je stopa testiranja 300 ili manja.

Ograničenja slobodnog kretanja

Novom preporukom Komisije i Vijeća državama članicama se savjetuje da ni na koji način ne ograničavaju slobodno kretanje osoba koje putuju u zelena područja ili iz njih, a kada razmatraju uvođenje ograničenja za neka druga područja trebale bi poštovati razlike u epidemiološkoj situaciji između narančastih i crvenih područja i djelovati razumno, proporcionalno i nediskrimnirajuće. Trebale bi također uzimati u obzir epidemiološku situaciju na vlastitom državnom području.

„Države članice ne bi u načelu trebale spriječiti ulazak osobama koje putuju iz drugih država članica, a one zemlje koje smatraju da su ograničenja ipak nužna mogle bi od osoba koje putuju iz ‘nezelenih’ područja zahtijevati da se podvrgnu karantinskojm nadzoru ili testiranju prije ili nakon ulaska u drugu zemlju. Države članice mogle bi ujedno zahtijevati od osoba koje ulaze na njihovo državno područje da predaju obrasce za lociranje putnika. U tom cilju trebalo bi u što kraćem roku razviti zajednički evropski obrazac za lociranje putnika za moguću zajedničku upotrebu“, navodi se u najnovijem evropskom odgovoru na koronakrizu koji se u svim svojim segmentima zasniva na principu zajedništva zemalja članica, koordiniranom pristupu i uzajamnoj solidarnosti.

Države članice koje namjeravaju primijeniti ograničenja kretanja trebale bi najprije obavijestiti dotičnu državu članicu prije njihova stupanja na snagu, kao i ostale države članice i Komisiju. Ako je moguće, informacije bi trebalo dati 48 sati unaprijed. Javnosti bi se trebale pružati jasne, sveobuhvatne i pravodobne informacije o svim ograničenjima i zahtjevima. U pravilu bi te informacije trebalo objaviti 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu.

Istra najzelenija regija svjetske korona-karte

U preporuci se naglašava da je odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja radi zaštite javnog zdravlja i dalje u nadležnosti država članica, ali koordinacija u vezi s tom temom između članica, naglašava se, ima ključnu ulogu u borbi protiv pandemije. Iako sama preporuka Vijeća nije pravno obvezujući instrument, tijela država članica se smatraju odgovornim za provedbu sadržaja najnovije preporuke.

Prema podacima koje je u četvrtak objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Belgije, Istarska županija je trenutno najuspješnija regija u sprječavanju širenja koronavirusa i jedina “zelena” regija na svjetskoj korona karti. Istarski zastupnik u Evropskom parlamentu Valter Flego tim je povodom izjavio da se upravo njegovo višemjesečno insistiranje na regionalnom pristupu koronakrizi konačno isplatilo.

„Iako ove preporuke nisu zakonski obavezujuće, iskreno se nadam da su do danas sve europske zemlje uvidjele da je regionalni pristup daleko najpošteniji. Od početka koronakrize ističem da je turistička destinacija regija, a ne država. Od početka sam također intenzivno apelirao u Parlamentu i prema Komisiji te pojedinim državama članicama da nam je nasušno potrebna zajednička politika u borbi protiv pandemije i koordinirani regionalni pristup. Ta upornost se na kraju isplatila iako bi bilo mnogo pametnije da se ovakva metodologija primjenjivala od početka krize“.

Nakon što je turistička sezona u većini zemalja završena s bankrotom a tek u izuzetnim slučajevima iznad očekivanja (kao u Istri) nova evropska preporuka bi, smatra Flego, najviše smisla mogla imati u tretiranju radnika koji dolaze iz jednih u druga područja EU-a odnosno iz njene jedne regije u drugu.

„Novim mjerama se omogućuje velikom broju radnika zaposlenih diljem Unije da nesmetano obavljaju svoje poslove. To je razlog više za neprestano inzistiranje na jedinstvu i solidarnosti svih zemalja članica. Iako je konačna odluka na nacionalnim vladama, zaista se nadam da će Europa u ovoj priči pokazati zajedništvo, što je uostalom smisao i same Europske Unije“ zaključuje Flego.

Epidemiološka situacija u EU zabrinjavajuća

Na ovonedjeljnom samitu u Briselu čelnici država i vlada Evropske unije (Evropsko vijeće) pod tačkom 1. dnevnog reda procijenili su trenutnu epidemiološku situaciju u Uniji i zaključili „da se radi o dosad nezabilježenim razmjerama pandemije koja izaziva veoma ozbiljnu zabrinutost“.

Evropski lideri su „pozdravili do sada postignuti napredak u pogledu opće koordinacije na nivou EU-a u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, uključujući najnoviju preporuku o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja“, te pozivaju Vijeće, Komisiju i države članice „da nastave s cjelokupnim koordinacijskim naporima na temelju najboljih dostupnih naučnih podataka posebno u pogledu propisa o karantinu, prekograničnog praćenja kontakata, strategija testiranja, zajedničke procjene metoda testiranja, uzajamnog priznavanja testova i privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU“.

Evropsko vijeće podržava aktivnosti na nivou EU-a u vezi s razvojem i distribucijom potencijalnih cjepiva i ponovo ističe potrebu za pouzdanim postupkom odobravanja i praćenja, izgradnjom kapaciteta za cijepljenje, te pravednim i cjenovno pristupačnim pristupom cjepivima. U tom pogledu Evropsko vijeće podržava i daljnju ulogu EU na globalnom nivou.

Izvor: Al Jazeera