Oglasi

Milion umrlih, a stopa smrtnosti od COVID-19 još uvijek nepoznanica

Stručnjaci smatraju da je uočeni pad smrtnosti nakon zaraženosti korona virusom uglavnom rezultat većeg broja testiranja.
Na veći broj preživjelih bez sumnje je utjecao i kvalitetniji način liječenja teže oboljelihEPA/Ilustracija

Globalno je broj umrlih od COVID-19 premašio milion, no stručnjaci se još uvijek trude da shvate ključni mjerni podatak kada je posrijedi pandemija - stopu smrtnosti, odnosno postotak osoba zaraženih patogenom koje umiru od posljedica bolesti.

Evo pregleda pitanja koja bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju stope smrtnosti od COVID-19.

Kako se izračunava stopa smrtnosti?

Da bi se izračunala stvarna stopa smrtnosti potrebno je usporediti broj umrlih s ukupnim brojem zaraženih, a to je nazivnik koji ostaje nepoznat, jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Mnogi ljudi koji se zaraze korona virusom jednostavno nemaju simptome.

Naučnici tvrde da je ukupan broj infekcija eksponencijalno veći od trenutnog broja potvrđenih slučajeva zaraze, a on sada u svijetu iznosi 33 miliona.

Mnogi stručnjaci vjeruju da korona virus vjerovatno ubije 0,5 do jedan posto zaraženih osoba, što ga čini globalno vrlo opasnim dok se ne pronađe efikasna vakcina.

"Stopa smrtnosti osoba mlađih od 20 godina vjerovatno iznosi jedan naprema 10.000. U starijih od 85 godina smrtno stradava otprilike svaki šesti pacijent", rekao je doktor Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu Washington u Seattleu.

Šta je stopa smrtnosti? 

Očigledan je pad stope smrtnosti kada se mjeri u odnosu na broj novih zaraza potvrđenih testiranjem na korona virus.

Po Reutersovoj statistici, na područjima poput SAD-a stopa smrtnosti znatno je pala od aprila do augusta; u aprilu je iznosila 6,6 posto, a u augustu nešto više od dva posto.

No, stručnjaci smatraju da je uočeni pad uglavnom rezultat većeg broja testiranja u poređenju s testiranjima provedenim u prvim danima pandemije, zbog čega se i otkriva više zaraženih s blagim simptomima bolesti ili onih koji ih uopće nemaju.

Na veći broj preživjelih bez sumnje je utjecao i kvalitetniji način liječenja teže oboljelih te poboljšana zaštita rizičnih skupina.

"Danas mnogo više znamo o potencijalnim komplikacija i o načinima koji nam omogućuju da ih prepoznamo i uspješno liječimo. Ako ste se korona virusom zarazili tokom 2020. godine, radije biste da to bude danas nego u martu", kaže doktor Amesh Adalja iz univerzitetskog centra za sigurnost zdravlja "Johns Hopkins" u Baltimoreu.

Što to znači za pojedince i vlade?

To znači da postoji velika potreba za stalnim oprezom, jer neke države zahvata drugi val zaraze.

Francuski istraživači su procijenili da je stopa smrtnosti u toj državi do kraja jula pala za 46 posto u poređenju s krajem maja, a to je posljedica povećanog broja testiranja, poboljšanje medicinske brige i većeg broja zaraženih među mlađom populacijom, kod koje se rijetko razvija teži oblik bolesti.

"No, sada primjećujemo ponovni porast broja hospitaliziranih i smještaja bolesnika na odjele za intenzivnu njegu, što znači da će uočeno odstupanje uskoro završiti, a mi ćemo morati ustanoviti zbog čega je tako", rekao je Mircea Sofonea, istraživač sa francuskog univerziteta u Montpellieru.

Izvor: Agencije

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.