Ministri prebacuju odgovornost jedni na druge: Migrantska kriza prerasta u haos

MUP Kantona Sarajevo traga za muškarcem za kojeg su rekli da se zove Hacham Aglaras, migrant iz Maroka, osumnjičen za ubistvo na Otesu (MUP KS)

Dok sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini prebacuju odgovornost jedni na druge, a političari ne uspijevaju postići konsenzus, raste prijetanja da će se migrantska kriza pretvoriti u pravi haos.

U utorak navečer u Otesu kod Ilidže ubijen je muškarac, državljanin Bosne i Hercegovine, za šta je osumnjičena grupa migranta. To je prvo ubistvo bh. državljanina od početka migrantske krize, za što su osumnjičeni migranti.

Ranije je zabilježeno više ubistva i teškog ranjavanja unutar migrantskih grupa.

Bilo je i napada migranata na policiju, poput nedavnog u Blažuju.

Stotinjak građana okupilo se u srijedu u centru Ilidže na mirnim protestima, dajući državnom ministru sigurnosti BiH Selmi Cikotići rok od 24 sata da sve migrante stavi pod kontrolu u prihvatne centre, prijeteći da bi u protivnom građani „stvari mogli uzeti u svoje ruke“.

To bi, praktično, značilo opasan i neizvjestan obračun građana sa nasilnim migrantima.

Demonstranti su poručili da oni pomažu migrante već dugo, ali da su neki od njih nasilni, i da to mora prestati.

Uprkos tome, male su šanse da će se nešto promijeniti tako brzo, sudeći prema prvim reakcijama čelnih ljudi sigurnosnih institucija u BiH. Tri dana nakon ubistva građani nisu dobili odgovor ko će i na koji način hiljade migranata u Bosni i Hercegovini staviti pod kontrolu sigurnosnih agencija.

Ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Ismir Jusko priznao je da nije bilo kontrolisano kretnje migranata koji su počinili ubistvo, no rekao je da se kanton može bavi samo posljedicom, dok konkretne odluke u vezi migranata moraju donositi institucije na državnom nivou.

S druge strane, državni ministar sigurnosti Selmo Cikotić rekao je da država ulaže napore kako bi se smanjila migrantska krizu, no rekao je da država nema operativih nadležnosti na nižim nivoima vlasti. Cikotić je izazvao bijes građana nakon što je ubistvo muškarca nazvao „nesretnim događajem“.

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić optužio je političke predstavnike iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska da blokiraju nastojanja Granične policije da ojača kontrolu državne granice, čime se povećava pritisak migranata na samu unutrašnjost zemlje.

Policija traga za Marokancem

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo objavilo je na svojoj web stranici fotografiju muškarca za kojeg su rekli da se zove Hacham Aglaras, migrant iz Maroka za kojeg postoji osnova sumnja da je učestvovao u počinjenju ubistva. Za njim je raspisana potraga.

 „Nevjerovano je da je čovjek ostao u Bosni i Hercegovini nakon počinjena krivičnog djela, i nakon osuđujuće presude“, rekao je Al Jazeeri Aljoša Čampara, federalni ministar unutrašnjih poslova.

Mediji su objavili da je Aglarasa krajem prošle godine Općinski sud u Sarajevu osudio na uslovnu kaznu od četiri mjeseca, jer je u oktobru 2019, prilikom policijskog pretresa, kod njega proneđena droga. No, on se vrlo brzo našao na slobodi.

„On je morao biti odmah deportovan u zemlju porijekla, u ovom slučaju Maroko, ili u zemlju iz koje je došao u Bosni i Hercegovini“, rekao je Čampara.

On je dodao da potpunu odgovornost za migrantsku krizu u BiH snosi Vijeće ministara, dok Federalni nivo policije može pružiti samo asistenciju, ukoliko to od njih traže drugi nivo vlati.

U privremenim prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini trenutno bravi više od 6.000 migranata, prema podacima Službe za poslove sa strancima u Bosni i Hercegovini, kao i UN-ove Međunarodne organizacije za migracije IOM. No, procjene su da je broj daleko veći, jer zbog nedostatka kapaciteta i prihvatnim centrima brojni su migranti prisiljeni spavati i improviziranim i neuslovnim kampovima, ili po napuštenim objektima.

Politička neslaganja ugrožavaju živote građana

U Bosni i Hercegovini se nije razbuktala samo migrantska kriza zbog neuređenih političkih odnosa u zemlji. Od početka pandemije korona virusa ne postoji utjecajna institucija koja upravlja epidemiološkom krizom u BiH. Taj problem najizraženije je u Sarajevu, gdje najveća zdravstvena ustanova u zemlji, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, često odbija preporuke kriznog štaba za upravljanja korona virusom.

 „Ovo je stvarno previše […] biti stalno u strahu“, rekla je Al Jazeeri Ana, stanovnica Ilidže. Nedavno je bila prisiljena zvati policiju, nakon što je u noćnim satima primjetila migrante u njenom dvorištu. Nekoliko dana nakon toga policija je pronašla ubijenog migranta u blizini njene kuće.

„Ako ostajem sama u kući, onda sam u panici“, dodala je.

Izvor: Al Jazeera