Oglasi

Migranti u Krajini zimu čekaju na otvorenom

Skoro tri mjeseca od izmještanja migranata na Vučjak, Bihać i Unsko-sanski kanton ostali su sami u migrantskoj krizi.
Novi migranti svakodnevno pristižu, a resursi grada i kantona su sve slabijiUstupljeno Al Jazeeri

Skoro tri mjeseca od izmještanja migranata na Vučjak, Bihać i Unsko-sanski kanton su sami u migrantskoj krizi koja potresa, ionako slab, budžet najzapadnijeg kantona. Štete koje trpi grad i kanton su ogromne, a sve se odražava život lokalnog stanovništva koje migrantsku krizu navodi kao jedan od osnovnih razloga iseljavanja u zemlje Europske unije.

Od početka godine u Bosnu i Hercegovinu ukupno je ušlo 12.752 migranta. Najveći broj njih, na svom putu ka boljem životu i zemljama Europske unije, uglavnom je prošao kroz Bihać i Unsko-sanski kanton. Trenutno se u ovom dijelu BiH nalazi oko 1.500 migranata, procjenuju nadležne agencije, a podatak je iznesen na sjednici Operativnog štaba za pitanja migracija u BiH koja je održana početkom septembra.

Tri kampa održava i finansira Međunarodna organizacija za migracije (IOM), dok je onaj na Vučjaku prepušten mogućnostima i kapacitetima lokalnih vlasti koje mjesecima bezuspješno upućuje vapaj za finansijsku pomoć.

Bez podrške nadležnih

"Bihać do sada nije dobio niti jednu marku od države i Federacije BiH. Uspostavu kampa na Vučjaku pomogla je kantonalna vlast, ostalo je na nama. Mi svakodnevno vozimo četiri cisterne vode, praznimo septičke jame, a naš Crveni križ brine se za hranu. Ne računajući njihove troškove koje imaju oko obezbjeđivanja svakodnevnih obroka, mi smo iz gradskog budžeta do sada potrošili oko 100.000 konvertibilnih maraka (50.000 eura)", konstatira Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, nedavno je izjavio kako je na sastanku u Briselu, gdje je zajedno s njim boravila i delegacija iz Unsko-sanskog kantona, naglašeno da Europska komisija neće finansirati privatne objekte, već državne, te ne čudi zbog čega Bihać cijelo vrijeme ostaje bez pomoći kada je u pitanju Vučjak kojeg ljudi iz IOM-a nisu prihvatili od samog početka.

"Međunarodni zvaničnici žele uložiti novac u pomoć za brigu oko migranata koliko god treba, ali ne pristaju na preskupo finansiranje privatnih smještaja koji su ponuđeni. Oni žele da, nakon što prođe migrantska kriza, taj objekat ostane u državnom vlasništvu. Rok za izmještanje migranata sa aktuelnih privatnih lokacija, s posebnim naglaskom na Vučjak, te pronalazak novih bio je - odmah. Ali problem je taj što novih lokacija još uvijek nema", rekao je Mektić.

Problem sa migrantima na Unsko-sanskom kantonu je i dalje složen uslijed manjka resursa za adekvatnu brigu o njima kao što su neadekvatan smještaj, nedostatak hrane, nedovoljna zdravstvena njega i pojava zaraznih bolesti, te pojava povećanja evidentiranih bezbjednosno interesantnih događaja čiji su akteri stranci-migranti, kao i primjetna netrpeljivost među različitim etničkim grupama stranaca-migranata. Nakon što je odbijena ideja poduzetnika Halila Bajramovića da se migranti smjeste u njegove hale koje se nalaze na Medenom polju koje pripada općini Bosanski Petrovac, u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu još uvijek se osjeća neizvjesnost hoće li i kada će biti određena lokacija kolektivnog smještaja za migrante sa područja cijelog kantona.

"Bosanski Petrovac je mala opština koja broji 4.000 stanovnika i dolazak nekoliko hiljada migranata uticao bi na strukturu stanovništva što bi lokalnu zajednicu odvelo u kolaps. S druge strane, bezbjednosni i drugi izazovi preveliki su zalogaj za nas i ne bismo se mogli suočiti s time. Drago nam je što je na kraju razum prevladao", kaže Dejan Prošić, načelnik općine Bosanski Petrovac.

Vlada Unsko-sanskog kantona i lokalne općine ističu kako nemaju objekte i hale koje su u njihovom vlasništvu koje se nalaze van urbanih sredina, a predstavnici IOM-a ne žele da pregovaraju sa privatnicima. I tako dok se loptica prebacuje sa jedne na drugu stranu, građani i migranti zajedno podnose teret migrantske krize, sa nadom u bolje sutra i to da će se neko od zvaničnika konačno smilovati i čuti njihov vapaj.

Jesen donijela nove probleme

"Za zimski period ne znam šta nas čeka. Moramo ovim ljudima pomoći! Koliko će to trajati, ta prepucavanja nadležnih državnih i međunarodnih institucija ne znamo. Prilikom kišnih padavina, imamo problem sa vodom koja se nakuplja na određenim mjestima i oko šatora. U narednom periodu pokušat ćemo nabaviti i alat kako bi migranti mogli sami oko svojih šatora napraviti protočne kanale i kako bi spriječili ulazak vode unutar samih šatora. Također radimo na montaži velikih šatora gdje ćemo smjestiti sve one čiji šatori prokišnjavaju", kaže Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać.

Ono što brine je svakodnevno priliv novih migranata. U Crvenom križu procjenjuju da će na Vučjaku ubrzo biti hiljadu ljudi. Pitaju se šta tad? Kako dočekati zimski period?

U nastojanju da skrene pažnju domaće i strane javnosti, gradonačelnik Šuhret Fazlić se sastao sa šeficom Odjela za vladavinu prava u Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH, Margriet Prins i razgovarao o aktuelnoj migrantskoj krizi u Bihaću. Fazlić je izvijestio Prins da je zabrinjavajuće što se zadnjih nekoliko mjeseci nije održao niti jedan sastanak, nisu ponuđena rješenja za rješavanje krize i nema novih lokacija koje bi trebale rasteretiti boravak migranata u Bihaću.

"Mi smo već jednom prošle godine doživjeli ignorisanje od strane nadležnih organa i evo opet se ponavlja. Očekujem od predstavnika EU da naprave što hitniji sastanak sa predstavnicima grada, kantona i ostalih institucija kako bi dobili odgovore hoće li se nadležni uključiti u rješavanje krize prije dolaska zimskih mjeseci i hladnoća", kaže gradonačelnik Fazlić.

I dok Bihać i Unsko-sanski kanton čeka da neko čuje njihov poziv za pomoć, novi migranti svakodnevno pristižu, a resursi grada i kantona su sve slabiji. Jesen stiže, a uz nju ide i zima. O ljudskim pravima niko ne brine osim gradske uprave i Crvenog križa čije strpljenje je sve slabije. Da li će predstavnici državne vlasti i međunarodnih organizacija konačno sjesti i dogovoriti se oko nove lokacije, ili će pustiti hiljadu ljudi da zimu dočeka pod vedrim nebom, u šumi nadomak planine Plješevice gdje vukovi i divlje zvjeri kad ogladne ne biraju žrtve?

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.