Može li struja postati bh. crno zlato

Evropa će do 2020. godine povećati proizvodnju električne energije za 28,8 posto, a do 2050. proizvodnja će u potpunosti biti oslobođena od CO2.

Što se tiče naše regije, ona ima ogroman elektroenergetski potencijal, ali neiskorišten.

Energetski potencijal Bosne i Hercegovine uključuje stotine rijeka, 5,7 milijardi tona zaliha uglja, vjetar i sunce.

Nažalost, samo 30 posto prirodnih resursa je iskorišteno. Trenutno BiH ima dovoljno struje, jer je godišnja potrošnja po stanovniku najmanja u regiji, ako ne i u Evropi, svega 2.328 kilovatsati.

Usporedbe radi, u Francuskoj ona iznosi 7.772 kilovatsata po stanovniku, što je tri puta više.

Međutim, predviđanja su da će potrošnja ipak rasti i to 3 do 5 posto godišnje.

Samim tim sadašnji proizvodni kapaciteti nisu dovoljni, a neki termoblokovi izlaze iz upotrebe.

Nove hidrocentrale

Bosna i Hercegovina bi 2014. umjesto izvoznice mogla postati ovisnica o uvozu struje.

Rješenje su investicije. Tri elektroprivrede do 2015. planiraju izgradnju novih hidrocentrala, vjetroparkova i termoblokova ukupne vrijednosti  3,1 milijardi eura.

Međutim, radovi gotovo da i nisu počeli, a razlozi za to su politika, finansiranje ili pak administracija.

Kako kaže novinarka Al Jazeere Dijana Mujanović, prije nešto više od dvije godine pojedini političari su pompezno najavili izgradnju hidrocentrale Vranduk. Ipak, ni dvije godine kasnije izgradnja još nije počela. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika još nije dala svoju saglasnost.

Naime, nekoliko stotina metara od mjesta gdje će se graditi brana nalazi se srednjovjekovni nacionalni spomenik, stari grad Vranduk. Napravljena je studija kojom je utvrđeno da će izgradnja imati negativan utjecaj na tvrđavu.

 „Taj uticaj je negativan sa vizuelnog aspekta i ima neznatne efekte na promjenu klimatskih uvjeta koji se mogu ublažiti“, rekla je Amra Hadžimuhamedović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Lokalna zajednica

Hidrocentrala se za sada ne može graditi, a to će biti moguće jedino ako se proglasi strateškim interesom.

Za to se zalažu i stanovnici ovog malog gradića u centralnoj Bosni, jer od izgradnje korist neće imati samo elektroprivreda BiH već i lokalna zajednica.

“Mi se nadamo da će se izgradnjom jezera tu pored Vranduka razvijati i turizam, da će doći do unapređenja infrastrukture koja fali Vranduku i da će se regulisati kanalizacija”, kazao je Besim Begić, predsjednik Mjesne zajednice Vranduk.

Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne sa postojećim kapacitetima već ne može podmirivati potrebe svojih potrošača. Ovisna je isključivo o hidropotencijalu. Tako ove godine ima još jedan veći problem, a to je suša.

“Hidrologija je loša, ali popravlja se. Mi nedostajuće količine nabavljamo na tržištu. Doduše, jedan dio direktno od Elektroprivrede BiH“, rekao je direktor HZHB-a Nikola Krešić.

To otvara još jedno pitanje: razjedinjenosti energetskog sektora. Jedna zemlja, tri elektroprivrede, tri regulatorne komisije, jedna prenosna kompanija.

Saradnja u izgradnji

Kada bi međusobno tržišno konkurirale, to bi čak bilo poželjno, ali one drže monopol, svaka na jednom dijelu teritorije. Ipak, to je već političko pitanje.

Ako ništa drugo, struka predlaže barem saradnju na polju izgradnje novih pogona. Ako bi zajedno gradili objekat po objekat, to bi bilo mnogo ekonomičnije, jeftinije i brže.

“Sve opcije su otvorene. Mi moramo početi graditi. I mi i oni. Svakako bi trebali sjesti i vidjeti koji je najoptimalniji način”, naveo je Almin Kamenica iz Elektroprivrede BiH.

Bosna i Hercegovina ima toliki potencijal da može zadovoljiti sve domaće potrebe za strujom, a i dobro zaraditi od izvoza.

Evropa polako gasi svoje nuklearne centrale, a i bez toga veliki dio evropskih zemalja uvozi ogromne količine struje.

To je šansa Bosne i Hercegovine. Međutim, ako nastavi graditi ovim tempom ili bolje reći, ako samo nastavi postavljati kamene temeljce i ne raditi ništa, struja nikada neće postati bosanskohercegovačko crno zlato.

Izvor: Al Jazeera