Oglasi

Kremlj pod opsadom

Rusko političko vodstvo osjeća sve veći pritisak sve jačeg javnog bijesa.
Snage sigurnosti blokiraju ulicu tokom demonstracija za registraciju kandidata opozicije na lokalnim izborima u MoskviReuters

Ovih dana Moskva izgleda kao da je pod okupacijom neprijateljskih snaga.

Deseci hiljada pripadnika snaga sigurnosti, u punoj opremi, blokiraju glavne ceste gradskog centra. Stanovnici skoro da nigdje ne mogu doći bez da prolaze razne kontrolne tačke i pokažu lične dokumente.

Samo prije nekoliko sedmica, niko ne bi ni pretpostavio da će prilično banalna izborna procedura biranja članova gradskog vijeća Moskve, koje ima tek nekoliko ovlasti, dovesti do skoro revolucionarnog trena.

Sredinom jula su lokalne vlasti diskvalificirale sve nezavisne kandidate koji su se pokušali registrirati za izbore koji su planirani za 8. septembar. Razlozi odbijanja su bili različiti: Nekima je odbijena registracija jer su navodno griješili u zvaničnim dokumentima kada su prikupljali potpise, a neki zbog navodno lažnih potpisa – ovo se dešavalo uprkos činjenici da su neki građani dolazili lično vlastima i potvrdili da su pravi potpisi.

Da je Kremlj dozvolio da u moskovskom vijeću ima nekoliko kandidata opozicije, oni ne bi bili tako velika prijetnja. Umjesto toga, ne da im je samo zabranjena izborna utrka, već je došlo do eskalacije situacije. Lokalne vlasti su odbile dati dozvolu liderima opozicije da održe proteste u gradskom centru, što je dalje naljutilo javnost.

Rezultat toga je 27. juli i deseci hiljada stanovnika Moskve na ulicama koji su tražili da se nezavisnim kandidatima omogući učešće u lokalnim izborima.

Kremlj, možda, nije očekivao takvu javnu ljutnju. Godinama su nezavisni kandidati dobijali zabrane učešća u gradskim izborima i to nije izazivalo javne proteste. Situacija je bila ista i u drugim gradovima, poput Sankt Peterburga, gdje su također diskvalificirani nezavisni kandidati.

Brutalan odgovor

Nakon 27. jula je postalo jasno kako su lokalni izbori postali sredstvo da Rusi izraze rastuće nezadovoljstvo onima koji su na vlasti, što se vidi na nekim sloganima koji su uzvikivani toga dana, poput: „Rusija će biti slobodni“ ili „Dole sa tajnom policijom“.

Prijetnje nasilnim ometanjima plaćenih huligana i pozivi u vojsku za mladiće na protestima također nije odgovorilo ljude da izađu na ulice. Još jedne velike demonstracije su održane 3. avgusta i opet je na ulicama bilo mnogo Moskovljana.

Marševi su ostali velikom većinom miroljubivi, da bi policija odgovorila brutalno. Nisu samo tukli i hapsili demonstrante, već i slučajne prolaznike, turiste, pa čak, navodno, i članove centra „E“ tajne policije koje nisu razlikovali od običnih demonstranata. Ukupno je 27. jula uhapšeno 1.400, a 3. avgusta 1.000 osoba.

Ali, ni to nije bilo dovoljno za predsjednika Vladimira Putina. Sada su vlasti pokrenule sudske procese protiv demonstranata za izazivanje „masovnih nemira“. Jedan od njih je Egor Žukov, student Više ekonomske škole u Moskvi. On je optužen za „organiziranje“ nemira jer se na jednom snimku vidi, kako se čini, kako govori demonstrantima koji idu iza njega da skrenu desno. Drugi optuženi „optuženi“ je Sergej Abaničev koji je navodno bacio papirnu čašu na policiju. Mnogi drugi su uhapšeni na osnovu sličnih optužbi i sada im prijeti do osam godina zatvora.

Trećeg avgusta je također objavljeno kako je tužiteljstvo optužilo Antikorupcijski fond opozicijskog lidera Alekseja Navaljnog za pranje blizu milijarde rubalja (15,3 miliona dolara). Fond, koji se fokusira na otkrivanje korupcije ruskih zvaničnika, dobija velike donacije hiljada privatnih građana koji podržavaju njegov rad. Ova činjenica, zajedno sa dokazima odbrane Navaljnog i njegovih uposlenika, teško da će utjecati na ishod suđenja. U konačnici, ovo je napravljeno kao mjera zastrašivanja i ušutkivanja opozicije.

Dva scenarija

No, za svaku akciju postoji jednaka i suprotna reakcija. Ljudi se spremaju za treće velike proteste, uprkos odbijanju vlasti da izda dozvolu za njih. Razne javne ličnosti sve više iskazuju podršku aktivistima, a među njima je i bivši teniski as Jevgenij Kafeljnikov koji je i prisustvovao demonstracijama. Roker Andrej Makarevič i reper Noize MC su čak posvetili pjesme demonstracijama, kritizirajući policijsku brutalnost.

I na univerzitetskim kampusima rastu tenzije. Nakon hapšenja Žukova, njegove kolege studenti su organizirali i pojedinačne proteste kako bi ga podržali. Čak i zamjenica rektora Valerija Kasamara, koja je i kandidatkinja na izborima, objavila je svoju spremnost da bude garant za Žukova kako bi mogao u kućnom pritvoru čekati suđenje, a ne u pritvornom centru.

Niko ne zna šta će se dalje dešavati, ali se čini kako imaju barem dva scenarija. Ili će Kremlj uspjeti i silom ugušiti proteste, pa će ruska javnost biti vraćena u političku letargiju ili će situacija eskalirati, naročito ako Navaljni bude osuđen na zatvor, pa će se protesti raširiti van Moskve na ostale regije Rusije.

Ako se dogodi drugi scenarij, Putin, čija politička filozofija u posljednjih 20 godina nikada nije pravila ustupke, imat će samo jedan izlaz: Proglasiti vanredno stanje u državi i lansirati kampanju represije na državnom nivou, hapsiti hiljade ljude, među kojima novinare, aktiviste za ljudska prava, advokate i NVO radnike – djelovanje slično onome u Turskoj nakon pokušaja puča 2016. godine.

Potezi lokalnih vlasti u proteklim sedmicama ukazuju kako je predsjednik zaista veoma blizu vođenja drugog scenarija. Da li će mu to pomoći da zadrži vlast? Samo će vrijeme pokazati.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.