Oglasi

Mladi iz svijeta uče o genocidu

Petu godinu zaredom u Srebrenici se održava Ljetni univerzitet, gdje strani studenti uče o genocidu iz 1995. godine.
Polaznici Ljetnog univerziteta na ovogodišnjem Maršu mira: Iskustvo preživjelih SrebreničanaMarketa Slavkova/ Ustupljeno Al Jazeeri

Piše: Ibrahim Sofić

Srebrenica je ovih dana peti put zaredom ugostila učesnike Ljetnog univerziteta, čiji su učesnici studenti iz raznih država - od Sjedinjenih Američkih Država do Australije. Cilj Ljetnog univerziteta je upoznavanje studenata iz inostranstva sa zločinima koji su se desili u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, a posebno sa genocidom počinjenim u Srebrenici.

Direktor Ljetnog univerziteta Muhamed Duraković kaže za Al Jazeeru kako je ovaj projekat startao 2010. godine, „u nadi da će to jednog dana prerasti u neki oblik istraživačkog instituta koji će biti u Potočarima“.

„Ovaj bi institut svima koji se bave temom ljudskih prava, tranzicione pravde, omogućio da dođu i da istražuju u slučaju BiH i Srebrenice na koji način je došlo do konflikta na ovim područjima, a koji je rezultirao genocidom u BiH.“

On ističe da žrtve ukopane u Potočarima „daju poruku svijetu, opomenu šta jedna zaluđena politika ili ljudi koji je provode mogu dovesti i čime to može rezultirati“.


[Ustupljeno Al Jazeeri]

Prve godine na Ljetnom univerzitetu su učestvovali studenti iz 15 različitih država. Sada su neki od njih postali profesori i dolaze sa svojim studentima u Srebrenicu.

„Samim tim je ovaj univerzitet postigao svoj cilj. Mi, koji smo preživjeli Srebrenicu, mislimo da cijeli dunjaluk zna za Srebrenicu, a ustvari je riječ o jako malom broju ljudi“, ističe Duraković, te kaže kako se nada da će projekat prerasti u jednu puno ozbiljniju instituciju, koja će imati osigurane finansije i koja će imati svakodnevne posjete studenata i profesora koji će provoditi istraživanja.

Volonterski rad

Ljetni univerzitet sarađuje sa brojnim svjetskim univerzitetima, a njegov direktor govori kako je cilj ovog projekta postati „tačka spajanja svih ljudi koji dolaze, kako bi im omogućili da što uspješnije provedu svoj plan posjete Srebrenici i BiH“.

Sam projekat provodi se na volonterskoj bazi i donacijama pojedinaca.

„Nadam se da će svi koji dolaze biti neka svjetiljka u svijetu gdje žive i ukazati kako jedan sistem, proces, može jako brzo od jedne diskriminacije prerasti u oružani sukob, koji rezultira masovnim ubijanjem i nestankom određenih skupina, a što je cilj određenih politika na svijetu“, navodi Duraković.

Jedan od čestih učesnika Ljetnog univerziteta je američki profesor filozofije David Pettigrew, koji ističe kako svake godine dolazi na komemoraciju, ali i zbog istraživanja, jer su, pored filozofije, predmet njegovog rada holokaust i genocid.

„Fokus mog istraživanja je bila jačina nastojanja vlasti u RS-u i općine u tom entitetu da pokušaju spriječiti povratak izbjeglica, odnosno jačina zastrašivanja i psihološkog zlostavljanja nesrba koji se pokušavaju vratiti“, ističe on.

„Mislim da ljudi moraju osjećati da je pravda moguća. Kažu kako pomirenje nije moguće bez pravde i razumijem taj stav. Zato sam pisao predsjedavajućem ICTY-ja Theodoru Meronu kako bi protestirao zbog činjenice da su Višegrad i neke druge općine uklonjene iz optužnica za genocid. Mislim da se treba osvrnuti na patnje pojedinaca. Takvo nešto nema svojih predstavnika, već je riječ o svakom čovjeku ponaosob.“

Slučaj Višegrad

Pettigrew kaže kako postoje činjenice koje su dokazane van svake sumnje, sudski rečeno, no ljudi koji negiraju genocid imaju svoju naraciju i svoj način rada.

„U Višegradu sam pokušao spasiti spomenik u Stražištu. Tu sam se umiješao, jer sam prisustvovao iskopavanju tijela 2010. godine, a 2012. su identificirali 60-ak žrtava i ukopali ih u muslimanskom groblju. Potom je podignut spomenik gdje je pisalo „U spomen žrtvama genocida u Višegradu“. Odmah je lokalna uprava počela raditi na tome da uništi spomenik. Pokušao sam okupiti neku međunarodnu koaliciju da spasimo spomenik, ali nismo uspjeli, jer su uklonili riječ 'genocid'.“

Američki profesor Pettigrew je ove godine u Srebrenici organizirao specijalnu panel-diskusiju sa mladim aktivistima Nedimom Jahićem i Elminom Kulašić.

„Posvećenost Nedima i Elimine ljudskim pravima i društvenoj pravdi je veoma inspirirao učesnike Ljetnog univerziteta, a i mene samog.“

Jedna od učesnica Ljetnog univerziteta je Njemica Christina, koja u Holandiji studira međunarodne odnose. Ističe kako joj je ovo prva posjeta BiH.

„Program je nevjerovatan, dirljiv i interesantan. Može se dosta toga naučiti na Ljetnom univerzitetu. Već sam znala neke stvari o genocidu u Srebrenici, no kada sam došla ovdje dobila sam pravi uvid i osjećaj kako je to bilo. Imali smo dosta profesora i onih koji su preživjeli i svjedočili dešavanjima u Srebrenici“, kazala je.

Saradnja sa Memorijalnim centrom

Ove godine otvorena je i biblioteka Memorijalnog centra u Potočarima.

„Želim istaći kako imamo odličnu saradnju sa Memorijalnim centrom. Radili smo na tome da Centar preraste u jednu instituciju i uvijek smo na raspolaganju za povezivanje sa ljudima iz inostranstva koji mogu pomoći radu Centra“, ističe Duraković.

„Otvaranje biblioteke i multimedijalne sobe u Memorijalnom centru je jako bitan projekat, kao i zaštita svih onih predmeta koji su ostali iz ljeta 95. godine, poput stražare holandskih vojnika koju su tada koristili.“

Smatra kako je, uprkos proteklom vremenu, dug i težak put pred Srebrenicom i BiH.

„Postoje ovdje razlike i postoje neki ljudi, nacionalisti, koji ih ističu. Teško je ljudima vratiti se u Srebrenicu, to je težak proces, dug je i težak put za pomirenje.“

Christina dodaje kako će pokušati proširiti priču o ljepoti Srebrenice i BiH, ali i o istini šta se sve zbivalo 1995. godine, te da još ima ljudi koji negiraju ono što se ovdje desilo.

Trajni prijatelji

Ono što je izjavila mlada Njemica je, zapravo, cilj Ljetnog univerziteta.

„Nadam se da će svi koji završe ovaj univerzitet postati trajni prijatelji BiH, da će kad se bilo gdje u svijetu bude raspravljalo o BiH oni biti njeni ambasadori i da ćemo i mi zakoračiti u novu fazu, gdje će nam sigurnost jedinog naroda u ovom dijelu Evrope nad kojim je izvršen genocid biti omogućena i garantovana sloboda i zaštita od budućih nasrtaja ljudi koji ne žele da Bošnjaci ovdje žive“, kaže Duraković.

Među učesnicima Ljetnog univerziteta u Srebrenici su i brojni studenti država iz regije.

„Bez obzira na to što imamo najviše aplikacija studenata iz Amerike i Australije, smatramo da je ova naša priča najbitnija ljudima iz regiona. Zlo koje se desilo u BiH krenulo je izvan BiH. Ja se nadam da će, tako što studentima iz regiona damo šansu da vide šta se desilo u Srebrenici, oni moći presjeći to zlo na njegovom izvoru“, ističe direktor Ljetnog univerziteta.

„Sam proces pomirenja ne može teći bez određene katarze i promjena politika iz zemalja odakle je to zlo i poteklo. Stoga je ulaganje u te ljude iz susjednih država, građenje dobrosusjedskih odnosa i traženje činjenica o onome što se desilo u BiH jako bitno. BiH će uvijek biti multietnička država, mi ćemo uvijek živjeti sa svojim različitostima i zato moramo forsirati ovakav diverzitet kakav imamo u Ljetnom univerzitetu.“

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.