Oglasi

Na vrata kuca manje predvidiva zima

Pred nama je nešto manje predvidiva zima nego inače, no o najhladnijoj u 100 godina za sada se, ipak, ne može govoriti.
Ova zima manje je predvidiva nego inače, no na temelju jednog signala ne može se predviđati najhladnija zima u 100 godina, upozorava strukaEPA

Piše: Tomislav Šoštarić

Njemački meteorolog Dominik Jung nedavno je ustvrdio kako je pred Balkanom duga i iznimno hladna zima s noćnim temperaturama do čak -25 stupnjeva, dok bi se one dnevne trebale kretati oko -10 stupnjeva. 

Posebno neugodno, predviđa Jung, bit će u prosincu i siječnju, s jakim vjetrovima i mećavama, te obiljem snijega. Čak štoviše, Jung prognozira da bi se moglo raditi o najhladnijoj zimi u posljednjih 100 godina. 

Kao što se to često događa posljednjih godina, mediji u regiji pridali su veliku pozornost ovim predviđanjima, zaintrigiravši time javnost po tko zna koji puta. 

Promatrajući način na koji mediji, ne samo u regiji već i šire, posljednjih godina tretiraju razne i često proturječne dugoročne prognoze, vidljivo je da uoči svake zime i ljeta s naslovnica 'vrište' napisi o rekordno toplim ljetima ili jednako rekordno hladnim zimama. 

K tome se stječe dojam da vrućina ljeti i hladnoća i snijeg zimi izazivaju svojevrsno čuđenje, tj. kao da nije 'normalno' da ljeti bude vruće, a zimi hladno. 

Bizarne situacije u Zagrebu

Ne baš tako duga povijest 'opsjednutnosti' medija i javnosti nadolazećim atmosferskim prilikama ne odnosi se samo na dugoročne, već i na one mnogo pouzdanije, kratkoročne vremenske prognoze. 

Jedna takva izazvala je niz bizarnih situacija kada su početkom kolovoza mediji u Hrvatskoj danima upozoravali na drastičnu promjenu vremena s jakim vjetrovima, kišom, hladnoćom i tučom, pozivajući se pritom na najave meteorologa o nadolasku ciklone. 

Stvar je otišla toliko daleko da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić naredio besplatno parkiranje u gradskim garažama, kako bi građani mogli skloniti svoje limene ljubimce od nadolazeće nepogode i mogućih oštećenja.
Diljem Zagreba moglo se vidjeti automobile pokrivene dekama i sličnim prekrivačima, a građani su vozila parkirali i ispod nadvožnjaka, ne bi li izmakli nadolazećoj 'kataklizmi'. 

Na kraju, ciklona je stigla, doista je 'preko noći' značajno zahladnjelo, pala je kiša i – to je uglavnom bilo to, barem u Zagrebu. 

Visoka točnost kratkoročnih prognoza

Postoji nekoliko tipova prognoza s obzirom na trajanje prognostičkog razdoblja. Vrlo kratkoročne prognoze vremena izrađuju se za samo nekoliko sati. Zatim slijedi kratkoročna prognoza vremena, a to je ona koju najčešće koristimo za planiranje svojih aktivnosti. Ona obuhvaća razdoblje od jednog do tri dana. Točnost trodnevne prognoze u posljednjih 30 godina porasla je na sjevernoj hemisferi sa 85 na 98 posto, a na južnoj hemisferi ta je promjena bila još značajnija, otkriva Strelec Mahović. Osamdesetih godina prošlog stoljeća točnost trodnevne prognoze na južnoj hemisferi bila je samo 72 posto, dok je danas izjednačena s točnošću prognoze na sjevernoj hemisferi. "Danas je prognoza za 5. dan točnija nego što je 1990. bila prognoza za 3. dan. Njezina je točnost blizu 90 posto. Povećava se i točnost prognoze za 7. dan. Ona je 90-ih godina prošlog stoljeća bila tek malo viša od 50 posto, dok je danas 75 posto", kaže Strelec Mahović, kojoj su upravo kratkoročne prognoze predmet rada.

Idućih dana mediji su bili razmjerno tihi što se toga tiče. Tek tu i tamo stidljivo se progovaralo o tome kako je stvorena histerija zbog, kako se pokazalo, ničega. Više-manje, kao nekim konsenzusom, javnost i mediji priklonili su se kolektivnoj amneziji. 

No, stručnjaci postaju ogorčeni takvim stanjem stvari. Smatraju kako se radi o senzacionalizmu, neozbiljnosti, kaosu i nepoštivanju struke u tretmanu i prenošenju informacija o procjenama budućih atmosferskih prilika. 

Kontraproduktivna histerija

˝Ljudi će prije kupiti novinu u kojoj piše da vrač iz Sibira prognozira da će ovo biti najhladnija zima od pamtivijeka, nego onu u kojoj piše da hrvatski meteorolozi predviđaju prosječne zimske uvjete", komentira Dunja Mazzocco Drvar iz hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Kaže kako se radi o ozbiljnom i odgovornom poslu, a zaključke toga rada mediji bi, smatra, trebali jednako odgovorno i tretirati. 

Dužnost meteorologa je upozoriti građane na nadolazeće vremenske prilike, a, s druge strane, tu su i službe nadležne za sigurnost građana s kojima suradnja mora biti što je moguće bliža i jača, kako bi se spriječile negativne ili čak tragične posljedice lošeg vremena. 

A u medijima se, kaže Mazzocco Drvar, u izvješćima o nadolazećim vremenskim nepogodama često piše na način koji vodi do panike. 

U zamku tada mogu pasti i institucije, čiji je zadatak osigurati maksimalnu sigurnost za zdravlje, živote i imovinu građana. 

"Pritom ne mislim da bi svaki put kad postoji određena vjerojatnost za ljetno nevrijeme u Zagrebu građani trebali trpati svoje automobile u besplatne garaže, nego recimo da tada manifestacije na otvorenom trebaju biti prilagođene činjenici da ih može zadesiti nagla promjena vremena, ugroženi objekti kao što su kranovi ili skele osigurani, a službe hitne intervencije stavljene u stanje pripravnosti. U protivnom se stvara panika koja je kontraproduktivna", tumači Mazzocco Drvar. 

Smatra kako se radi o kontraproduktivnoj histeriji, koja ponekad prožima cijelo društvo. 

"Danas više ne prihvaćamo svijet kakav jest, nego ga pokušavamo promijeniti i prilagoditi sebi, umjesto da se prilagođavamo vremenu. A i pamćenje nam se nekako skraćuje, pa smo tako već zaboravili da je veljača 2012, prije nepune dvije godine, bila itekako hladna i snježna. Umjesto da histeriziramo o svemu, trebamo ulagati sve raspoložive resurse u razvoj, pa da sljedeću ledenu veljaču ili bilo kakvu drugu nepogodu dočekamo spremniji nego prošli put", kaže Mazzocco Drvar. 

Važna uloga medija

Pritom naglašava kako se tu ne misli samo na prognozu, nego i na prijenos informacija od prognostičara do krajnjeg korisnika, a tu je osobito važna uloga medija. 

Struka smatra kako treba pažljivo filtrirati sadržaj koji se pojavljuje u raznim izvorima na internetu i, svakako, uzeti u obzir riječ stručnjaka, pogotovo kada se s informacijama kreće prema javnosti, jer je vremenska prognoza nešto vrlo egzaktno. 

"Vremenska prognoza je stručno tumačenje rezultata meteoroloških modela, temeljeno na poznavanju fizike atmosfere, odnosno procesa koji se odvijaju u atmosferi. Stručnjak, meteorolog, korištenjem znanja, ali i iskustva u pojedinim situacijama, rezultate modela pretvara u prognozirane vremenske prilike. Važno je pritom znati da je numerički model za prognozu vremena, zapravo, skup matematičkih jednadžbi, koje pomoću fizikalnih zakona koji vladaju u atmosferi opisuju promjene pojedinih meteoroloških parametara (tlak, temperatura, vlažnost, vjetar) u vremenu", navodi Nataša Strelec Mahović iz DHMZ-a 'definiciju' vremenske prognoze. 

Najpreciznije vremenske prognoze su one kratkoročne, o kojima meteorološke službe izvještavaju svakodnevno. Zahvaljujući sve bržem razvoju računalne tehnologije, koja je zbog izračuna prognostičkih modela od iznimne važnosti za predviđanja vremenskih prilika, one postaju sve preciznije. 

A sve preciznije postaju i dugoročne prognoze, koje su područje interesa Dunje Mazzocco Drvar. Jedna takva postoji i za zimu, koja je već pokucala na vrata. 

Događa li se nešto s vremenom? Da!

Na pitanje događa li se, doista, nešto s vremenom, što utječe i na pojavu 'histerije' javnosti i medija, stručnjakinja za dugoročnu prognozu odgovara potvrdno. "Apsolutno da, ali pritom ne mislim na ljetna nevremena ili na hladnu zimu, nego na globalno zatopljenje sa svim svojim sve bolje znanim posljedicama", kaže Mazzoco Drvar.

Ta prognoza ukazuje na prosječnu zimu i po temperaturama i po količini oborina, ali s nekim posebnostima.

Vrlo hladna razdoblja

"S većom sigurnošću nego inače možemo tvrditi da će se tijekom sezone izmjenjivati kraći periodi s iznadprosječno toplim vremenom, ali i da će biti duljih vrlo hladnih razdoblja. Što se oborine tiče, iznadprosječno visoka temperatura Sredozemnog mora može uzrokovati povoljne atmosferske uvjete za kraće epizode, s lokalno izraženijim viškom oborina", objašnjava Drvar Mazzocco. 

Što se tiče Jungovih navoda o najhladnijoj zimi unatrag 100 godina, odgovor na to pitanje je dvojak. 

"S jedne strane, mogu potvrditi da postoje određeni pokazatelji na temelju kojih su te prognoze izdane. Naime, pokazalo se da jačina zime u Europi ima određenu povezanost s temperaturom sjevernog Atlantika. Ako se u sjevernome Atlantiku na određenom mjestu pojavi hladna anomalija tijekom proljeća, velika je vjerojatnost da će zima u Europi biti vrlo hladna", tumači Mazzocco Drvar. 

Taj se uzorak pojavio u svibnju, pa su oni koji donekle barataju nekim meteorološkim znanjem iz toga zaključili da nas čeka jedna od takvih zima. 

No, sjevernoatlantska oscilacija nije jedini čimbenik koji utječe na cirkulaciju atmosfere. Tu su i drugi utjecaji, koji u ovom konkretnom slučaju imaju upravo suprotan signal i mogu poništiti utjecaj tog jednog elementa. 


Vrijeme je postalo nezaobilazna tema [EPA]

"Stoga se stručnjaci slažu da je, s obzirom na različitost signala koje dobivamo iz različitih izvora, ova zima manje predvidiva nego, recimo, prethodna, te da nipošto ne možemo tvrditi da će signal vezan uz proljetne temperature oceana prevladati", kaže Mazzocco Drvar, te ističe da su prilikom takvih dugoročnih prognoza umnogome problem tehnička i znanstvena ograničenja, zbog kojih se interpretacije različitih dostupnih prognostičkih materijala mogu uvelike razlikovati, kao što se i događa. 

Plodno tlo za one željne privlačenja publiciteta

Vrijeme je danas postalo jedna od nezaobilaznih tema, osobito u medijima. Jedan od razloga je sigurno i taj što su informacije iz drugih dijelova svijeta sve dostupnije, pa smo često svjedoci prizora elementarnih nepogoda izazvanih vremenskim prilikama u drugim dijelovima svijeta. 

S druge strane, stoji činjenica da globalno zatopljenje uzrokuje klimatske promjene kojima je posljedica učestalija pojava ekstremnih vremenskih prilika. 

"A to je onda i plodno tlo za one koji u cilju privlačenja publiciteta plaše ljude predviđanjima o najhladnijoj zimi stoljeća i sličnim, znanstveno neutemeljenim nagađanjima. Naime, brojni su meteorološki produkti dostupni na internetu i danas bilo tko može pročitati, pa tako i interpretirati vremensku prognozu, kako kratkoročnu, tako i dugoročnu", smatra Mazzocco Drvar. 

Upravo zbog svega toga, kada se pojave raznorazne prognoze iz dvojbenih, pa čak i manje dvojbenih izvora, treba ih, kaže, uzeti s rezervom i osluškivati riječ struke. 

"Kad ste doista bolesni čitate li sami svoje medicinske nalaze ili s njima odlazite kod školovanog liječnika?", zaključuje na kraju Mazzocco Drvar.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.