Kuba slavi 60 godina revolucije

Čuvena kubanska revolucija obilježava 60. godišnjicu dok zemlja stenje u ekonomskim problemima i izolirana je u regiji koja uvelike skreće udesno.

Okrugla godišnjica ove godine poklopila se sa službenim preuzimanjem dužnosti predsjednika Jaira Bolsonara koji dolazi s krajnje desnice u Brazilu, zemlji koja je ostvarila politički zaokret poput Argentine, Čilea i Perua, prenosi AFP.

Proslava će se održati u Santiagu de Cubi, prvom gradu koji je 1959. osvojila gerila Fidela Castra, i bit će skromna, bez uzvanika iz inostranstva. U 17.00 sati (23.00 sata po srednjoevropskom vremenu) njegov brat i bivši predsjednik Raul Castro održat će govor na groblju na kojemu je pokopan otac kubanske revolucije.

No nije vrijeme za veliko slavlje, konstatira AFP.

“Historijsko nasljeđe kubanske revolucije čini se potrošeno, u političkom i u ekonomskom smislu”, ocjenjuje Jorge Duany, direktor Kubanskog istraživačkog instituta Međunarodnog univerziteta u Floridi.

‘Mladima je svega dosta’

Disident Vladimiro Roca je još oštriji i tvrdi da će se revolucija “urušiti pod vlastitim teretom”. “Prvo, mladima je svega dosta, oni više ne vjeruju u sve to, a usto (revolucija) nema više podršku u svijetu”.

Premda je revolucija nakon višegodišnje diktature Fulgencija Batiste donijela velik napredak na polju zdravstva i školstva, poslije je potaknula zabrinutost i kritiku međunarodne zajednice zbog ljudskih prava i političkih zatvorenika kojih je stotinjak, navode disidentske organizacije.

Otok je ekonomski na izdisaju: rast stagnira oko jedan posto, što nije dovoljno za pokrivanje potreba stanovništva koje zbog toga trpi oskudicu.

Kako bi “osvježile” ekonomski obrazac u zemlji, vlasti 24. februara organiziraju referendum o novom ustavu koji priznaje privatno vlasništvo, tržište i strana ulaganja.

No nema ni govora o povratku kapitalizma: cilj je i ubuduće “komunističko” društvo s Komunističkom partijom kao “jedinom” političkom strankom.

Putin više nije spreman na subvencije

Havana nije ljubimica Donalda Trumpa, ali ni zemlje saveznice nisu joj baš od velike pomoći.

Venecuela je i sama u krizi i teškom mukom joj osigurava dopremu nafte.

I premda je u nedjelju, u poruci Raulu Castru i predsjedniku Miguelu Diazu-Canelu nazvao Kubu “strateškim partnerom i pouzdanim saveznikom”, Vladimir Putin više nije spreman subvencionirati Kubu kao što je to 30 godina činio Sovjetski Savez. Kina još manje.

Najposlije, Sjeverna Koreja koju je kubanski predsjednik posjetio u novembru, planira u januaru u Havani potpisati protokol o trgovinskoj razmjeni i saradnji, objavila je službena novinska agencija Prensa Latina.

Izvor: Al Jazeera i agencije