Kršćanski praznik poseban u Jerusalemu

Katolici i pravoslavci širom svijeta ove godine dočekali su Uskrs i Vaskrs istog dana.

Pravoslavni Vaskrs, inače, nastupa dvije sedmice nakon katoličkog, ali ove godine praznici će biti obilježeni na isti dan. Tako su praznik, kojeg mnogi kršćani nazivaju “praznikom vjere”, dan kada je Isus Hrist vaskrsnuo, kršćani koji slave po gregorijanskom, ali i po julijanskom kalendaru, dočekali zajedno.

Iako ga, inače, ne slave isti dan, običaji kod katolika i pravoslavaca ne razlikuju se mnogo.

Veliki petak posljednji je dan posta koji traje sedam sedmica, kojim se vjernici odriču svih namirnica koje su životinjskog porijekla, a suzdržavaju se i od ružnih misli, riječi i djela. Veliki post simbolizira muku Isusovu, jer je on 40 dana postio u pustinji.

Najmlađima najdraži običaj, farbanje uskršnjih jaja, također se radi na Veliki petak. Jaja se farbaju najčešće u crvenu boju, i to u lukovini, ostacima nakon guljenja luka. U novije dobra popularno je farbati jaja i u druge, fabričke boje, te na njih lijepiti razne sličice sa djeci dragim likovima.

Farbanje jaja

Tradicionalno, jaja se stavljaju i u mrežice sa listićima ili ubranim cvijećem ili, pak, u vreće od povrća, kako bi nakon farbanja bila išarana.

Obojena jaja predstavljaju simboliku novog života, kao da se iz ljuske koja probija rađa novi život. Prema vjerovanjima, kada se ofarbaju jaja, izabere se ono najljepše koje se ostavlja kao “čuvarkuća”, a koje simbolizira sreću, stabilnost i prosperitet domu u narednoj godini.

Na dan Vaskrsa jaja se “kvrcaju”, a onaj čije jaje ostane čitavo smatra se pobjednikom. Farbana jaja poklanjanju se prijateljima i gostima.

Za ovaj praznik vjernici često od jaja, brašna i vode prave peretke ili perece. Od tijesta se naprave loptice, koje se probodu drškom od varjače. Tijesto se nareže makazama, potom se kuha, a zatim peče.

Ovako spravljeni pereci simboliziraju Hristov vijenac, a običaj je da se perecima, jajima, kuhanim mesom i bijelom kafom vjernici mrse na dan Vaskrsa. Najmlađima koji dođu na čestitanje Vaskrsa daruje se jaje u peretku.

Iako pravoslavni vjernici mogu obaviti hadž tokom cijele godine, ipak se preporučuje da to bude na sam dan Vaskrsa. Hadž se obavlja u Crkvi Svetog groba u Jerusalemu, gdje se pod istim krovom nalazi više hrišćanskih bogomolja, te mjesto za koje se vjeruje da je Isus Hrist razapet, preminuo i uskrsnuo.

Obavljanje Hadža

Hadž se obavlja na način da se uđe u grobnicu gdje je Isus Hrist sahranjen i pređe rukom preko njegovog groba. Nakon toga, u drugoj prostoriji u istoj crkvi kaluđer vjerniku, osvećenim uljem, pomaže čelo.

Sveta nedjelja za pravoslavne kršćane dostiže vrhunac u subotu, kada se vjernici okupljanju u Crkvi Svetog groba, čekajući da se pojavi Sveti oganj. Ceremonija Svetog ognja, koja se održava samo u Svetoj zemlji, u posljednjih 1.200 godina prethodi Vaskrsu.

Najveći kršćanski praznik jedinstven je posebno u Jerusalemu, a ceremonija na Veliku subotu se smatra jednom od najznačajnijih tradicija koje se poštuju u Svetoj zemlji.

Vjernici katoličke vjeroispovijesti danas će u katedralama širom regije i svijeta dočekati svoj najveći vjerski praznik. Centralne mise bit će služene u katedralama u glavnim gradovima svih zemalja regije.

Izvor: Agencije