Oglasi

Norveški grad upleten u 'špijunski rat' s Rusijom

Ruske vlasti su 2017. uhapsile i za špijunažu optužile penzionisanog graničnog službenika Frodea Berga.
U 2014, nakon što je Norveška osudila pripajanje Krima, Rusija je nametnula kontrasankcije na uvoz norveške morske hraneReuters

Piše: Gloria Dickie

Kada je beluga kit opremljen ogrlicom i kamerom ruskog brenda uskočio u vode sjeverne Norveške ranije ove godine, stanovnici obližnjeg grada Kirkenesa su se šalili da su konačno i oni dobili špijuna.

Ruske vlasti su 2017. uhapsile i za špijunažu optužile penzionisanog graničnog službenika Frodea Berga.

On je postao prvi Norvežanin osuđen za takav prekršaj od kraja Drugog svjetskog rata i danas je zaključan u zatvoru blizu Moskve.

Nije uvijek bilo ovako između ova dva susjeda.

Na vrh brdašceta blizu centra Kirkenesa nalazi se kip usamljenog sovjetskog vojnika, uspravnog, s puškom na gotovs.

Ispod njega su vijenci crvenog, plavog i bijelog cvijeća.

Na spomeniku piše: „Hrabrim vojnicima Sovjetskog saveza u znak sjećanja na oslobođenje Kirkenesa.“

Sovjeti su 1944. oslobodili okrug Finnmark od njemačke kontrole.

Međutim, 196 km granice će ostati zatvoreno do kraja Hladnog rata, sa ruskim vojnicima koji su aktivno patrolirali ovom regijom. Rusija i Norveška su 1993. uspostavile barentsku saradnju, koja je otvorila put za eru relativnog mira.

Norveška osudila pripajanje Krima

Ali drugarstvo između ove dvije nacije, koje su dugo činile čudan par, nailazi na poteškoće.

Arktička regija doživljava efekat hlađenja i neugledni grad Kirkenes od 3500 ljudi u proteklih nekoliko godina stiče neviđeni geopolitički značaj: jedini na svijetu granični prelaz između Rusije i NATO-a leži 30 km dalje.

Dok rastu tenzije između Evrope i Rusije, ovaj se grad sada našao usred, kako su ga neki nazvali „špijunskog rata“.

U 2014, nakon što je Norveška osudila pripajanje Krima, Rusija je nametnula kontrasankcije na uvoz norveške morske hrane.

„Ekonomski utjecaj na norveškoj strani s gubitkom ruskog tržišta je ogroman“, rekao je Rune Rautio, šef poslovnog inkubatora u Kirkenesu.

Prije sankcija, otprilike polovina norveške morske hrane je izvožena u Rusiju.

„Rusija je bila najvažniji uvoznik za Norvešku u to vrijeme. Preko noći smo se morali prilagoditi“, kazao je Rautio.

Tri godine kasnije, Nilsen se zaputio na sastanak u Murmansk kada su ga zaustavili ruski graničari i zabranili mu ulazak.

Nilsen je urednik online novina The Independent Barens Observer, značajne publikacije o arktičkim pitanjima, koja se objavljuje iz Kirkenesa. Ruska ambasada u Oslu kasnije je objavila da mu je trajno zabranjen ulaz.

Prema Nilsenovom mišljenju, promjene su zaista počele da se dešavaju u Norveškoj kada je Vladimir Putin izabran za predsjednika Rusije po treći put 2012.

Rusija blokira web stranicu

U to vrijeme je ruski predsjednik počeo uskraćivati prava civilnom društvu, i saradnja na sjeveru, koju su izgradile nevladine organizacije i regionalne vlade, počela se mijenjati.

Još je novinara zapalo u nevolje.

„U 2019. možemo biti iskreni i reći da imamo sigurnosnu situaciju koja je poprilično napeta“, rekao je Nilsen.

Ranije ove godine je The Independent Barents Observer objavio članak o domicilnom gej muškarcu iz naroda Sami iz Švedske, preveden na ruski jezik.

Nilsen je dobio upozorenje od ruske vlade da u roku od 24 sata ukloni taj članak. Nisu to učinili. Sada je njihova web stranica blokirana u Rusiji.

„Izgubili smo približno dvije trećine svojih ruskih čitatelja“, rekao je Nilsen.

U julu se tajna nuklearna ruska podmornica sposobna da prisluškuje telegrafe zapalila blizu Murmanska, 213 km od Kirkenesa.

Više nego ikada prije, izgleda, medvjed je na pragu Norveške.

Pa ipak, bilo je više od 250.000 prelazaka granice u 2018., ljudi su iz ruskog grada Murmanska putovali u šoping – stvarajući zalihama Appleovih proizvoda i pelena koje preprodaju.

Ulični znaci u Kirkenesu su ispisani i na norveškom i na ruskom. Otprilike 10 posto populacije ovdje čine Rusi, a mnogo je prekograničnih brakova.

„Prekogranična trgovina prati ekonomski razvoj u Rusiji, prije nego sigurnost“, rekao je Nilsen. „Trenutni kurs ruske rupije je važniji.“

Geopolitički nemiri

Između 2014. i 2017, kada je kurs bio nizak, neznatan je broj Rusa putovao u Norvešku u šoping.

Ali sada se, uprkos geopolitičkim nemirima, vraćaju.

U 2017, prema Rautiou, ruski kupci su u Kirkenesu potrošili oko 100 miliona norveških kruna (11,1 milion dolara), što je povećanje u odnosu na 30 miliona kruna (3,3 miliona dolara) u 2014.

Norvežani su, međutim, fokusirani na to da postanu manje ovisni o Rusiji.

„Imamo pozitivan razvoj neoslanjanja na Rusiju“, rekao je Rautio. „Razvija se turizam i raste broj posjetitelja iz Azije.“

U većini hotela u gradu možete naći azijske turiste koji odlaze na ekspedicije sjevernih svjetala ili safarije kraljevskog raka u obližnjim fjordovima. Svako jutro, brod za krstarenje Hurtigruten isplovljava iz gradske luke i putuje ka gradu Bergenu na jugu.

Noverški barentski sekretarijat, vladino tijelo čiji je zadatak održavati dobre odnose između Rusa i Norvežana kroz inicijative civilnog društva, u srcu je Kirkenesa.

Oni redovno organizuju sportske turnire između ove dvije nacije i rade na ekološkim projektima sa ruskim partnerima.

Kako se situacija pogoršava, ovaj je rad dobio novi nivo hitnosti.

„Rad i međusobna saradnja, upoznavanje, to je zapravo mehanizam diplomatske sigurnosti“, rekao je Lars Georg Fordal, šef sekretarijata. „Tako se reducira nivo tenzije jer je ovaj kraj poprilično militariziran.“

Vojnici NATO-a sada redovno patroliraju ovom regijom, a u novembru 2018, Norveška je bila domaćin najveće NATO-ove vojne vježbe od Hladnog rata, sa preko 50.000 učesnika iz 31 države.

„Malo su hladniji odnosi između Zapada i Rusije. Ali ovdje se regionalna saradnja nastavlja.“

Sovjetsko oslobođenje Finnmarka od njemačke kontrole

Sutradan se Fordal vozi autoputem E105 prema ruskom graničnom prelazu, putem kojim se vozio stotinama puta. Automobil ispred njega ima ruske tablice.

Put prolazi kroz Murmansk, onda se nastavlja prema Sankt Peterburgu, Moskvi i konačno stiže do grada Yalte na poluotoku Krimu. Norvežani i Rusi koji žive u krugu od 30 km od granice mogu putovati bez vize na osnovu sporazuma potpisanog prije devet godina.

Prolazi pored nacionalnog parka OvrePasvik, zaštićenog područja kojim zajedno upravljaju Norveška, Finska i Rusija.

Fordal vozi preko novog mosta preko rijeke Pasvi.  Kada je most otvoren 2017, ministri iz oba naroda su odabrali da svežu mašnu umjesto da presijecaju vrpcu, što simbolizira prijateljstvo između regija.

Norvežani će ovog oktobra obilježiti 75. godišnjicu sovjetskog oslobođenja Finnmarka od njemačke kontrole na kraju Drugog svjetskog rata.

Grad je pozvao ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova na proslavu.

U februaru je ruska ambasada potvrdila da će Lavrov prisustvovati; ukoliko dođe, bit će to njegova prva posjeta Norveškoj od 2014, kada je prešao granicu da prisustvuje 70. godišnjici.

Ranije, nakon što je Norveška uhapsila ruskog parlamentarca osumnjičenog za špijunažu u septembru prošle godine, Lavrov je iskritikovao Norvešku tokom Generalne skupštine UN-a.

„Norveško gostoprimstvo“, izjavio je sarkastično, „ruši sve rekorde“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.