Oglasi

Nematerijalno kulturno naslijeđe: Bogatstvo koje se mora čuvati

Aktivnosti udruženja "Stećak" su mnogobrojna a izložbom se javnosti pokazuje nematerijalno kulturno naslijeđe BiH.
Nematerijalno naslijeđe važan je dio kulturne tradicijeUstupljeno Al Jazeeri

Očuvanje kulturne baštine u cijelom svijetu se doživljava kao jedan od najvažnijih vidova ispoljavanja kolektivnog identiteta, a narodi i zemlje koji imaju dugu i bogatu historiju posebno su sretni tom činjenicom. Pored velikog broja spomeniika graditeljskog naslijeđa Bosna i Hercegovina je zemlja sa veoma raznovrsnim nematerijalnim kulturnim naslijeđem.

Njegovanje, baštinjenje i predstavljanje tog dijela kulturnog naslijeđa predstavlja poseban izazov. Tim se aktivnostima bavi udruženje za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“ koja će svoje aktivnosti na tom polju predstaviti na izložbi „Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine“, projektu koji je podržalo Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Svijest o tradiciji

Potpredsjednik Udruge Zvonko Martić smatra da je njegovanje kulturne baštine dužnost i obaveza jer u savremenom globaliziranom i svijetu u kojem se svakodnevnom pomiču granice nužno je posjedovati svijest o svojoj tradiciji i umjetničkom naslijeđu.

„Uopće svjetski je globalni trend da u svim državama, svi narodi traže svoje identitetske elemente koji ih razlikuje od onih drugih. Jedna od tih stvari vezanih za identitet je upravo i nematerijalna kultura, znači različite vještine i umijeća, pjevanje, izrade predmeta, obrti, dakle sve ono na neki način jeste specifikum nekog naroda“.

Martić kao posebno težak problem vidi i nedostatak sluha u javnom prostoru za specifične vrijednosti nematerijalne kulturne baštine koja se namjerno potiskuje na marginu i sistematično zanemaruje. U BiH je dodatni problem što je nematerijalno kulturno naslijeđe još uvijek živo i prisutno u svakodnevnom životu pa se često, zbog toga, veoma ignorantski odnosimo prema njemu.

„Pa mislim da uopće javni diskurs i medijski diskurs nisu svjesni vrijednosti nematerijalnog kulturnog naslijeđa i on se okrenuo prema individualnom kulturnom izričaja a tradicijska kultura nije nešto što je na pravi način valorizirano. Mi imamo problem koji je više u mentalnom sklopu, a to je da je tradicijska kultura nama preblizu. Živimo sa tim nekim elementima pa nekako nam se čini da je to normalno, za razliku od nekih naroda koji sada ulažu na istraživanja svog naslijeđa velike novce i velike potencijale i  ljudske kapacitete. Ne možemo mi biti izgrađeni kao suvremeni ljudi bez onoga tradicijskog“, jasan je Martić.

Fotografije na izložbi izradio je umjetnik Jasmin Fazlagić koji kaže da je saradnja sa ocem Zvonkom Martićem bila izuzetno plodotvorna. Njihov primarni cilj bio je da predstave nematerijalno kulturno naslijeđe građanima i podignu javnu svijest o njegovj vrijednosti.

Nemaran odnos institucija

„Inače, moj rad sa ocem Zvonkom je dugogodišnji i to je samo jedan od naših pokušaja da sačuvamo našu baštinu, da sačuvamo naše tradicijske vrijednosti. Pokušali smo i na ovaj način da napravimo nešto što bi moglo biti interesantno“.

I Fazalagić je mišljenja da javnost ne razumije koliko je bogato i raznoliko kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Razmišljajući o historiji BiH kaže postaje se svjesno njenog bogatstva tek kada je usporedimo sa nekim drugim zemljama, posebice onima Novog svijeta i baš zbog toga je rad na očuvanju tog tradicijskog bogatstva veliki izazov.

„Vidite, to je veliki izazov jer naša je tradicija bogata i kada pogledate Amerikance koji gaje tradiciju, a stara je 300 godina i našu koja je stara hiljadu godina onda naravno da je to veliki izazov“.

Ono što je obeshrabrujuće i poražavajuće kaže Fazlagić jeste nemaran odnos institucija prema kulturnom naslijeđu i očuvanje baštine prepušteno je na ljubav entuzijasta koji razumiju njenu vrijednost.

„Nažalost, ni institucije ni veliki broj ljudi nema osjećaj za te stvari i za važnost očuvanja tradicije koju imamo. Međutim, većina se projekata se veže za ljude entuzijaste koji sve to rade srcem i rade na način da sačuvaju nešto od onoga što je bilo a što uveliko i nestaje“.

Dvanaest kulturnih elemenata

Na izložbi se prvi put na jednom mjestu predstavlja nematerijalna kulturna baština u Federaciji BiH. Na ovoj multimedijalnoj izložbi kroz fotografiju, video materijale i pojedine predmete  izrađene različitim tradicionalnim tehnikama s pratećim tekstom predstavlja se dvanaest kulturnih elemenata s Preliminarne otvorene liste nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine.

To su: konjičko drvorezbarstvo, potkivanje jaja u Kreševu, umijeće izrade čipke – kera, hodočašće na Ajvatovicu – Prusac, hodočašće sv. Ivi – Podmilačje, izrada grnčarije u Liješevi, običaj košenja u Kupresu, ganga, umijeće izvođenja sevdalinke, umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen, polifoni oblik pjevanja „u tri“ u Usori i skokovi sa Starog mosta u Mostaru.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.