Nevidljivi za sistem: Apatridi na Balkanu

Osobe nevidljive za sistem, odnosno osobe bez državljanstva ili apatridi su i dalje među nama. Bez obzira što se konvencijama od 1954. i kasnije 1961. godine pokušava smanjiti taj izuzetno veliki negativan utjecaj na život pojedinca, po UNHCR-u još je 3,9 miliona u 78 država svijeta. Proces gubitka državljanstva je najčešće usko vezan sa konfliktima. Veliki broj ljudi je bio bez državljanstva nakon drugog svjetskog rata, pa raspadom Sovjetskog saveza, Jugoslavije i ratovima na Bliskom Istoku.

Koncept državljanstva je regulisan od strane međunarodnog javnog prava tako da osoba ima pravo na državljanstvo države na čijem se tlu rodila ili ima pravo na državljanstvo na osnovu krvne veze – ima pravo na državljanstvo roditelja.

Postoje i sistemi koji su dijametralno drugačiji od ostatka svijeta, gdje se državljanstvo upisuje po mjestu prebivališta majke. U Siriji se državljanstva djeci upisuju po ocu. Ako muškarac izgubi život prije rođenja djeteta, kasnije ga nema ko upisati u matične knjige.

Pristup pravu

U regiji Zapadnog Balkana se apatridija smanjuje, ali još uvijek ne iščezava. Može to saznanje izazivati i čuđenje s obzirom da je ovaj region poznat po brojnim dvojnim državljanstvima. Međutim, ima osoba koji nemaju niti jedno. Najviše brige o njima uredi UNHCR-a koji imaju i izrađen globalni plan za period 2014-2024.

„Slučajevi apatridije u punom smislu u BiH su izuzetno rijetki. Trenutno imamo saznanja o par takvih slučajeva, od kojih je jedna osoba – apatrid nedavno stekla državljanstvo BiH. Međutim, s krajem maja 2020. godine, poznato nam je  85 osoba (većinom u FBiH) koje se nalaze u situaciji rizika od apatridije, a procjenjujemo da trenutno u zemlji ima do stotinu ljudi kojima je potrebna pomoć u rješavanju tog izuzetno važnog životnog pitanja. Uglavnom se radi o pripadnicima romske zajednice – osobama koje često žive u izrazito teškim okolnostima. To su djeca rođena u inozemstvu, od roditelja koji su bh. državljani, a kod kojih nije došlo do ispravnog upisa u matične knjige i čiji roditelji nemaju potrebne dokumente za upis u matične knjige rođenih. Također, u tom broju nalaze se i djeca rođena izvan bolnica, a čiji je upis u matičnu knjigu rođenih veoma spor i u nekim slučajevima vrlo kompliciran“, kaže Dorijan Klasnić iz UNHCR-ove predstavništva u Bosni i Hercegovini.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Apatridi u ovoj zemlji svojim pravima pristupaju temeljem više zakona. Na primjer, pristup pravu na rad regulisan je putem Zakona o strancima, kao i pravo na osnovno obrazovanje, dok je sam pristup radu i obrazovanju regulisan na entitetskom nivou. Značajno je i pravo na putnu ispravu i pravo na olakšanu naturalizaciju za apatride. Na lokalnom nivou ostvaruju pravo na stručnu pravnu pomoć i provođenje postupka registracije bez plaćanja taksi, temeljeno na socijalnoj ugroženosti.

„Trenutni mali brojevi su direktan rezultat ciljanog i koordiniranog rada UNHCR-a s partnerima i vlastima, između ostalog, na unaprjeđenju pravnog okvira. Od 2008. godine kada smo započeli s programima namijenjenim toj svrsi, uspjeli smo identificirati 1.753 osobe, većinom majke s djecom te im pomogli u procesu upisa u matične knjige rođenih i državljana i pribavljanju svih potrebnih dokumenata, kao što su rodni listovi, uvjerenja o državljanstvu te ostale važne isprave“, navodi Klasnić.

Rizik od apatridije

Prema procjenama UNHCR-a u Srbiji zasnovanim na posljednjem istraživanju iz 2015. godine, kao i na broju riješenih slučajeva u prethodnih pet godina, u Srbiji se procenjuje da živi oko 1.950 osoba u riziku od apatridije, s tim što se smatra da od tog broja nekih 300 osoba još uvijek nema upis u matičnu knjigu rođenih. Najčešće su ovom pojavom pogođeni Romi, Aškalije, Egipćani…

„Velika većina ovih osoba su pripadnici romske nacionalne manjine i na teritoriji Republike Srbije žive već generacijama. U tom smislu ne radi se o takozvanim de jure apatridima, odnosno o osobama koje nisu državljani ni jedne države u skladu sa njenim zakonima, već o građanima Srbije koji iz različitih razloga ne mogu da se upišu u matične knjige rođenih ili da potvrde svoje državljanstvo.

Moram da napomenem da je u periodu od 2012. godine na ovamo, u saradnji sa nadležnim državnim organima učinjen ogroman pomak, jer su izmenjeni, kao i doneti odgovarajući zakoni, a harmonizovana je i praksa u postupanju organa. Broj apatrida je drastično smanjen“, poručuje Jelena Milonjić iz UNHCR-a u Srbiji.

U toj zemlji se lica u riziku od apatridije suočavaju sa problemima u pristupu zdravstvenoj zaštiti, kao i pravima iz oblasti socijalne zaštite. Oni po pravilu žive u izuzetno teškim ekonomskim uslovima i nalaze se ispod granice siromaštva, a nisu oslobođeni plaćanja taksi za izdavanje dokumenata.

„U periodu od 2010. do 2015. godine učešće osoba bez osnovnih ličnih dokumenata među  populacijom  Roma u Srbiji je opalo za 43 odsto. Sa 6,8 odsto 2010. na 3.9 odsto 2015.godine. Smatramo da su i te brojke pale od 2015.godine na ovamo, a trebalo bi uskoro to i da izmerimo kroz novo istraživanje na terenu“, zaključuje Milonjić.

Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske bilježi iznimno rijetke zabilježene slučajeve apatridije. Punudili su i statističke podatke kojima to potkrepljuju. Na kraju juna ove godine bilo je 13 osoba bez državljanstva sa odobrenim stalnim boravkom i 14 osoba bez državljanstva sa privremenim borakvom.

Naturalizovani državljani

„Uz to smo imali i 28 osoba sa neutvrđenim državljanstvom na odobrenom stalnom boravku i 35 osoba na privremenom boravku. Kada je u pitanju stjecanje hrvatskog državljanstva naturalizacijom ili utvrđivanje hrvatskog državljanstva za cijelu 2019.godinu, dvije osobe sa neutvrđenim državljanstvom i sa prebivalištem u Hrvatskoj su stekle državljanstvo, za 10 osoba je utvrđeno hrvatsko državljanstvo (5 na prebivalištu u Srbiji, 1 u Francuskoj, 1 u Australiji,  2 u Njemačkoj i 1 u Crnoj Gori), a pet osoba bez državljanstva je steklo hrvatsko državljanstvo“, podaci su MUP-a Republike Hrvatske.

Za prvih šest mjeseci ove godine je za još šest osoba utvrđeno državljanstvo, a tri osobe se postali hrvatski državljani naturalizacijom, a da su ranije bili bez utvrđenog državljanstva.

Crna Gora: Bez dokumenata najčešće Romi i Egipćani

U Crnoj Gori se od posljednjeg popisa stanovništva, kada je bilo 4.312 osoba koji su se izjasnili da su bez državljanstva, kroz terensku verifikaciju 2017. godine došlo do broja od 140 osoba koji su u opasnosti od apatridije. Uglavnom su to Romi i Egipćani, iako ima i drugih nacionalnosti. Svi oni bez dokumenata imaju malo prava u ovoj državi.

„Vlada Crne Gore je prepoznala potrebu za dodatnim radom u ovoj oblasti pa se tako, na globalnom skupu o apatridiji, održanom u Ženevi prošle godine, obavezala da izmjeni i harmonizuje nacionalno zakonodavstvo, kako bi se licima sa priznatim statusom apatrida omogućio efikasniji pristup pravima. Prema obavezama koje je Crna Gora preuzela na tom skupu, te aktivnosti će se sprovesti do kraja 2021. godine, sa fokusom na oblast socijalne, zdravstvene zaštite i zapošljavanja“, navode iz UNHCR-a u Crnoj Gori.

„Ukoliko imaju privremeni boravak, prava su im znatno manja u odnosu na one koji imaju stalni boravak te nemaju pravo na rad, socijalnu pomoć, zdravstveno osiguranje te besplatnu pravnu pomoć. Ova su prava omogućena bezdržavljanima na stalnom boravku. No, reguliranje boravka za osobe bez državljanstva je vrlo zahtjevan te dugotrajan postupak zbog nepostojanja putnih isprava, nepoznavanja pravnih propisa te plaćanja upravnih pristojbi.  UNHCR-ov provedbeni partner na godišnjoj razini pruža besplatnu pomoć na projektu suzbijanja bezdržavljanstva u otprilike 500 tinjak slučajeva. Većina se odnosi na osobe koje su u riziku od bezdržavljanstva, dakle osobe koje imaju poteškoće u reguliranju svojeg statusa u Republici Hrvatskoj“, poručuju iz UNHCR-a u Hrvatskoj.

Apatridija ne predstavlja uvijek samo jedan problem. Kao takva može biti samo prvi korak za kasnije mnogo teže slučajeve i za pojedinca i za kompletno društvo. Od trgovine ljudima, trgovine organima, prosjačenja, prostitucije i inih zala pred kojima državni sistemi teže dolaze do mogućnosti praćenja i spriječavanja negativnih posljedica.

Dok se potpuno neiskorijeni, ovi ljudi će se susretati sa diskriminacijom ili ranjivosti kojom su podloženi samim svojim statusom. Kao osobe koje se nalaze na tlu strane teritorije bez državljanstva, oni se nalaze u pravnom limbu bez statusa pripadanja. Kao takvi izloženi su rasnoj, etničkoj, vjerskoj i ostalim oblicima diskriminacije. 

Izvor: Al Jazeera