Oglasi

Matija Dedić: Budućnost je krajnje neizvjesna

U inozemstvu je kultura slušanja jazz muzike neuporedivno veća, kaže jazz pijanista i kompozitor svjetske reputacije.
Matija Dedić: Beskrajno sam se zaljubio u jazzUstupljeno Al Jazeeri

Nakon četveromjesečne pauze uzrokovane pandemijom COVID-19, Matija Dedić, jedan od najuspješnijih balkanskih jazz muzičara, održao je niz, većinom solističkih, nastupa širom regije.

"Od kraja šestog mjeseca vrata su se počela ipak otvarati i, na sreću, skupio sam 18 raznoraznih nastupa do neki dan. Potencijalni datumi postoje i za 12. mjesec, ali je, naravno, sve na stand by. Puno je lakše danas nama freelancerima koji izvodimo komornu glazbu nego kolegama koji su vezani uz komercijalne sastave. Budućnost je krajnje neizvjesna, ali prije svega, čuvajmo zdravlje i nadajmo se da će od proljeća ovo sve lagano krenuti pozitivnim putem i raspletom", kaže Dedić na početku razgovora za Al Jazeeru.

Posljednje koncerte održao je u Zagrebačkom kazalištu mladih te na 23. Jazz Festivalu u Pančevu, gdje je nastupio s kolegom Vasilom Hadžimanovim.

"Na Pančevačkom Jazz Festivalu je bilo predivno. Nisam prvi put tamo i oduševljen sam činjenicom da je atmosfera ponovo bila fanstastična, s obzirom na cjelokupnu situaciju... Vasil je, prije svega, predivna osoba, pa isto tako i glazbenik vrhunske klase. Životi su nam u puno segmenata nevjerojatno slični i sve to je nekako rezultiralo velikim prijateljstvom i respektom koju publika prepoznaje. Mi smo samo nastavak prijateljstva dviju obitelji, koja postoji preko 40 godina. Divno je svirati sa njim."

Odrastanje u poznatoj porodici

Matija je sin Arsena Dedića i Gabi Novak, pa odabir njegovo životnog poziva nije nikoga iznenadio.

"Ne bih rekao da se radi o velikim utjecajima, ali genetika i podrška mojih roditelja izuzetno je bitna za mene, kao i trag koji su ostavili na ovim prostorima, što je meni osobno uveliko otvorilo mnoga vrata i startne pozicije bile su dobre. No, isto tako, sve sam opravdao velikim radom i lijepim inozemnim projektima i suradnjama, gdje moje prezime, naravno, nije presudno nimalo", kaže.

Matija Dedić je simbol jazza u HrvatskojUstupljeno Al Jazeeri

Klasiku na klaviru počeo je svirati kada je imao samo pet godina. No, iako je klasična muzika bila njegova prva ljubav, Dedić je, nakon Srednje muzičke škole u Zagrebu, upisao Jazz akademiju u Grazu, što njegovog oca u prvi mah nije učinilo najsretnijim.

"Nije se radilo toliko o njegovim nezadovoljstvu, već o činjenici da, nakon vrlo uspješnog bavljenja klasičnom glazbom, u 18. godini mijenjam odluku o svom glazbenom izričajaju, točnije odlasku na studij jazz glazbe u Graz. Ja sam se u jazz zaljubio beskrajno i fanatičnim vježbanjem, nakon samo godinu dana, razuvjerio sam ga i bio je sretan jer se uvjerio da je to moja prava odluka i da čvrsto vjerujem u to", prisjeća se.

Uslijedile su brojne uspješne saradnje s velikanima jazza, s kojima je dijelio scene širom svijeta, no ipak se 1997. godine Dedić odlučuje vratiti se kući i tu ostati.

Koncerti i nova saradnja

"Bila su divna poslijeratna vremena, puna optimizma. Radilo se stalno i svirao sam u jako puno bendova. Omililo mi se. Vratio sam se kući, Austrije mi je ionako bilo lagano dosta. Već smo moj matični bend 'Boilers', iz kojeg sam proizašao, bili na prvom Sarajevskom jazz festivalu i s Edinom Zubčevićem me prijateljstvo veže i danas. Da li je odluka prava, niti danas ne znam, ali moguće da je ispravna. Možda su mi se ostankom u inozemstvu vrata mogla i dalje otvarati, ali danas, kad gledam kako se vani puno bolji od mene trude u velikoj konkurenciji kako bi opstali, svoj neki ugled koji sam izgradio na ovim prostorima uveliko mi olakšava puno lakše djelovanje. Isto tako, iz Zagreba i dalje održavam kontakte s vrlo etabliranim glazbenicima iz svijeta. Putujem, snimam diskove i nastupam na festivalima od Južne Amerike do Afrike", ističe.

Govoreći o razlici u nastupima u Hrvatskoj i regiji u odnosu na evropske i svjetske metropole, Dedić ističe kako je u inozemstvu kultura slušanja jazz muzike neuporedivo veća nego u regiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

"Prisutna je od osnovne muzičke naobrazbe, akademije, prisutna je puno više u medijima. Svega toga bilo je i kod nas, ali okolnosti nastale devedesetih godina napravile su opći poremećaj vrijednosti te se kvaliteta glazbe općenito spustila na vrlo niske grane, kojoj je publika pohrlila. Mediji su, nažalost, napravili ključnu ulogu da je stanje opće kulture dovedeno u ovakvu lošu situaciju generalno", smatra.

Nagrade imaju svoju težinu

Njegova 25-godišnja karijera jazz pijaniste i kompozitora obilježena je brojnim uspjesima, priznanjima i strukovnim nagradama. Impresivnoj kolekciji nagrada i 30 Porina nedavno je dodao i nagradu "Miroslav Sedak – Benčić", koju mu je Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo za 25. godišnjicu umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj i u svijetu kao autor-interpretatoru te za autorski album Influences, snimljen za američkoga izdavača Alliance Records.

"Nagrade imaju svoju težinu i lijepo je kada je tvoj rad prepoznat, pogotovo ako dolazi iz educirane struke", kaže.

S obzirom na to da je sa Manu Katcheom snimio album Influences za američkog izdavača te nedavno solo piano album Gibonijeve muzike za Croatiu Records, kaže nam kako diskografski do daljnjeg  konkretnih planova nema.

"Nadam se koncertima koje je korona zaustavila, kao, recimo, nova suradnja s Teofilovićima, pa tako novim i starim suradnjama poputi Vlatka Stefanovskog, Vasilom Hadžimanovim, Merimom Ključo, Zoranom Predinom, Gabi Novak, Gibonijem... Možda me i Zdravko Čolić opet pozove, kao u beogradsku Arenu gdje je bilo predivno, na čemu sam mu neizmjerno zahvalan. Jasno, ipak, prije svega, jazz nastupi i daljnja misija mene i gomile mladih novih velikih talenata, a to je očuvanje digniteta žanra koji nam je svetinja", kaže Dedić na kraju razgovora.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.