Kulturna baština Stoca u funkciji turizma

Kako bi od zaborava sačuvali usmenu predaju, memoriju predaka oživjeli kroz turistička predanja i istovremeno se prisjetili šta je bila inspiracija velikanima Stoca, Fondacija Mak Dizdar je u sklopu projekta Stolac: raskršće civilizacija osmislila Centar za interpretaciju kulturne baštine.

Iako trend centara za interpretaciju kulturne baštine u svijetu odavno nije novost, prvi je to centar takve vrste u Bosni i Hercegovini.

Zamišljen je kao mjesto susreta, razgovora, lijepe riječi, slike i emocija, kaže Ruba Velagić, rukovoditeljica projekta, dodajući kako je ideja bila oživjeti kulturno-historijsko naslijeđe Stoca i učiniti ga neizostavnim dijelom kulturno-turističke mape Bosne i Hercegovine.

Objašnjava nam kako je centar u suštini mjesto na kojem posjetioci mogu dobiti dublji uvid u kulturno-historijsko naslijeđe grada te izabrati lokacije i sadržaje koje žele posjetiti, kao i konsultovati se sa lokalcima o skrivenim kulturnim i prirodnim biserima šire gradske regije.

San u hladovini kamenih kuća

“Osjećali smo da je Stocu potrebno mjesto koje će baštiniti kulturu dijaloga, storytellinga, objektivnog istraživačkog rada i u konačnici kroz nova radna mjesta (turističkih vodiča) sebi osigurati održivost. Centar je polazna tačka kulturno-historijske rute koju smo osmislili, biće od velike važnosti kako za posjetioce grada, tako i za lokalno stanovništvo”, kaže Velagić.

‘Dođite u Stolac’

Cilj projekta Stolac: raskršće civilizacija bio je potaknuti bh. građane, ali i turiste, da dođu u Stolac, čitaju o Stocu i zavole ga.

“Nažalost, u vremenu u kojem živimo, kulturno-historijsko naslijeđe je svedeno na etnonacionalnu ‘otimačinu’ i svojatanje. Ono služi za održavanje identitarnih okova, ali u svojoj suštini to naslijeđe pripada svima nama i dio je nas, onako kako smo i mi i naša svakodnevica dio njega. Tek onda kada shvatimo da je briga, njegovanje, baštinjenje, obilježavanje i prepričavanje neophodno da sačuvamo  prošlost od zaborava i revizionizma, možda se i bh. građani probude u novoj svijesti. Ta svijest će značiti da žele upoznati stvarne ‘sebe’, kroz fizičke ostatke prošlosti i usmenu predaju”, kaže Ruba Velagić.

Svi okupljeni oko realizacije ovog projekta su entuzijasti i zaljubljenici u Stolac, dodaje, ističući kako upravo taj osjećaj žele proizvesti kod svih posjetilaca.

“Želimo da osjete i saznaju svu kompleksnost povijesti Stoca, svu šarolikost tradicija, bogatstvo ukusa, detalje u stilovima života nekad i sad. Kada izađu iz Centra ili završe s obilaskom rute, oni će definitivno poželjeti da zaplivaju Bregavom, odmore u hladu vrba, popiju vino ili sok od šipka uz ukusnu pastrmku i onda zaspu dubokim snom u hladovini kamenih kuća. Posjetioci će naučiti mnogo ne samo o stolačkoj nego i bh. kulturi i naslijeđu vremena i civilizacija koje su ostavile svoj trag na ovom prostoru. Upoznat će se blisko s naslijeđem riječi u Makovoj hiži,  poželjeti će da se tu vrate, uživaju u smokvari na stolačkoj čaršiji, istražuju motive na stećcima sa svojom porodicom, pogledaju zalazak sunca na Starom Gradu. Egzotičnost je puno bliže no što mnogi misle”, pojašnjava.

Stolačko raskršće civilizacija

Jedan od ciljeva projekta Stolac: raskršće civilizacija je promocija i obilježavanje kulturne baštine te njeno uvezivanje u kulturno-historijsku rutu i turističku ponudu. Tim povodom provedeno je opsežno istraživanje četiri historijska perioda (antike, srednjeg vijeka, osmanlijskog i austrougarskog doba), kao i pojedinačno o najvažnijim kulturno-historijskim spomenicima iz tih perioda.

“Istraživanje je sproveo Edin Omerčić, stručnjak Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Neki su spomenici sačuvani u svom originalnom obliku, neki su obnovljeni ili restaurirani, od nekih imamo samo dijelove, ali bez obzira na fizičko stanje, živ je duh oko njih. Desetak kulturno-historijskih spomenika čine kulturno-historijsku rutu osmišljenu kao turu za posjetioce grada. Rezultati istraživanja su prilagođeni turističkom pričanju, jednostavno interpretirani ne samo kroz znanje naših lokalnih vodiča, nego i kroz film i različite vrste materijala, edukativne i  promotivne”, kaže Emina Sarvan, PR projekta.

Dodaje kako su u junu u Stocu održali edukativnu radionicu za stručne vodiče u sklopu koje su okupili stručnjake za kulturni turizam kao i vodiče iz cijele BiH. Svi oni će u svoje ponude i ponude agencija za koje rade uvrstiti Stolac kao novu destinaciju.

Tu je i posebno dizajnirana turistička signalizacija koja će krasiti desetak historijskih lokaliteta, a sve ostale bitne lokacije bit će obilježene pješačkom signalizacijom.

“Fantastične su reakcije naše okoline, sretni smo i ponosni da smo u ovom izazovnom vremenu za čovječanstvo, a pogotovo za granu turizma, uspjeli ostvariti većinu projektom zacrtanih ciljeva. Nadamo se da će što više ljudi poželjeti da doživi stolačko raskršće civilizacija”, kaže Sarvan.

Sreća u nesreći

S obzirom na to da je građanima BiH zbog epidemije COVID-19 ograničeno kretanje, mnogi se odlučuju istražiti ljepote svoje domovine, a mnoga mjesta posjećuju prvi put. Sarvan kaže kako, uzimajući u obzir kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine i njene prirodne ljepote, ne može da se otme dojmu da zapravo u ovoj zemlji mi imamo “sreću u nesreći”.

“Biti zarobljen unutar granice ove zemlje ne mora biti tako strašno kao što zvuči”, ističe Sarvan. “Vrlo često žurimo da vidimo neke daleke destinacije, a ne vidimo ono što je ispred nas, ne upoznajemo se s našom kulturnom baštinom, tako da ovaj period može biti vrlo značajan i ključan za domaći turizam. U sklopu naših projektnih aktivnosti smatram da je ovo jedinstvena prilika za razvoj turizma, odnosno iskorištavanje svih kapaciteta i prirodnih resursa koje Stolac nudi, te da postane jedan vrijedan turistički resurs”.

Projekt Stolac: raskršće civilizacija uvezan je s Festivalom kulture Slovo Gorčina koji već decenijama promovira historijske lokalitete Stoca donoseći u rodni grad Mehmedalije Maka Dizdara dašak kulture i umjetnosti.

“Za lokalne ljude i posjetioce ovaj festival već decenijama podrazumijeva tri dana sadržaja, žive atmosfere, muzike, druženja i grada ispunjenog dobronamjernim gostima. Svi smještajni kapaciteti budu popunjeni, poznati regionalni i bh. muzičari i umjetnici imaju priliku posjetiti grad, učestvovati u festivalskim aktivnostima i proširiti dobru riječ o Stocu”, kaže Velagić.

Dodaje kako su Udruženje Slovo Gorčina i Fondacija Mak Dizdar sestrinske organizacije s istim dugoročnim ciljevima i vrijednosnim sistemima, ističuči kako se iz tog razloga potpuno prirodno razvila saradnja i preklapanje određenog dijela aktivnosti projekta Stolac: Raskršće civilizacija s Festivalom.

“U suradnji dvije organizacije desit će se muzički spektakl DJ dvojca After Affair, u subotu, 25. jula, uz poštivanje svih predviđenih epidemioloških mjera. Noć prije okupljene će, nakon pjesničkog nastupa Semezdina Mehmedinovića, zabaviti travnički bend Mustra Orchestra elektro-etno ritmovima”, otkriva Velagić.

Rodni grad Maka Dizdara

Stolac je rodni grad Mehmedalije Maka Dizdara koji je bio veliki borac za očuvanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Iako s jedne strane imamo entuzijastične pojedince koji neumorno rade ne promociji kulturno-historijskog naslijeđa ovog grada kojeg mnogi nazivaju gradom-muzejom na otvorenom, s druge strane je evidentno da je odnos prema prošlosti veoma indolentan i da se naslijeđe, naročito graditeljsko, uništava na svakom koraku. S tim u vezi pitali smo Gorčina Dizdara, predsjednika Fondacije Mak Dizdar, u kakvom su stanju posjedi porodice Dizdar u Stocu.

“Što se tiče porodice Dizdar, tj. direktnih potomaka Maka Dizdara, upravo su oni ti koji su pokrenuli i održavaju Fondaciju Mak Dizdar i njen stolački muzejsko-galerijski centar – Makovu hižu. Nažalost, rodna kuća Maka Dizdara već pedesetak godina nije u vlasništvu porodice Dizdar, a vlasti nikada nisu pokazale interes za njen otkup i adekvatno uređivanje. Upravo iz tog razloga, Fondacija Mak Dizdar je odlučila, u skladu sa svojim mogućnostima, otkupiti jedan stari, tipično hercegovački stambeni kompleks i pretvoriti ga u mjesto susreta i sjećanja na lik i djelo Maka Dizdara”, kaže Dizdar.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dodaje kako skromna sredstva koja Fondacija uspijeva prikupiti putem javnih poziva federalnih i državnih institucija nisu dovoljna za održavanje i razvoj Makove hiže, a njeno uporno opstajanje posljedica je neumornog, najčešće volonterskog rada nekoliko osoba okupljenih oko Fondacije Mak Dizdar.

Kada je riječ o lokalitetima koji su bili cjeloživotna Makova inspiracija, Dizdar kaže kako naprimjer nekropola stećaka Radimlja predstavlja pozitivan primjer brige o kulturnoj baštini.

“Nekropola stećaka Radimlja je pozitivan primjer brige o kulturnoj baštini, s obzirom na to da je lokalitet uređen za turističke posjete, opremljen je osnovnom infrastrukturom poput signalizacije, toaleta i suvenirnice itd. Međutim, s obzirom na ogroman nacionalni, regionalni, pa i svjetski značaj ovog lokaliteta – ipak se radi o UNESCO svjetskoj baštini – ovo je daleko od onoga kako bi ova nekropola mogla i trebala da izgleda. Za početak, bilo bi neophodno ukloniti spomenik žrtvama Bleiburga koji je prije nekoliko godina napravljen u okviru zaštitne zone nekropole, potom i nekoliko industrijskih objekata u njenoj neposrednoj blizini itd…”, kaže.

U isto vrijeme je veliki broj drugih nacionalnih spomenika kulture u općini Stolac u veoma lošem stanju, nekropole stećaka su zarasle i neobilježene, Đulhanumina kuća je i dalje tek ruševina, stari grad Vidoški je ugrožen neodržavanjem i izgradnjom križnog puta…

“Riječju: za dugoročni oporavak kulturnog naslijeđa Stoca potreban je ozbiljan, sistematičan i strateški pristup, što nažalost prevazilazi kapacitete zapuštenih i zloupotrijebljenih bosanskohercegovačkih institucija kulture”, zaključuje Dizdar.

Izvor: Al Jazeera