Oglasi

Makedonija uštedjela 3.500 tona nafte

Većina recikliranog ambalažnog otpada, uglavnom papira i plastike, izvozi se kao sirovina za industrije u susjednim zemljama.
Gradovi su najveći 'proizvođači' otpadaEPA - Ilustracija

Piše: Rešad Dautefendić

Ubrzani razvoj tehnologije, nagli porast broja stanovnika i povećanje kupovne moći doveli su čovječanstvo u veliki problem šta s otpadom i gdje ga ukloniti. Otpad bilo koje vrste direktno ugrožava zdravlje ljudi i s velikim posljedicama negativno utječe na kompletno životno okruženje, jer zagađuje tlo, zrak i vodu.

Limenke štede 95 posto energije

Aluminij, čelik, bakar i drugi metali vrijedan su otpad, jer spadaju u neobnovljive prirodne resurse. Limenke su većinom napravljene od aluminija. Proizvodnjom novog od starog aluminija uštedi se i do 95 posto energije.

Odbačene limenke se skupljaju i u fabrici za preradu peru, a zatim tope u aluminijske blokove i ponovno se koriste za proizvodnju novih limenki, čokoladnu foliju i ambalažu za pakovanje gotove hrane.

Reciklažom limenki mogu se proizvesti i dijelovi mašine za pranje veša, ili nekih dijelove automobila.
 

Evropska unija počela je rješavati ove probleme oko uklanjanja i recikliranja ambalažnog otpada, a to tek trebaju usvojiti države koje žele postati punopravne članice EU-a. Ovo su iskustva o upravljanju ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Samo kroz sistem Pakomaka u 2012. godini prikupljeno je i reciklirano oko 7.500 tona otpada, što je 20 posto više nego u 2011. godini.

Pakomak je prvi makedonski kolektivni operator koji je postavio neovisni sistem za sakupljanje ambalažnog otpada, a u međuvremenu su mu se priključila još tri kolektivna operatora koja se bave ambalažnim otpadom. U sistem Pakomaka uključeno je oko 600 kompanija na teritoriji Makedonije.

Svijest o potrebi za reciklažom ambalažnog otpada u Makedoniji raste, a time i količine selektiranog i obrađenog otpada od ambalaže. Samo kroz sistem Pakomaka u 2012. godini prikupljeno je i reciklirano oko 7.500 tona otpada, što je 20 posto više nego u 2011. godini. Direktor Pakomaka Filip Ivanovski izjavio je da su 2012. godine prikupili i reciklirali oko 4.000 tona plastične ambalaže, čime se uštedjelo oko 3.500 tona nafte.

Značajan gubitak deviza

Međutim, većina recikliranog ambalažnog otpada, uglavnom papira i plastike, izvozi se kao sirovina za industrije u susjednim zemljama. U Pakomaku to žele ispraviti i osigurati vlastite pogone za reciklažu, jer, zbog nepostojanja ovih kapaciteta, Makedonija gubi značajna devizna sredstva.

"U godinama koji dolaze želimo nadograditi i unaprijediti već uspostavljenu saradnju s našim partnerima tako što bi im donirali linije za selekciju ambalažnog otpada. U kratkom periodu našeg poslovanja realizirali smo nekoliko desetina edukativnih seminara za sve naše klijente. Sponzorirali smo skoro sve ekološke akcije u Makedoniji i promovirali saradnju s vladinim i nevladinim institucijama", kazao je operativni menadžer Pakomaka Igor Makaloski.

U Makedoniji postoje mnoge kompanije koje zagađuju ambalažnim otpadom a ne finansiraju sisteme za njegovo prikupljanje i recikliranje.

U Makedoniji je na snazi Zakon o ambalažnom otpadu, usaglašen s evropskim zakonodavstvom, prema kojem u sisstemima za kolektivno upravljanje ambalažnim otpadom, kao što je Pakomak, treba biti oko 20 posto od oko 50.000 registriranih kompanija u zemlji. To znači da postoje mnoge kompanije koje zagađuju ambalažnim otpadom a ne finansiraju sisteme za njegovo prikupljanje i recikliranje.

Staklo se bezgranično reciklira

Sakupljeni stakleni otpad se iz za to određenih kontejnera odvozi u fabrike za proizvodnju stakla. Tu se sortira po boji i pere. Stakleni otpad se usitnjava i miješa s novim sirovinama (pijesak, voda i kreč), pa se tokom proizvodnog procesa zagrijava na 1.600 stepeni i nakon toga se dobije sirovina za novu proizvodnju staklene ambalaže.

"Mi smo u 2011, prvoj godini svog poslovanja, uspjeli sakupiti 14 posto, u 2012. godini 18 posto od prijavljenog ambalažnog otpada u okviru našeg sistema. U tom periodu u sistem koji smo uspostavili učlanilo se oko 600 najvećih makedonskih generatora ambalažnog otpada i prijavili su oko 42.000 tona ambalažnog otpada na godišnjem nivou. U tekućoj godini naš cilj je sakupiti i usmjeriti na recikliranje oko 9.500 tona ambalažnog otpada", pojasnio je Makaloski.

Saradnja s lokalnim samoupravama

U dvije i po godine makedonski kolektivni operator za upravljanje ambalažnim otpadom uspostavio je saradnju na teritoriji Makedonije sa 15 javnih komunalnih preduzeća i isto toliko privatnih operatora. U skladu sa zakonskom regulativom, kolektivni operatori su obavezni sarađivati s lokalnim samoupravama u vezi ispunjavanja nacinonalnih ciljeva koji se odnose na procenat sakupljenog ambalažnog otpada. Svi sakupljači ambalažnog otpada posjeduju adekvatnu dozvolu za sakupljanje komunalnog otpada, koju je izdalo Ministarstvo prostornog planiranja i životne sredine.

Imajući u vidu Direktive EU-a, kolektivni operatori, u okviru svog sistema, moraju prikupiti do 2020. godine najmanje 60 posto od generiranog ambalažnog otpada. Prema početnim rezultatima, u Makedoniji će uspjeti ispuniti ovaj zahtjev iz Direktive, jer su se opredijelili da ojačaju infrastrukturu u komunalnom sektoru. Pakomak je donirao potrebnu opremu komunalnim preduzećima u opštinama s kojima su potpisali ugovor o saradnji.

U Makedoniji vjeruju će uspjeti ispuniti zahtjev iz Direktive EU-a, jer su se opredijelili da ojačaju infrastrukturu u komunalnom sektoru.

Kako kaže Makaloski, donirali su specijalizirane kontejnere i razne posude za sakupljane ambalažnog otpada. Uz to su donirali i prese za baliranje i specijalizirana vozila za sakupljanje ambalažnog otpada. U opštinama s kojim Pakomak sarađuje trenutno živi više od 50 posto makedonskog stanovništa.

Gradovi su najveći "proizvođači" otpada i jedino rješenje je, kako preporučuju sve firme za upravljanje ambalažnim otpadom, da se smanje količine, ponovno upotrijebe i, na kraju, recikliraju. Prije svega mora se razviti svijest kod ljudi da smanje količine ambalažnog otpada. Zatim, kada je god moguće, da ambalažu ponovo iskoriste, a ono što nije moguće ponovo iskoristiti recikliraju ili obrade, stvarajući na taj način nove proizvode. Tek poslije ovog procesa ono što ostane treba odlagati na deponije, na prihvatljiv način za okoliš, koji neće biti štetan po zdravlje ljudi.

Izvor: Al Jazeera

(U subotu: Iskustva Slovenije s ambalažnim otpadom)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.