Konstituiran Hrvatski sabor, predsjednik Željko Reiner

Hrvatski sabor konstituiran je u ponedjeljak izborom Željka Reinera za predsjednika.

Reiner, iz Hrvatske demokratske zajednice, bio je jedini kandidat za predsjednika parlamenta, a za njegovo imenovanje, od ukupno 151 zastupnika, glasovalo je njih 88, dok su 62 bila suzdržana, a jedan je zastupnik bio protiv.

Reinera je predložilo 79 zastupnika.

Nakon glasovanja, Reiner je preuzeo predsjedanje Saborom, a u prethodnom je nastupnom govoru, između ostaloga, zahvalio svima koji su glasovali za njega, ali i onima koji nisu jer to, kako je rekao, pokazuje da je Hrvatska demokratska zemlja u kojoj svatko može iskazati svoje mišljenje i stav, što je označio velikim dostignućem.

Istaknuo je da zahvalnost za to postignuće Hrvatska duguje “utemeljiteljima moderne hrvatske države pod vodstvom dr.Franje Tuđmana”, ali i “15 000 hrabrih branitelja koji su dali živote za tu slobodu u Domovinskom ratu”.

‘Podjele ne smiju kočiti razvoj’

Novi predsjednik Hrvatskog sabora najavio je kako će predložiti da se Hrvatski sabor ponovno preimenuje u Hrvatski državni sabor, pozvao je na zajedništvo te poručio kako podjele ne smiju biti kočnica daljnjem napretku hrvatskog društva.

Na konstituirajućoj sjednici posebno je apostrofirao ulogu Hrvatskog sabora u povijesti, ali i sadašnjosti.

Nikada se, naglasio je, ne smije zaboraviti, da je Sabor ne samo čuvar vrijednosti demokracije i najviši izraz demokratske volje naroda već i ključna institucija za očuvanje identiteta Hrvatskog naroda i hrvatskih nacionalnih interesa.

Važnom zadaćom Sabora označio je “poštivanje drugih i različitih, a osobito onih koji su u manjini pa time osjetljiviji i ranjiviji i jamčenje njihovih prava”.

Zahvalio je svom prethodniku Josipu Leki na dosadašnjem vođenju Sabora.

Poručio je kako je duboko uvjeren da se demokracija, između ostalog, treba temeljiti na kulturi dijaloga i diskusije na osnovu argumenata, odbacivanju isključivosti te pluralizmu mišljenja i otvorenosti prema različitim stavovima, što ne znači da se sa tim stavovima moramo nužno i složiti.

Glavnim ciljevima je označio izazak hrvatskog društva iz duboke gospodarske krize, ali i iz još dublje društvene, moralne i vrijednosne krize. Poručio je i kako treba stati na kraj podjelama u hrvatskom društvu.

“Podjele u hrvatskom društvu, poglavito ideološke prirode, (…) ne smiju više biti kočnica daljnjeg razvitka hrvatskog društva”, rekao je Reiner, ali i naglasio kako to ne znači da se prošlost smije zaboraviti.

Milanović: Most izabrao proustašku koaliciju

Prije glasovanja zastupnicima se obratio čelnik HDZ-a i Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko, koji je kratko predstavio Reinerovu znanstvenu i političku biografiju te pozvao sve da podrže njihov prijedlog i tako pokažu visok stupanj zajedništva.

Sjednicu je do izbora novog predsjednika vodio dosadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, a nazočni su i predsjednica Republike, mandatar Tihomir Orešković, dosadašnji premijer Zoran Milanović koji je sjedio između njih, bivši predsjednik Stjepan Mesić i drugi visoki državni i javni uzvanici te vjerski čelnici u Hrvatskoj.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i tehnički premijer Milanović, nakon izbora predsjednika parlamenta kritizirao je ponovno Most nezavisnih lista.

On je rekao kako se neke stvari, poput spola, roditelja i nacionalnosti ne mogu birati.

“Ali neke stvari možeš birati. Nažalost, u ovoj situaciji ljudi iz Mosta su izabrali da idu u saborsku većinu sa, bit ću vrlo otvoren, kriminalnom, špijunskom, proustaškom koalicijom, koju je većinom učinio Klub koji je osnovao gradonačelnik koji je optužen za teška kaznena djela. I to je izbor, dakle taj izbor treba prihvatiti”, rekao je Milanović. 

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je kako joj je iznimno drago da je konstituiran Hrvatski sabor, čestitala je novoizabranom predsjedniku Sabora i svim saborskim zastupnicima i zastupnicama te poželjela uspješan rad.

“Ne moraju se uvijek slagati oko izjava, ali nadam se da će se slagati oko ciljeva i raditi na dobrobit Hrvatske”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bogata karijera

Željko Reiner rođen je u Zagrebu 1953. gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju, a 1976. je diplomirao na Medicinskom fakultetu.

Na Sveučilištu u Zagrebu doktorirao je 1982. godine, nakon čega je specijalizirao internu medicinu u Zagrebu i Hamburgu. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju.

Za docenta je izabran 1986., a dvije godine kasnije prvi put  je izabran za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Devet je godina bio pročelnik Kliničkog odjela Klinike za patofiziologiju KBC Zagreb, nakon čega je izabran za predstojnika Klinike za unutrašnje bolesti.

Od 2003. godine pročelnik je Zavoda za metaboličke bolesti, pa pročelnik Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od 2010. godine član je Savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2004. do 2012. godine Reiner je bio ravnatelj KBC Zagreb gdje se istaknuo izgradnjom i opremanjem bolnice, koja je danas jedan i pol puta veća nego što je bila prije njegovog mandata.

Član je Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1990., a osam godina je bio njen predsjednik. Bio je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a od 2006. godine  je njihov redoviti član – akademik. Voditelj je Odbora za aterosklerozu HAZU-a.

Reiner je počasni član Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine.

Bio je član Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najvišeg upravljačkog tijela te organizacije kao drugi Hrvat u povijesti. Član je Upravnog odbora Svjetske udruge za aterosklerozu.

Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove, gostovao na sveučilištima u SAD-u i Europi, te je predavao na nizu europskih i svjetskih kongresa.

Autor je nekih ključnih europskih smjernica – Europskih smjernica za liječenje dislipidemija te je koautor Europskih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Član je Društva hrvatskih književnika i autor nekoliko knjiga poezije.

Kao dragovoljac je sudjelovao u ratu u Hrvatskoj te je odlikovan brojnim civilnim i vojnim odličjima.

Od 1998. do 2000. godine bio je ministar zdravstva u Hrvatskoj, a od 2010. je predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća RH. Član je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskoga sabora. 

Godinu dana je bio potpredsjednik Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora.

SDP odustao od svog kandidata

Član je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative, a od 2012. godine je potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Konstituirajuću sjednicu Hrvatskoga sabora sazvala je za utorak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović prošle srijede, nakon što je mandat za sastavljanje buduće vlade povjerila Tihomiru Oreškoviću, kandidatu Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista, koji je na konzultacije kod predsjednice donio 78 potpisa potpore izabranih zastupnika.

Proteklih dana u hrvatskim medijima špekuliralo da bi, ako i koalicija Hrvatska raste predloži svog kandidata, glasovanje moglo biti tajno te da bi se dio zastupnika Mosta nezavisnih lista u tom slučaju priklonio kandidatu koji ne dolazi iz Domoljubne koalicije. 

No, izabrani zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP), predvodnice lijeve koalicije, u nedjelju su donijeli odluku da neće imati svoga kandidata za predsjednika Sabora na konstituirajućoj sjednici.

Izvor: Al Jazeera i agencije