Oglasi

Milanović i Pahor o arbitraži i Schengenu, podržali Skoplje i Tiranu

Predsjednici Hrvatske i Slovenije razgovarali su o pitanjima granice i arbitraže, Šengenske zone i proširenja Evropske unije.
Zoran Milanović, Borut PahorDva predsjednika održala su radni sastanak tokom prve inozemne posjete Zorana MilanovićaRobert Anić/Pixsell

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije jest međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u slovenskom mjestu Otočec, tijekom prvog Milanovićeva inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika, prenosi Hina.

"Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (...) O tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu", kazao je Milanović, dodajući da to kaže "ovako, prije nego su razgovori počeli".

Također je upozorio da su Hrvatska i Slovenija "opet proceduralno nigdje" te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti "ono što se dogovorimo".

"Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno, i vidjeti kako dalje", rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama "remeti san i uzrokuje mamurluk".

Pahor: Poštivati odluke Arbitražnog suda

Slovenski je predsjednik kazao da otvorena pitanja između dvije zemlje neće biti riješena preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu "međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti".

Ponovio je, međutim, stav Ljubljane u vezi s nužnošću poštivanja odluke Arbitražnog suda.

"Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati", rekao je Pahor.

Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od "strateške" važnosti i sa sigurnosnog i s gospodarskog stajališta.

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Šengenski prostor izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

"U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (...) Element sigurnosti za Sloveniju vrlo je važan. No, kad bi bio postignut dogovor o Arbitražnom sudu, to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen", kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

Milanović: S Janšom će biti dijaloga

"Hrvatska želi ući u Schengen i očito je da od toga najviše koristi može imati Slovenija", rekao je Milanović.

"Slovenija je ovdje u poziciji da kaže 'da' ili 'ne'. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara", kazao je Milanović. 

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

"Ali, to je težak posao, koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije", dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša kazao je da je riječ o mandataru koji je dva puta bio premijer.

"Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga", odgovorio je Milanović.

Oba su predsjednika podržala suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo–Brijuni te poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

'Zašto ih se tako dugo drži u čekaonici?'

"Podržavamo proširenje na te dvije zemlje, koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno", rekao je Milanović.

Smatra da su obje zemlje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promijene neke stvari, poput imena države.

"I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća", zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije, koje se "ne može izbrisati preko noći", te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

"Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici?", kazao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači na način da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.