Oglasi

Na novogradnji je najbolja stvar fasada

Sarajevo je postalo svojevrsna laboratorija arhitekture gdje se izučava kako novogradnja ne odgovara funkcionalnosti.
Arhitektura je jedan od vizuelnih odraza stanja društvaArhiva

"Stambena zgrada bez vlastitog parkinga donekle je i prihvatljiva stvar, ali vlaga u stanu na desetom spratu stvarno se ne može tolerisati", počinje priču Sanjin Hodžić, vlasnik stana u jednom novoizgrađenom sarajevskom naselju.

"Pločice u kupatilu otpadaju u serijama, spavaće sobe nisu uslovne za boravak, kupovina ovog stana mi je najveća greška koju sam napravio u životu. Kada smo se uselili u zgradu, automobile smo mogli parkirati na jednoj čistini za koju nam je rečeno da će biti asfaltirana, ali za nekoliko mjeseci podignuta je ograda i tu se sada nalazi druga zgrada", navodi Hodžić.

Savremena arhitektura u Sarajevu postaje sve aktuelnija tema i u profesionalnim i u akademskim krugovima iz razloga što su sada poteškoće svakodnevnog življenja u gradu, uzrokovane savremenom izgradnjom, mnogo intenzivnije.

Upitne dopune planova

Kao najaktuelniji problem izdvaja se nagla ekspanzija komercijalnih trgovinskih centara i masovna izgradnja stambenih naselja, kao rezultat ad hoc izmjena i dopuna postojećih usvojenih regulacijskih planova, objašnjava docentica na Odsjeku za arhitekturu prof. dr. Emina Zejnilović.

Ona navodi da je Sarajevo postalo svojevrsna laboratorija arhitekture koju akademska zajednica koristi za istraživanje, jer veliki broj novoizgrađenih objekata ne odgovara funkcionalnim zahtjevima projekta na adekvatan način.

"Nažalost, ta istraživanja ostaju unutar akademske arene i nemaju uticaja na praksu. Naravno, ovo nije samo pojava koja se vezuje isključivo za Sarajevo već i za ostale postsocijalističke gradove u regionu, poput Skoplja, Prištine, Podgorice, koji su, takođe, u potrazi za novim arhitektonskim identitetom", kaže Zejnilović.

Osim novogradnje, koja uglavnom zadovoljava fizičku formu stambenih objekata, s funkcionalnošću na drugom mjestu, ozbiljne probleme predstavlja i nedovoljan broj parking-mjesta i preopterećivanje saobraćajne infrastrukture.

"Novoizgrađena stambena naselja znatno opterećuju postojeću saobraćajnu infrastrukturu u gradu, koja, kao takva, ne može da odgovori novom prilivu stanovništva i vozila, a koji sada već ozbiljno otežavaju svakodnevno kretanje u gradu."

I dalje velika potražnja

Osim navedenih okvirnih nedostataka stanova u novogradnji, i dalje je velika potražnja na tržištu nekretnina.

"Nema stana u novogradnji koji se neće prodati, banke nude izuzetno povoljne kredite i kamatne stope, tako da i građani koji već posjeduju nekretninu odlučuju kupiti drugi stan u novogradnji. Novi stan može biti slobodan maksimalno do godinu dana. Prioriteti kupaca su različiti, tako da neki preferiraju novi stan, a neke interesuje već poznata urbana gradska jezgra", navodi Edina Zukić iz agencije za nekretnine Bauland.

Arhitektura je društveni proizvod, pa i ova savremena, puna manjkavosti, odraz je aktuelnih prilika u državi.

Problem ekspanzije nefunkcionalnih objekata, s kojim se suočava Sarajevo, preživljava i cijela postsocijalistička regija, koja je i dalje u potrazi za novim društvenim, a samim tim i arhitektonskim identitetom.

"Arhitektura i društvo su u recipročnoj konekciji, što znači da arhitektura, takva kakva jeste, diktira i utiče na standard i kvalitet življenja. Parcele na kojima se grade stambeni objekti koje su limitirane svojim urbanističkim gabaritima, kako prostorno, tako i oblikovno, problematična orijentacija objekata, projektovanje sadržaja prizemnih etaža koji svojim funkcionalnim karakterom ne komuniciraju sa neposrednim javnim prostorima, nedostatak zajedničkih javnih prostora u neposrednoj blizini stambenih objekata, odsustvo ili nedovoljno prisustvo zelenih površina samo su neka od pitanja sa kojima se suočavaju stanovnici Sarajeva", zaključuje prof. dr. Zejnilović.

Fasada od stana

Sanjin ne krije da renovira stan samo zbog prodaje. Kaže da je spreman živjeti u manjem stanu u obližnjem naselju, koje je izgrađeno 1980-ih, jer mu nedostaje urbani duh života i funkcionalnost urbanističkog plana.

"Sanirao sam kupatilo, vlagu upravo rješavam, ali, iskreno, izgubio sam volju da živim u tom stanu. Ne doživljavam ga kao dom, jer nisam dobio ništa od onoga čemu sam se nadao. Od svega imam samo lijepu fasadu", govori Sanjin Hodžić.

Danas novu izgradnju diktiraju investitori, a arhitekti i arhitektura kao profesija imaju malo utjecaja na projektantske odluke.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.