Oglasi

'Niko ne želi rat': Jutro nakon tursko-ruskih pregovora

Sirijski grad Qamishli, u kojem živi veliki broj Kurda, nije dio sporazuma o sigurnoj zoni, koji su postigli Sirija i Rusija.
Turska je u Siriji pokrenula ofanzivu kako bi protjerala kurdske borce s graniceHosam Salem/Al Jazeera

Ceylanpinar, Turska – Predsjednici Turske i Rusije, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, postigli su dogovor o kurdskim borcima – dugogodišnjem trnu u peti Ankare – kako bi se oni u sljedećih 150 sati povukli iz "sigurne zone" na sjeveru Sirije, koju kontrolira Turska.

Saopćenje je obavljeno u utorak nakon šestosatnih pregovora u ruskom gradu Sočiju. Erdogan i Putin podržavali su suprotstavljene strane u dugogodišnjem sirijskom ratu.

Nakon sporazuma Ankara i Moskva provodit će zajedničke patrole istočno i zapadno od područja, osim u slučaju sirijskog pograničnog grada Qamishlija.

Putin, moćni vojni saveznik sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, rekao je da je to "značajan sporazum za Siriju".

Taj potez uslijedio je nakon što je primirje između Turske i kurdskih boraca na sjeveroistoku, kojem su posredovale Sjedinjene Američke Države, isteklo uz sporadičnu slavljeničku pucnjavu koja se čula širom granice u sirijskom gradu Ras al-Aynu.

Vojna operacija

Turska je 9. oktobra pokrenula vojnu operaciju u sjeveroistočnoj Siriji, za koju je rekla da joj je cilj da protjera Sirijske demokratske snage (SDF), koje predvode Kurdi, 32 kilometra od svoje granice. Turska, također, želi uspostaviti sigurnu zonu za 3,6 miliona sirijskih izbjeglica, koje su u toj zemlji, a koje Ankara želi vratiti.

Ankara odavno smatra Jedinice narodne zaštite (YPG), koje čine većinu SDF-a, terorističkom grupom.

"Ako su grupe YPG-a i dalje duž granice, operacija će biti ponovo pokrenuta", rekao je za Al Jazeeru Yusuf Alabarda, turski stručnjak za međunarodnu sigurnost.

Odbacio je potencijalnu ulogu SAD-a, saveznika SDF-a u borbi protiv grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), u tome da se kurdski borci pritisnu da se povinuju sporazumu.

"Jedina garancija da se YPG povuče s granice nije pritisak SAD-a nego prisustvo turskih snaga na terenu", rekao je. "Nema oružanih snaga na terenu koje se mogu suočiti s turskom vojskom na njenoj granici."

Sigurna zona

Sigurna zona, koju će Ankara kontrolirati, bit će područje dubine 32 kilometra između Tal Abyada i Ras al-Ayna, koje će se protezati na 120 kilometara.

Turska je originalno željela da dužina sigurne zone bude 440 kilometara, ali je Samuel Ramani, doktorant i istraživač na Odsjeku za međunarodne odnose Univerziteta u Oxfordu, rekao da je Turska pristala na praktičniju opciju.

"Pristajanje na ovo izbjegava sukobljavanje s Rusijom, omogućava Turskoj da obustavi ofanzivu i izuzme se od američkih sankcija, a zadovoljavajući rezultat jest uklanjanje YPG-a", kazao je Ramani.

U Ceylanpinaru Ibrahim Khalil sjedi ispred svoje kuće. Turska zastava stoji na rubu krova u znaku koji označava "kuću mučenika".

Khalilu je poginula 11-godišnja kćerka Elif nepun dan nakon što je počela turska vojna operacija.

Minobacački napad SDF-a pogodio je prednji dio kuće, a geler je ubio Elif, koja je stajala na pragu. Njen dvogodišnji brat Khalil ranjen je, ali je preživio.

"Moja supruga i djeca čekali su njihovog ujaka da ih pokupi i odvede u svoje selo, 60 kilometara odavde, gdje je sigurnije", rekao je Khalil, koji je tada radio u Ankari.

"Elif mi je poslala poruku na WhatsAppu da se spremaju napustiti kuću. To je bio posljednji put da sam se čuo s njom."

Brat 11-godišnje Elif, koja je poginula u minobacačkom napadu SDF-a, na krovu njihove kućeHosam Salem/Al Jazeera

Njegove oči su se zamaglile. "Njen gubitak je težak za podnijeti", rekao je.

Taj 42-godišnjak, koji, kao i mnogi stanovnici grada, govori arapski i turski jezik, potpuno podržava tursku operaciju.

"Niko ne želi rat, ali je ovdje riječ o zaštiti naše granice. Turska nema interesa da okupira sirijsku zemlju, ali mora braniti svoju granicu od ovih terorista", rekao je, misleći na YPG.

Dodao je da vojna operacija nije usmjerena protiv kurdskog naroda.

"Sirijci, Kurdi – svi su oni moja braća. Kako Turska može biti protiv kurdskog naroda kada je 10 miliona njih ovdje?"

Sirijski grad Qamishli, u kojem živi veliki broj Kurda, nije dio sporazuma o sigurnoj zoni, koji su postigli Sirija i Rusija.

Za Ramanija je to indikator šire ruske strategije, kojom se želi ograničiti obim turskog vojnog prisustva nakon straha da bi Qamishli mogao biti prepušten na milost turskim snagama.

"Rusija želi osigurati da se što je više moguće kurdskih područja vrati Assadovom režimu i da se reintegriraju u Siriju", rekao je.

Još je kazao da su pregovori u Sočiju o YPG-u i sjevernoj Siriji vjerovatno vođeni u tandemu s razgovorima o Idlibu, sjeverozapadnom uporištu opozicije u Siriji.

"Od Turske se vjerovatno očekuje da napravi ustupak u vezi s Idlibom kako bi se oslabila sirijska opozicija, u zamjenu za rusku popustljivost na sjeveru Sirije i opseg sigurne zone", zaključio je Ramani.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.