Oglasi

Milanović raspisao izbore za 5. juli

Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. juna.
Izbori u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bit će održani 4. i 5. jula, odlučio je MilanovićEPA

Izbori za novi saziv Hrvatskog sabora bit će održani prve nedjelje u julu, odlučio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Parlamentarni izbori za 10. saborski saziv od nezavisnosti u Hrvatskoj će biti održani 5. jula. U inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bit će održani 4. i 5. jula, prenosi Hina.

Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. juna, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojem političke stranke, nezavisne liste i kandidati moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

Povjerenstvo zatim ima rok 48 sati da objavi zbirnu listu pravovaljanih lista i kandidatura, čime će početi službena izborna kampanja.

Iako Hrvatska dnevno bilježi malo oboljelih od korona virusa i ima dobre epidemiološke prilike, julski izbori zbog epidemije bit će provedeni ponešto drugačije od svih dosadašnjih. Na koji će to način biti definirat će DIP u koordinaciji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Biranje zastupnika

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati "dijaspora", odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, koju čini cijela država.

Zastupnike će moći birati i za njih biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Kako bi bili u prilici da budu izabrani, njihova imena moraju se naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije, te birači, a tada se govori o nezavisnim, odnosno listama grupe birača.

Da bi bile pravovaljane, takve liste moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke tu su u prednosti jer ne moraju prikupljati potpise.

Predlagači izbornih lista dužni su voditi računa o tome da žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni – na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako to ne bude tako, to neće diskvalificirati listu, ali njenom predlagaču prijeti kazna od 50.000 kuna (6.600 eura).

Troškovi kampanje

Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu ne smiju preći 1,5 miliona kuna (200.000 eura) u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 miliona kuna (dva miliona eura).

Skori izbori za Sabor bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, tj. zaokružiti ime kandidata kome daju prednost na listi i tako mu omogućiti da "preskoči" kandidate koje su predlagači stavili ispred njega.

Na izborima za Hrvatski sabor u septembru 2016. za 151 zastupničko mjesto natjecalo se gotovo 2.500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 lista, a u dvanaestoj, manjinskoj, natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12.000 posmatrača, a provodilo gotovo 80.000 ljudi u biračkim odborima i izbornim komisijama.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.