Namjerno kreirana digitalna ovisnost

Skoro četiri milijardi ljudi ima naloge na nekoj (ili na nekoliko) društvenih mreža, a dnevno je aktivno preko tri milijarde (EPA)

Najopasnije su besplatne stvari…

Prvi sam imao ADSL priključak, od celog mog društva, tamo neke 2006. godine. Deset mb/s brzine downloada je bilo nezamislivo brzo, a prijatelji su stalno tražili da skinu nešto sa interneta. Imao sam (naravno) naloge na brojnim internet forumima, i na novoj vrsti sajta, društvenoj mreži, tada popularnom MySpace. Negde na internetu sam video reklamu za tada anonimni sajt Facebook – čiji je naziv zapravo igra reči od engleskog Yearbook (godišnjak, spomenar, prim. aut.). Besplatan, naravno. Deceniju i po kasnije ćemo saznati da na internetu, ništa nije besplatno.

Istraživanje koje je sproveo Broadband Research kaže da u Evropi korisnici na društvenim mrežama provedu u proseku 144 minuta dnevno, ili oko dva sata. To je za 62 odsto više vremena nego što smo na društvenim mrežama provodili u 2012. godini.

Skoro četiri (3.8) milijardi ljudi ima naloge na nekoj (ili na nekoliko) društvenih mreža, a dnevno je aktivno preko tri milijarde. Takođe, stručnjaci su izračunali da ako se ovakvo korišćenje društvenih mreža nastavi, svako od nas će, do poznih godina, ukupno provesti na njima više od pet godina života.

Istraživanje je pokazalo i da od ovih dva sata, najveći deo odlazi na Facebook, YouTube i Instagram, dok su druge mreže dosta manje zastupljene.

Dizajnom do korisnika

A zašto toliko vremena provodimo u ovim aplikacijama, te zašto non-stop proveravamo naše smartfone, tablete, laptopove?

To je tako i zamišljeno! Ko to kaže? Niko drugi do Šon Parker, milijarder, osnivač legendarnog servisa Napster i jedan od prvih investitora u Facebook (FB). Parker je podigao pravu buru u tehnološkom svetu pre par godina, kada je otkrio pozadinu ‘mašinerije’ koja pokreće FB. “Facebook počiva na psihološkom principu socijalne validacije, tj. želje da se bude prihvaćen. To je deo ljudske psihe i prirode, i gotovo sve društvene mreže počivaju na tom principu – broju lajkova, komentara, pregleda video klipova ili broju deljenja objave”, kaže Parker. “Kada imamo malo lajkova i komentara, osećamo se usamljeno, odbačeno, kao da smo manje vredni”.

“Osnivači Facebooka su apsolutno znali za efekte ovakve mreže i korisničkog sistema – on zapravo menja vaš odnos prema svetu, kao i način na koji vas svet doživljava. To menja i odnose među ljudima, među prijateljima, porodicom”, dodaje.

I drugi svetski stručnjaci se slažu sa ovim. Aza Raskin je stručnjak za Web koji je radio u kompaniji Mozilla, te putem interneta godinama upozorava na zavisnost od društvenih mreža.

“Iza aplikacije na vašem telefonu, postoji na hiljade programera, dizajnera i desetine hiljada računara i servera, koji svi rade zajedno da ta aplikacija bude što zaraznija, kako bi u njoj proveli što više vremena. Ono što se svima dešava je da po nekoliko minuta samo listaju i listaju aplikaciju u potrazi za novim sadržajem – zapravo taj efekat na mozak čoveka je isti kao kod korišćenja opojnih droga”, smatra Raskin.

Milan Dimitrijević, web dizajner iz Niša, kaže da i u našem regionu možemo primetiti ovakvu ‘zavisnost’:

“Pitajte bilo kog tinejdžera šta želi za rođendan. Garantujem, gotovo svi žele novi smartfon, obično neki skuplji. Osvrnite se oko sebe – na ulici, u kafiću, čak i u kući, većina je kao ‘zalepljena’ za neki od uređaja. Sada čak imate i jeftine TV uređaje koji takođe imaju društvene mreže, tako da i taj najveći ekran u kući postaje prozor u lajkove i čitanje komentara”, navodi Dimitrijević.

Cucla, pa telefon

I ne samo odrasli – svedoci smo da sve veći broj najmlađih dosta vremena provodi uz telefon ili tablet, gledajući crtaće ili igrajući igrice.

Doktorka Nataša Jordanov-Mitić iz Vranja, koja je i mama trogodišnje devojčice, kaže da moramo biti veoma obazrivi kada su tehnologije i najmlađi u pitanju:

“Deca treba da što manje vremena provode na internetu i uz ‘smart’ telefone. Često korišćenje smartfona kod dece dovodi do asocijalnosti, kao i do preterane eksitacije, tj. nadražaja pažnje. Zbog toga, kada im uzmemo uređaj, deca postaju razdražljiva i besna, a neka deca čak doživljavaju i napade nalik epileptičnim. Ovo dovodi i do toga da deca ne razvijaju kognitivne sposobnosti, a mnoga istraživanja su pokazala da današnja deca zapravo zaostaju u snalaženju u svetu u odnosu na njihove vršnjake od pre dvadesetak godina”, navodi Jordanov-Mitić.

Jovana Šipčić, urednica portala JollyWoman, smatra da je zavisnost od društvenih mreža realna opasnost:

“Zavisnost od društvenih mreža i telefona mnoga istraživanja poistovećuju sa alkoholizmom i zavisnošću od droge. Verujem da većina ljudi ne može da zamisli svoj dan bez društvenih mreža, što već spada u neki vid zavisnosti. Preporučila bih svima jedan mini ‘detoks’ od društvenih mreža i telefona, verujem da bi tada mnogi shvatili koliko zapravo zavise od njih”, kaže Jovana.

I u šumu s telefonom

Programer i developer Nemanja Stanojević iz Beograda primećuje da i druge aplikacije zavise od društvenih mreža:

“Vaš pametni telefon je i dizajniran da bi što više bili na društvenim mrežama. Facebook, Instagram, YouTube su obično najveće aplikacije na uređaju, prikupljaju podatke o vašoj lokaciji, kretanju. Svaka druga aplikacija ima opciju Share, tj. podeli sa prijateljima na nekoj od mreža. Svakako, i web-sajtovi medija u mnogome zavise od tih Like i Share dugmića ispod svake vesti. Mnogi moji prijatelji i ne znaju za druge resurse na internetu, sem društvenih mreža”, kategoričan je Stanojević.

Akademska slikarka i edukator Vesna Marinković-Stanković smatra da preterana zavisnost od smartfona može imati posledice:

“Definitivno smo postali zavisni od društvenih mreža i telefona. Gde god se okrenem ljudi nose mobilni u rukama, gledaju u njih ili kuckaju nešto. Retki su osvešteni i oni koji ga ostavljaju bar na jedan dan. Čak i u prirodi vidim ljude sa telefonima. Ne mogu da tvrdim da se i ja tu ne ubrajam, naravno, u mnogome nam to koristi, ali i šteti. Postali smo robovi mašina i sklapamo virtuelna prijateljstva. Meni lično to sve više smeta i planiram da izvedem eksperiment i kad budem na odmoru budem bez mobilnog i interneta mesec dana. Sigurna sam da će to biti lekovito iskustvo. Ali sam i sigurna da će prvo čega ću se dokopati nakon odmora biti mobilni i onda proveravanje svega što sam propustila.”

U svetu je prošle godine prodato više od  680 miliona smartfona. U ovu brojku su uračunati samo prodati – ne i svi proizvedeni uređaji. Projekcije su da će do 2025. godine globalne isporuke biti iznad milijardu uređaja godišnje, čak i ako dođe do usporavanja globalne ekonomske aktivnosti.

Ovakve brojke pokazuju enormnu potražnju za ovim uređajima širom sveta , a i u zemljama ex-SFRJ je česta slika da neko poseduje po dva, pa čak i tri smartfona. Uz ovakvu potražnju, i društvene mreže će beležiti rast, i broja korisnika, kao i vremena provedenog na njima.

Izvor: Al Jazeera