Oglasi

Marakeški sporazum o migracijama usvojilo više od 150 zemalja

Visoki predstavnici vlada više od 150 zemalja dali su podršku globalnom sporazumu, uprkos neodobravanju SAD-a i još nekih država.

Šarić o važnosti Marakeškog sporazuma

Ugovor Ujedinjenih nacija koji daje garancije za sigurno, uređeno i humano kretanje ljudi širom svijeta, usvojilo je više od 150 zemalja u marokanskom gradu Marakešu.

AP prenosi da su na skupu, koji je otvorio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, visoki predstavnici vlada, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, dali podršku Globalnom kompaktu za migracije, uprkos neodobravanju SAD-a i još nekih država.

Zagovarači ovog ugovora navode da migracije mogu da pomognu nacionalnim ekonomijama podmlađivanjem radne snage u državama sa starijom radnom snagom i da će uređenim migracijama biti spašeni životi.

Oni koji se ugovoru protive, tvrde da će on dovesti u pitanje nacionalni suverenitet i strahuju od upliva migranata, navodi agencija.

Predrasude u vezi migranata

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres otvorio je ranije u Marakešu konferenciju koja je okupila predstavnike više od 160 država voljnih potvrditi Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, tzv. Marakeški sporazum.

Uz predstavnike šefova i vlada te ostale dužnosnike na visokom nivou, konferencija koja se održava pod okriljem Generalne skupštine UN-a i Kraljevine Maroko okupila je više od 700 učesnika iz civilnog, privatnog i javnog sektora, ali i migranata koji će se, prema najavama, uključiti u rasprave o novim mogućnostima partnerstva i saradnje među državama po pitanju migracija.

U uvodnom govoru Guterres je ukazao na neke česte predrasude u vezi migranata i zahvalio svima koji su na konferenciju došli kako bi dogovorili zajednički pristup međunarodnim migracijama u svim njenim dimenzijama.

Učesnicima je poručio da njihovo prisustvo na konferenciji pokazuje važnost koju međunarodna zajednica pridaje potrazi za boljim upravljanjem migracijama kroz pristup zasnovan na načelima državne suverenosti, dijeljenja odgovornosti, nediskriminacije i ljudskih prava.

Generalni sekretar UN-a pozvao je svjetske čelnike da udahnu život dogovorenim ciljevima i pokažu važnost Globalnog kompakta dok uspostavljaju i provode migracijske politike u vlastitim zemljama kao i zajednicama iz kojih migranti potiču, kroz njih prolaze ili su u njih žele doći.

Ponovno potvrđivanje vrijednosti iz Povelje UN-a

Uoči otvorenja konferencije posebna predstavnica Ujedinjenih naroda za međunarodnu migraciju i generalna sekretarka Međuvladine konferencije Louise Arbor istaknula je da je "usvajanje Migracijskog sporazuma ponovno potvrđivanje vrijednosti i načela utjelovljenih u Povelji UN-a i međunarodnog prava".

Dodala je i da će provedba Globalnog kompakta "zauvijek promijeniti način na koji međunarodna zajednica upravlja ljudskom mobilnošću", ali i da će ostati "referenca za sve buduće inicijative koje se bave prekograničnim kretanjem ljudi".

Osim generalnog sekretara UN-a na otvorenju konferencije govore su i predsjednica UN-ove Glavne skupštine Maria Fernande Espinosa Garces, predsjednik Međunarodne organizacije poslodavaca Erol Kiresepi i kanadska aktivistica i saosnivačica organizacije OneChild Cheryl Perera.

Organizatori ističu da će se konferencija fokusirati na poticanje kreativnog i kooperativnog razmišljanja oko cijelog spektra ciljeva Globalnog kompakta s posebnim raspravama o provedbi, inovacijama i partnerstvima. Osim toga plenarna rasprava pružit će državama članicama mogućnost da službeno objavljuju inicijative i potvrđuju svoje političke obaveze prema Kompaktu.

Sadržaj sporazuma

Uporedno s plenarnim sastankom bit će održana i dva dijaloga koja će okupiti paneliste iz raznih sektora na visokom nivou.

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale učestvovati u izradi dokumenta.

Globalni kompakt definira 23 cilja koji pokrivaju sve aspekte migracija. Svaki od njih sadrži opći cilj i popis mogućih akcija, izvedenih iz najboljih praksi, koje države mogu iskoristiti za provedbu nacionalnih migracijskih prioriteta.

Međutim, kako sporazum nije obavezujući nabrojane mjere države nisu obavezne implementirati. Tekst je dogovoreni ishod međuvladinih pregovora i svaka je država dužna odrediti svoje daljnje korake.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.