MBS: Ubistvo Khashoggija i vladavina jednog čovjeka

Saudijski moćnik, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman (poznat kao MBS), nastoji 16 mjeseci ovu monarhijsku državu pretvoriti u vladavinu jednog čovjeka i stiče se osjećaj kako u tom procesu nema oklijevanja, niti suzdržavanja. Međutim, ovaj kult ličnosti kod kuće, zajedno s imidžom reformatora vani ,koji je MBS studiozno pravio skoro dvije godine, dostigao je vrhunac. Od ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2. oktobra, MBS je postao problem za saudijsku monarhiju. Njegovo osvajanje moći vraća se da ga progoni do te mjere kako niko ne vjeruje kako je ubistvo Khashoggija moglo biti izvršeno bez odobrenja MBS-a.

Saudijski kralj Salman priprema sina za tron od 2009. godine kada ga je kao guverner Rijada postavio na mjesto specijalnog savjetnika. Salman, koji je često u prošlosti imao ulogu miritelja među približno 4.000 ambicioznih al-Saud prinčeva, znao je najbolje šta njegov sin treba uraditi da preuzme moć kako bi ga naslijedio. Prvo, kralj Salman je pojednostavio birokratiju eliminiranjem podkabinete koji su omogućivali prinčevima da drže ključne pozicije.

Od januara 2015. do maja 2017. je Salman izgradio vladavinu na dva stuba moći: prijestolonasljedniku Mohammedu bin Nayefu kao ministrom unutrašnjih poslova i predsjednikom Vijeća političkih i sigurnosnih poslova i MBS-om kao ministrom odbrane i predsjednikom Vijeća za ekonomske i poslove razvoja.

Tenzije su porasle među dva princa i MBS je postao sigurniji u sebe, a bin Nayef nije bio spreman predati moć dosta mlađem princu.

Hrabri potezi

Monarhija Al-Saud je uvijek održavala balans moći između utjecajnih prinčeva, no kralj Salman i MBS su promijenili hijerarhiju koja je služila za stabilnost političkog sistema decenijama uprkos svim manama i manjku transparentnosti. MBS je postao de facto vladar Saudijske Arabije jer je uspio onesposobiti dva velika testa njegove moći eliminiravši rivale u kraljevskom establišmentu i ukidanjem američkih restrikcija na njegove odluke.

SAD je obično upravljao rivalstvom između saudijskih prinčeva i suzbijao, kada je trebalo, bilo kakvu saudijsku politiku koja potkopava američke interese. Otvoreni kanal komuniciranja između MBS i zeta američkog predsjednika Jareda Kushnera je omogućio MBS-u da zaobiđe establišment u Washingtonu kojem je više odgovarao bin Nayef i njegov agresivni pristup borbi protiv terorizma.

Ovaj otvoreni kanal sa Bijelom kućom omogućio je MBS-u da ukloni bin Nayefa juna 2017. prije nego što je pritvorio prošlog novembra tradicionalni saudijski establišment u hotelu Ritz-Carlton i pritvaranje libanskog premijera Saada Haririja.

Ovi hrabri politički potezi se ne bi desili da Bijela kuća nije bila popustljiva, pa čak i dopustila to. Mladi saudijski princ je provjeravao granice i s vremenom pretpostavio kako ga ništa ne može zaustaviti ako ima Trumpovu podršku. Zvanični Washington vjeruje kako Kushner i MBS zaobilaze tradicionalne načine američkog kreiranja politike, a saudijska vladajuća porodica vidi kako Trump favorizira mladog princa i zanemaruje delikatnu ravnotežu u kući al-Saud.

Ova kretanja dugoročno štete američko-saudijskim odnosima. Saudijska monarhija bi trebala imati dugoročne rezervne planove ukoliko Trump ne pobijedi na predsjedničkim izborima za dvije godine jer će naredni lider vjerovatno biti manje naklonjen saudijskim politikama.

Štaviše, brige SAD-a i šire sada glase: Ako je MBS uspio ovo sve uraditi početkom tridesetih, šta dolazi kada postane kralj? Ko će onda kontrolirati njegovu moć? Personaliziranje saudijske vlasti je bez presedana i nosi opasnosti za monarhiju što je ubistvo Khashoggija jasno pokazalo.

Kraljevska dilema

Dva silnika svijeta koja su dala moć MBS-u, kralj Salman i predsjednik Trump, i dalje ga podržavaju, no saudijski prijestolonasljednik je sve više izdvojen proteklih sedmica. On je stvorio kulturu straha među svojim rivalima i ako njegov stisak vlasti ne bude slabiji ili ubistvo Khashoggija prođe nekažnjeno, taj strah će dominirati saudijskom politikom narednih decenija. MBS će bez sumnje uzvratiti, on ima previše neprijatelja da bi ostavio vlast i potencijalno se susresti sa odmazdom.

Kralj Salman je zaista u dilemi, ako ne i u ključnom trenu njegove monarhije. Njegovi ključni saradnici koriste moć kako bi barem upravljali krizom Khashoggi. No, Salman, ako zaista on i dalje drži konce, ne pokazuje ni naznaku od odustajanja od sinovih ambicija. Saudijski kralj je istupio ključne MBS-ove savjetnike kako bi odbacio od sina bilo kakvu krivičnu ili političku odgovornost, a istovremeno ga zadužuje za reforme obavještajne agencije u danima nakon ubistva Khashoggija.

On će tako djelovati prema sinu sve dok ne osjeti da je Salmanova dinastija u opasnosti pod zapadnjačkim pritiskom što bi ga moglo ponukati da izabere drugog sina Khaleda kao prijestolonasljednika kako piše Le Figaro. Dalje, čak i sa princom Khaledom kao narednim kraljem, MBS bi mogao zadržati utjecaj u birokratiji  što zahtijeva prijestolonasaljednika izvan linije Salman kako bi se spriječila njihova dominacija saudijskom politikom.

Ono što drži MBS-a politički sigurnim je to da njegov otac ostane živ. Da kralj Salman umre sutra, politički noževi bi se izvukli protiv MBS-a u kući al-Saud i van nje. No, čak i da MBS preživi ovaj politički zemljotres i zadrži svu kontrolu koju ima, uvijek će ga se povezivati sa ubistvom Jamala Khashoggija. To će biti mrlja za koju neće naći načina da je ukloni sa političke reputacije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera