Meron za AJB: Šešelju se daje previše pažnje

Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Theodor Meron, rekao je za Al Jazeeru da je odluka o puštanju Vojislava Šešelja na slobodu donesena u skladu sa pravom i pravilima Suda i da na takvu odluku žalbu nije imalo ni Tužilaštvo. Meron smatra da se Šešelju u regiji daje previše pažnje. 

  • Velika je kontroverza u vezi sa Šešeljem u zemljama regije. Zbog čega je Pretresno vijeće dalo toliko blage uvjete za puštanje Vojislava Šešelja? Zbog čega je pušten na način da se može baviti politikom i tako da nema nikakvih garancija da će se vratiti u Den Haag?

– Sva su ta pitanja, vjerujem, bila na umu Pretresnog vijeća. Ta stvar nije u mojoj kompetenciji ili bilo čijoj u okviru Tribunala. Ta stvar u isključivoj je nadležnosti Pretresnog vijeća. Sasvim sam siguran da je Vijeće djelovalo isključivo na temelju humanitarnih i zdravstvenih razloga, imajući na umu da je Šešelj veoma bolestan. Sve izvan toga je nešto što se nas ne tiče. Iskreno vjerujem da mediji daju preveliki publicitet Šešelju.

  • Dakle, smatrate da je Pretresno vijeće, imajući u vidu zdravstveno stanje gospodina Šešelja, donijelo dobru odluku?

– Niti komentarišem, niti ocjenjujem odluke svojih kolega sudija – jesu li dobre ili ne. Ja im vjerujem. Imam povjerenja u njih i vjerujem da je odluka koju su donijeli, bila u skladu sa njihovim kompetencijama. Skup pravnih pravila čini instituciju koja poštuje vladavinu prava. Pod tim principima vladavine prava, ovaj slučaj bio je pod kompetencijom sudije Antonettija i njegovih kolega u Pretresnom vijeću i vjerujem da su uradili ispravnu stvar.

  • Posljednji svjedok u procesu protiv Šešelja svjedočio je 2010. godine. Proces je završen 2012. Šta je sprečavalo Sudsko vijeće da donese presudu? Postoje sudovi u Evropi, kao što je Sud za ljudska prava, koji procese za krivična djela završavaju za tri do pet godina, a Šešelj je u pritvorskoj jedinici bio 12 godina.

– Ne želim sugerisati da je ovo bio veoma brz slučaj. Žao mi je što je oduzeo toliko vremena. Bio je to veoma komplikovan slučaj u kojem je gospodin Šešelj insistirao, uprkos zdravstvenim problemima, da zastupa sam sebe. Bilo je mnogo problema tokom ovog slučaja, kao što je vrijeđanje Suda, zastrašivanje svjedoka, naprimjer. Bio je to kompleksan slučaj. Ali još jednom, to je izvan mojih kompetencija. To je odgovornost Sudskog vijeća i njihov rad neću komentarisati.

Volio bih da je sve išlo brže. Da su svi slučajevi išli brže. Bilo bi dobro kada bi javnost shvatila, a vama bih bio zahvalan kada biste pomogli da podsjetite javnost na prirodu slučajeva koje smo imali. To nisu obični kriminalni slučajevi. Ovo su megaslučajevi koji se odnose na užasne zločine tokom dužeg perioda i na velikoj teritoriji. Kad već pričamo o Šešelju, dozvolite da zaključim kako se Tužilaštvo nije žalilo na odluku Vijeća da pusti Šešelja.

  • Ako je tako, zbog čega ljudi u ovoj regiji koriste Tribunal u političke svrhe?

– Sve što bih želio reći i poslati kao poruku jeste da svi tretiraju Tribunal kako bi trebali tretirati bilo koji legitimni i poštovani sud u svojoj zemlji. Neka ostave politiku sa strane, neka prestanu davati 50 različitih interpretacija za svaku riječ sudija ili njihovih odluka. Sudije rade svoj posao, strogo, u skladu sa pravom i predstavljenim dokazima. Mi nismo politička institucija.

  • Šta će biti sa slučajevima koji još traju, poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića?

– Očekujemo da će presuda Karadžiću biti izrečena u oktobru 2015. godine. Suđenje gospodinu Mladiću potrajat će nešto duže. Kao što znate, predviđamo da bude gotovo do 2017. godine.

Do kraja 2015. ICTY će ostati sa jednim suđenjem, gospodinu Mladiću i jednom žalbom, gospodina Prlića i ostalih. Kao što znate, žalbe Mladića, Karadžića, Hadžića i Šešelja razmatrat će novi sud koji već funkcioniše, čiji sam predsjednik, sa velikom čašću, opet ja.

Izvor: Al Jazeera