Na komemoraciji u Bleiburgu samo hrvatske zastave, kontrole rigorozne

Na Blajburškom polju u Austriji održava se komemoracija, koja je za jedne obilježavanje, kako ga nazivaju, “Križnog puta” poražene vojske Nezavisne Države Hrvatske, a za druge najveći fašistički skup u Europi.

Na Blajburškom polju ove se godine vijore isključivo hrvatske zastave, javlja reporterka Al Jazeere Nikolina Zavišić.

Osim službene zastave Republike Hrvatske i Austrije te crkvenih obilježja, nijedna druga zastava nije dozvoljena.

To je bio uvjet predstavnika koruške Crkve organizatorima, koji su to shvatili vrlo ozbiljno. Koruška crkva upozorila je da, ukoliko se to neće poštivati, iduće godine neće izdati dozvolu za održavanje komemoracije.

Kontrole obilježja pri dolasku na komemoraciju bile su rigorozne, svaka je osoba bila pregledana pri dolasku te provjerena obilježja koja nosi. 

Komemoracija kojom se obilježava 73. obljetnica blajburške tragedije i križnih puteva počela je svetom misom koju je predvodio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić.

“Ovdje se molimo za mir i pokoj duša tisuća ubijenih na stratištima i zakopanih, bez imena i groba, u masovnim grobnicama”, rekao je msgr. Želimir Puljić na početku mise.

Nazočne je na početku komemoracije pozdravio ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te rekao da je Blajburško polje bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve koje su se “ovdje nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt”, prenosi Hina.

Pokroviteljstvo Hrvatskoga sabora

Pozvao je nazočne da dostojno daju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, “osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i skriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama”.

“Pozivam vas da to učinimo dostojanstveno, katolički, sabrano moleći božje milosrđe kako za žrtve, tako i za počinitelje tih strašnih zločina, ali i za one koji i danas pronalaze izgovore za njih ili pak žele žrtve zloupotrijebiti u neke svoje sebične svrhe, ne bi li se i jedni i drugi obratili i pokajali”, rekao je.

Mislimo ovdje, dodao je, misli oprosta i pomirenja, misli koje nas otvaraju budućnosti, u svjetlu istine i pravednosti.

Središnja komemoracija u povodu 73. obljetnice događanja na Bleiburgu počela je molitvom za žrtve kod Hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu.

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodi glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz ef. Bešić.

Komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i supokroviteljstvo Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu

Nazočio joj je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković kojeg su okupljeni pozdravili pljeskom, ali i uz pokoji zvižduk, te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović. 

Stroge kontrole i prosvjed aktivista

Izaslanik predsjednice Republike je ministar državne imovine Goran Marić, a predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Komemoraciji nazoče i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović.

Uz spomenik na Blajburškom polju biti će položen zajednički vijenac hrvatske predsjednice, predsjednika Hrvatskog sabora i hrvatskog premijera.

Ovogodišnjoj komemoraciji na Bleiburgu austrijski mediji i dio javnosti poklonili su veliku pozornost.

Pod pritiskom civilnih udruga, austrijskih političara, ali i Katoličke crkve u Koruškoj, ove godine okupljeni mogu nositi samo simbole i zastave hrvatske i austrijske države.

Policija je najavila provođenje stroge kontrole.

Prvi put su najavljeni protuprosvjedi komemoraciji, a u središtu javnih rasprava se nalazi pitanje isticanja fašističkih simbola.

Tako se stotinjak aktivista iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije okupilo u Bleiburgu kako bi prosvjedovali protiv komemoracije desecima tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene pronacističke NDH stradalih u poraću jer ga smatraju “ustaškim dernekom”.

Poziv na zabranu skupa

Unatoč najavama o velikom prosvjedu i sudjelovanju čak 23 udruge civilnog društva, skupu se, prema policiji, odazvalo stotinjak ljudi.

Uz transparente “nacisti van”, aktivisti, među kojima i članovi Radničke fronte iz Hrvatske, također su poručili da je ovo prosvjed ne samo protiv fašizma već i kapitalizma, pozivajući na “jedinstvenu internacionalu protiv fašizma i kapitalizma”. 

Aleksandar Dolić, predstavnik Radničke fronte, kazao je da je došao podržati lokalne napore da se zabrane ustaški i općenito fašistički “derneci” na Bleiburgu, a potporu želi dati jer fali “internacionalističke solidarnosti među drugovima i drugaricama”.

“Protivimo se tome da se na takvim skupovima širi ustaška, tj. fašistička ideologija i stoga pozivamo na potpunu zabranu tog skupa. To je nedopustivo”, kazao je Dolić.

Iako je na Bleiburškom polju stradalo i mnogo civila, uključujući žene i djecu, Dolić smatra da je zabrana skupa opravdana jer se tim “žrtvama politizira”.

Austrijska je policija ove godine prigodom komemoracije na Bleiburgu na graničnom prijelazu kod Dravograda uspostavila graničnu kontrolu, uz punu provjera osobnih vozila i autobusa te je bila stvorena velika kolona.

Nulta tolerancija za ustaške nostalgičare

Na prelazak granice čekalo se blizu sat vremena.

Ljudi iz autobusa su morali izlaziti kako bi se pregledale torbe, a policija je provjeralava i autobusne prtljažnike. 

Na Bleiburgu se odaje počast stradanju više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene NDH, koji su se u svibnju 1945. godine u Austriji htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj vojsci, navodi Hina.

Na komemoraciju na Bleiburg uvijek dođe i nekolicina ustaških nostalgičara s prepoznatljivim ustaškim obilježjima, podsjeća zagrebačka agencija.

Počasni bleiburški vod ranije je predstavio mjere, odnosno pravila ponašanja, donesene u suradnji s austrijskim crkvenim i državnim vlastima, radi dostojanstvenog održavanja komemoracije, kojima se najavljuje “nulta tolerancija” prema ustaškom i nacističkom znakovlju.

Izvor: Al Jazeera i agencije